Pregovore Beograda i Prištine ne bi bilo mudro oročavati, posebno dok ne postoji nešto opipljivo s čim bi taj posao mogao da se završi.
To je u intervjuu FoNetu izjavio ambasador SAD u Beogradu Kajl Skat, koji smatra da je, s obzirom na globalnu dinamiku sledeće godine, "ovo fantastična prilika da se učini napredak i da je ne treba propustiti".
On je, u okviru serijala Kvaka 23, precizirao da su dogodine izbori za Evropski parlament, "a postoji mogućnost da bude izbora i na Kosovu i u Srbiji" i napomenuo da je "stanje u ovom regonu uvek složeno".
Proteklih meseci je došlo do zamaha u pregovorima i ne treba dopustiti da "jedna ili druga izjava skrenu tok sa tog glavnog puta", rekao je Skat u razgovoru s novinarkom Danicom Vučenić, upitan o nedavnim ratobornim izjavama kosovskog premijera Ramuša Haradinaja.
Uz podsećanje da je "dijalog Beograda i Prištine iz prethodne tehničke faze, prešao u novu, veoma složenu fazu, u kojoj se govori o širem sveobuhvatnom sporazumu", Skat je rekao da "već to govori o napretku" i zato nije saglasan sa ocenama da su pregovori u zastoju.
https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018.....id=1447123
Mond ocenjuje i da su "etnički mozaik, ključne infrastrukture i kulturna zdanja prepreke za projekat ponovnog definisanja granica".
Pariski dnevnik, u prvom tekstu, ukazuje da "razmena teritorija zasnovana na čisto etničkim kriterijumima zabrinjava" i da se "u debati o eventualnoj izmeni granica između dve strane međusobno sudaraju etika i pragmatizam".
List prenosi objašnjenje francuskog geografa Mišela Fušea, koji kaže da "ne treba mešati nepovredivost i neprikosnovenost granica".
"Granice su nepovredive sa stanovišta međunarodnog prava, to jest ne mogu silom biti dovedene u pitanje, ali nisu neprikosnovene: mogu se pomeriti ako dve strane postignu sporazum", kaže Fuše.
Priznat 1975. na Helsinškoj konferenciji S S SR-a i Zapadnjaka, a svečano predstavljen 1990. Pariskom poveljom, ovaj princip je, napominje "Mond", omogućio nemačko ujedinjenje nakon pada Berlinskog zida.
"Između 1989. i 1992, u Evropi - uključujući Ukrajinu i Belorusiju - bile su uspostavljene 22 nove granice, duge 11.149 kilometara", izračunao je Mišel Fuše.
Pariski list napominje da bi, u slučaju teritorijalne razmene između Beograda i Prištine, međutim, prvi put bilo reči o novim granicama iscrtanim na čisto etničkoj osnovi, a ne više na ranijim administrativnim linijama konstitutivnih republika ili autonomnih regiona bivše Jugoslavije.
https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018.....id=1447156
|