Balistička raketa FROG 7 (LUNA R-65) u bivsoj JNA

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

fern... može biti i radio upaljać , odnosno radarski , blizinski

Elektromehanički upaljač sa mogućnošću armiranja i osiguravanja (aktivirati osigurač) daljinski.
.............................................................................................................................radio putem ???

razne varijante , ja bih to narodski rekao da se osiguranje upaljača skida putem daljinske komnde koja ide radio valovima.

Švabo piše probija metar do dva armiranog betona. Pa onda pročitam jedan napisao probija metar na minimalnim daljinama gađanja i do 2 metra na maksimalnim daljinama gađanja. E jebo ga ćuko u guzicu, kako to sad.

Ako je na raketi neki blizinski upaljać onda on sa 4 antene zrači prema zemlji , ako je raketa na malom dometu onda je upadni kut skoro vertikalan i ako se taj radio upaljać aktivira recimo 3 m od zemlje onda se formira kratak kumulativni mlaz .

Ako se gađa na velikom dometu onda je upadni kut rakete oko 60 stupnjeva , i ako se radio upaljać opet aktivira na 3 m visine onda je prostor za formiranje kumulativnog mlaza daleko veči i on je prodorniji.

Ovo sa tri metra sam uzeo odokativno, možda je to i 5 m , možemo po nekoj teoriji sličnosti uzeti položaj kumulativnog lijevka sa Fagota il Konkursa ili Bumbara u odnosu na upaljać i dobiti na kojij bi daljini od cilja trebala grunuti bojeva glava Lune a da bude stvarno kumulativka.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nema ovaj ništa radijsko u sebi, kontaktni upaljač. Iako ajde ostavljam mogućnost da se osiguranje skida radio putem jer o PIM-u I-155 nemam ništa. A davači I-153 i I-154 su kontaktni tu nema dileme.









Raketa na minimalnim dometima upada skoro trbuhom po ledini (9-11 stupnjeva) i taj kumulativni mlaz bi probio nešto samo ako je zid u pitanju i da raketa naravno pogodi zid. Na maksimalnim dometima upad je iznad 60 stupnjeva i plafon (kojeg neće pogoditi) bi taj kumulativni mlaz bušio.
Kumulativno-fugasnu glavu su imale i imaju još samo neke protubrodske krilate rakete i torpeda. Kažu neki da su te imale mogućnost prepoznati nekako pod kojim kutem udaraju u oplatu broda pa se onda glava grune kumulativno ili fugasno. To je onako sve u nebu, ali ajde i za povjerovati kod nekakve vođene krilate rakete, ali ovo toljaga i tako nešto mi ne ide skupa.

A kako odabrati i provesti. Jednio ako je leća ili deflektor ili devijator kako tko voli, pomičan, a on je meni se čini ukovan. Ali postoje neki mali elementi, neke cjevčice ili šta već između devijatora i detonatora. Znači Devijator-cjevčice-detonator-armirač/osigurač.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Što Pukovnik svojevremeno reče, sada ću je kao baba iz groba da se petljam u diskusiju. Ne znam da li sam pobrkao pa unosim nepotrebno smutnju ali mi se nešto javlja da je za potpuno armiranje Luninog upaljača neophodno da raketa u dva navrata ostvari brzinu veću od brzine zvuka, prvi put u uzlaznoj a drugi put u sliaznoj putanji, nakon čega je upaljač kompletno armiran. Ako sam odvalio onda odo na kuruze.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Gargantua ispravno zboriš , ali bog zna koji je ovo upaljać polkovnik postavio .

Pukovniće po ovom ispada da na male domete idu sa niskim elevacijama i zaista pri tome raketa udara trbuhom u zemlju. To bi bilo na tragu jednog doktorata urađenog u Zagrebu 1990 ili 91 nisam više siguran , Boba je bio mentor , a naručioc doktorata njegovi "prijatelji" iz VTI , radilo se o studiji za raketu VERA i o tome koju familiju putanja odabrati kao bolju , ispale su te položene putanje preciznije, makar raketa manje leti.

Daj nabaci neki link ili legendu da skntamo šta je šta na tom upaljaču

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Upaljači su od Lunine fugasne 9M21F, nema dvojbe. Slike su majušne, stiso se švabo pa ih umalenio.





[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Šeme i crteže je pokupio iz pravila A050/1/101 (Raketen 9M21B, 9M21F, 9M21K und 9M21E sowie Ausbildungssatz UTK-3MF Beschreibung und Nutzung), a ovo pravilo je mlađeg datuma od prvog koje je bilo bez kazetne 9M21K. Atomska 9M21B u sebi ima satni mehanizam oznake TMR-25 i radijski sklop i ona može gruniti na jednoj od tri visine iznad cilja.
Ali nas zanima ova prva najprvija 9M21F, ona nema ništa od toga. I vrlo sam siguran da ona 4 pimpeka njoj qurcu služe.

