SVLR Grad 122 mm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

A sta to znaci mehanicki distancioni upaljac? Timer kako bi danas rekli samo mehanicki (kao mehanicki timer releji)
Meni nije jasno kako se ti elementi razdvoje iz bojeve glave: otvori se kao neki kontejner i podpali pirotehnicka smesa?

• 5Ovo se svidja korisnicima: bojank, amstel, voja64, Gargantua, Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Neće biti zgorega malo ponoviti teoriju, ali i praksu rasijavanja projektila, u ovom slučaju raketa Grad.



Situacija sa raketama sa krilima u repu je takva da pri gađanju na kraćim dometima će raketa više mašiti po daljini nego po pravcu, dok je na većim dometima situacija obrnuta.



Šematski to ovako izgleda, elipsa rasturanja mjenja svoju orijentaciju sa daljinom.
A sama elipsa je površina u koju će sve rakete po sili statistike upasti.



Znači ako Grad raspali svih 40 raketa po cilju, a to je centar elipse, sve one upadaju unutra pod uvjetom da su ispoštovane sve propisane norme gađanja. Oko centra će ih upasti više, ali ima i onih koje će gravitirati granicama elipse.

U jednom graničnom slučaju će srednje odstupanje po daljini i po boku biti blisko, pa će elipsa poprimiti kružni oblik. Za Grad, bez kočionog prstena, to je na daljini od 16km i po tablicama srednja odstupanja po daljini i po pravcu su oko 120 metara (Vd i Vb).
Znači sve rakete će upasti u krug radijusa 480 metara iliti skoro kilometra promjera.

Zašto je Gradom skoro nemoguće pogoditi cilj na 1600 metara što je minimum po tablicama. Srednje odstupanje po daljini Vd je 350m, hoće raketa prebaciti cilj i do 1400 metara, a zna i zarovati blizo samom lanseru.

Ove zapaljive su malo drugačiji slučaj jer imaju satni mehanizam, doslovno se namjesti u kojoj sekundi leta se želi pokrenuti sistem aktivacije. To sad ide u krajnost da se svakoj podesi njeno vrijeme pa se dobije vatromet neslućenih razmjera, ali siguran sam da to ne ide tako već kao i kod normalnih fugasnih sa kontaktnim upaljačem da se gađa točkasti cilj. “Točkasti” cilj uzeti terminološki pod navodnike, Azovstal blok hala tih i tih može biti točkasti cilj

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Mercury, Koridor
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

kaptain ::A sta to znaci mehanicki distancioni upaljac? Timer kako bi danas rekli samo mehanicki (kao mehanicki timer releji)
Meni nije jasno kako se ti elementi razdvoje iz bojeve glave: otvori se kao neki kontejner i podpali pirotehnicka smesa?

prvo se podese svi upaljači na neko vrijeme tempiranja, okretanjem glavice na upaljaču sa specijanim ključem , rakete se na pripremnom položaju ubace u lanser i truckaju dvadesetak kilometara do vatrenog položaja. Tamo na VP je sve pripremljeno kredom ( vapnom ) se označe položaji svakog vozila i svako vozilo ima svoj piket ili već izračunate popravke snopa ako je zabijen samo jedan piket . Sa panoramom se svako vozilo nanišani na piket , okrene azimut i elevacija i deri.

kod lansiranja uslijed ubrzanja se pomaknu neki utezi, sabiju opruge, ispadnu neke kuglice koje armiraju upaljač i on broji unatrag.

Kad dođe na nulu okine kapislu na upaljaću koja kroz prazni prostor u sredini bojeve glave upali pripalu, i izbacno punjenje , pozicij 15 na dnu bojeve glava , koja trenutno bljesne kroz bojevu glavu i zapali pripalu u svakoj krijesnici, zatim se izbace, ispale , krijesnice u smjeru leta i one jedno vrijeme slobodno padaju sa upaljenim usporačima , kao ručna bomba , kad usporač izgori pali se termit , a od njega se zapali elektron

Djeluje komplicirano , ali u biti nije kad se čovjek nauči na veće komplikacije od toga

• 4Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, voja64, Gargantua, Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::...a unutar tuljka je uprešana termitna masa koja služi da zapali elektron...
Ispresovan kalijum perhlorat + prah magnezijuma, a ono crveno na vrhu je bukvalno mesavina za sibice. Ona uhvati plamen, pali ispresovani perhlorat+prah magnezijuma koji gori velikom temperaturom i pali elektron mesavinu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

bojank ::raketaš ::...a unutar tuljka je uprešana termitna masa koja služi da zapali elektron...
Ispresovan kalijum perhlorat + prah magnezijuma, a ono crveno na vrhu je bukvalno mesavina za sibice. Ona uhvati plamen, pali ispresovani perhlorat+prah magnezijuma koji gori velikom temperaturom i pali elektron mesavinu.