Gađanje na malim daljinama je naravno položenom putanjom, a zašto nisam zagovornik teze dvostrukog probijanja zvučnog zida. Zato što to nije slučaj u svim trajektorijama. Dvostruko probijanje ima samo u slučaju korištenja aero kočnica i to ne u svim slučajevima. Bez njih raketa je od postizanja do udara u cilj stalno nadzvučna.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš: Fernzünder ne može biti radarski jer isti (upaljač) ne može biti na rakaeti. Zato i jeste "fern". A kad je upaljač na raketi, onda je "Zünder", u ovom teoretskom slučaju bi bilo nešto kao recimo "Radar (An)Näherungszünder". Jedino preko radarskog snopa da aktiviraš glavu (kao vođenje na pzo raketama gdje signali za navođenje "jašu" radarski snop), što je ovdje prilično ne realno. Lp

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nema tu nikakvog blizinskog upaljača , to je čista bobina , špula sa bakrenim namotom i kad magnet prođe pored nje inducira se impuls koji pali elektrokapisle u detonetorima .

Po klasifikaciji bi to bio potpuno neosigurani mehanizam i mogao bi izazvati detonaciju kapisle i od sudara ili pada rakete ili kod lansiranja . E zato ima skidanje armiranja , znaći spajanja tih bobina sa kapislama elektromehaničkim putem , a on dobija komandu sa zemlje radio putem, i to vjerojatno nakon što odradi marševski motor.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

U Iraku 2003.g je grunio jedan depo u kojem je između ostalog bilo i Luna raketa. Sabotaža ili akcija pokreta otpora zavisno tko kako doživljava je tada barem po opisu bila diskutabilna u smislu da li je izvedena eksplozivnim napravama ili požarom iniciranim nekim bengalkama. U svakom slučaju Lune su frcale naokolo, a kako je naseljeno mjesto bilo blizo bilo je i žrtava. Tekst je novinarski, ali piše da je jedna grunila uništivši dvije kuće i da je iza nje ostao veliki krater na cesti.
Možda splet okolnosti koji je doveo do toga da se upaljač ipak armirao nekako, ili pak nije u pitanju skidanje blokade radio putem već nekim prostijim pristupom.
A opet bilo je i raketa koje su frcale, a nisu eksplodirale kao ova na slici kojoj su tako napisali u potpisu.



Ali tko može znati kako je ovaj komad završio na krovu, možda je pukla, a ovo odletilo u vis i završilo gdje je završilo.

Slijedeće slike isključivo za ilustraciju ekekta eksplozije. To su sve rakete pucane gornjom grupom kutova.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sasvim je moguće da su u požaru gruvale bojeve glave i bez elektro detonatora, naime mi do sada nismo vidjeli da li postoji mehanički prekid lanca između elektrokapisle i detonatora .

Elektrokapisla pretvara iskru odnosno toplinu u detonacijski val , i taj val kao fizikalna pojava dalje djeluje na detonator , a on na TNT u bojevoj glavi. Kad su ruje u pitanju onda se taj lanac uspostavlja tako da struja zagrijava tanku žićicu u elektroupaljaću ( šefer glavica ) žićica se užari u tisućinki sekunde i zapali smješu u inicijalnoj kapisli , koja je na bazi, Kalijevog Klorata , Olovo Stifnata i Olovnog Azida ta vatra se prenosi na čisti Olovni Azid koji ne gori nego detonira. Taj detonacijski val se putem kolačiča od tetrila pojača ( taj se dio zove pojačnik ) i prenosi na detonator koji može biti od prešanog trotila.

Ako se na napravi fizička barijara između Olovnog Azida ( inicijalne kapisle ) i Tetrila ( pojačnik ) onda u požaru imamo sigurnu detonaciju bojeve glave.

Teoretski ...pojačnik od Tetrila i detonator od prešanog Trotila ne bi smjeli grunuti u vatri , u teoriji da , ali u praksi ...največa nesreča koja se dogodila u Pretisu kad je poginulo 18 radnika je bila eksplozija trotila u loncima za topljenje , do eksplozije je došlo nakon požara , a u tom pogonu sigurno nije bilo Olovnog Azida.

Devedesetih sam se našao u podzemnom objektu u kome je gorilo nekoliko tona TNT u ljuskicama , vodom smo to hladili i bila je voda do struka , a trotil je i dalje gorio , naravno da su mi kroz glavu prošle sve anlize požara i eksplozija u sličnim situacijama , zaključak je nakon svega da je hladna voda pomogla , naime u požaru se trotil zagrijava na visoku temperaturu i raste mu osjetljivost na trenje ili udar , tako da on na kraju grune ali ne od vatre već od te inicijacije trenjem ili udarcem

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Dvije slike koje nismo do sada imali





A ovo je interesantan dokument, ne znam iz koje knjige je, liči na nekakav zbornik radova





Poljaci su 90-ih razvijali svoju bojevu glavu ekvivalent izvornoj parčadno-fugasnoj 9N18-OF, onda su prešli na kazetnu pa na kraju čini se odustali od svega. Osnovni podaci masa 420kg, eksploziva 220kg, dvoslojna čelična košuljica za 16000-18000 fragmenata, efektivni radijus za pješadiju do 140m, za neoklopljena materijalna sredstva do 100m i do 50m za lako oklopljenu tehniku. Visina rasprskavanja 5-10 metara.

Najinteresantniji detalj su upaljači i mehanizam osiguranja i aktiviranja detonatora. Konstruirali su ih na bazi rakete 9M31M od Strele-1 koja isto ima blizinski i kontaktni upaljač, a PIM je po ovome dublirani, vremensko-inercijalni šta god to značilo. Vjerovatno pirotehnički usporivač i inercijalni element sa jednim ili dva koraka armiranja. Pimpeki i po ovome služe ničemu, nalaze se nigdje i uvode zrak prema ničemu.