Smješa sa perkloratom bi trebala biti neka među smješa od one "šibične pripale "do pravog termita.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Хвала Ракеташу и другу Пуковнику на објашњењима.
Хајде да приупитам још ово,док сте у дућану

Ко све има те ракете или имао?Бивша ЈНА? Земље Варшавског пакта?Арапи?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::
prvo se podese svi upaljači na neko vrijeme tempiranja, okretanjem glavice na upaljaču sa specijanim ključem , rakete se na pripremnom položaju ubace u lanser i truckaju dvadesetak kilometara do vatrenog položaja. Tamo na VP je sve pripremljeno kredom ( vapnom ) se označe položaji svakog vozila i svako vozilo ima svoj piket ili već izračunate popravke snopa ako je zabijen samo jedan piket . Sa panoramom se svako vozilo nanišani na piket , okrene azimut i elevacija i deri.

kod lansiranja uslijed ubrzanja se pomaknu neki utezi, sabiju opruge, ispadnu neke kuglice koje armiraju upaljač i on broji unatrag.

Kad dođe na nulu okine kapislu na upaljaću koja kroz prazni prostor u sredini bojeve glave upali pripalu, i izbacno punjenje , pozicij 15 na dnu bojeve glava , koja trenutno bljesne kroz bojevu glavu i zapali pripalu u svakoj krijesnici, zatim se izbace, ispale , krijesnice u smjeru leta i one jedno vrijeme slobodno padaju sa upaljenim usporačima , kao ručna bomba , kad usporač izgori pali se termit , a od njega se zapali elektron

Djeluje komplicirano , ali u biti nije kad se čovjek nauči na veće komplikacije od toga

Mene fasciniraju sva ta resenja..kao neki mehanicko-kemijski racunar i kako su sve to inzinjeri resavali. Ja sve nekako razmisljam sw, procesor...a ono sve neke kapisle, opruge...
Danas pretpostavljam da su upaljaci elektronski?

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

JNA nije imala ove ili slične rakete u asortimanu, vojske VP vjerovatno jesu. Nije to neki super specijalni tajni projektil da Sovjeti to ne daju svojim saveznicima tog doba.

Za kauboje ne znam, slabo virim u to dvorište.

@kaptain…nisu Da biram šta da mi dupe čuva, odabrao bi taj stari mehaničko-kemijski princip pa makar to bilo i sa 19 međusobno vezanih pripala kao kod kazetnog Smerča.
Elektrika-struja-baterija-zima-cijena-pazi mazi-broj komada itd itd

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@kaptain do raspada juge u Bugojnu i Valjevu su rađeni elektronski upaljači. Na Orkanu je bila mehanička ruka koja bi prislonila tri kontakta na tri prstena na upaljaču i izvršilo bi se punjenje kondenzatora za napajanje i programiranje vremena kad se treba otvoriti bojeva glava. Bile su dvije varijante tog upaljača ta kontaktna i varijanta gdi se indukcijom oživljavalo upaljač i programiranje vršilo bežično.

Bila je cijela familija upaljača za mine i granate sa beskontaktnim tempiranjem prije ispaljivanja , a nakon ispaljivanja je mala turbinica u nosu davala pogon malom generatoru koji je napajao elektroniku.

Na bazi iste te turbinice i generatorića je bio razvijen i u seriju uveden blizinski ( radarski ) upaljač za mine i granate koji bi grunuo na visini od 3-5 m od tla

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::@kaptain do raspada juge u Bugojnu i Valjevu su rađeni elektronski upaljači. Na Orkanu je bila mehanička ruka koja bi prislonila tri kontakta na tri prstena na upaljaču i izvršilo bi se punjenje kondenzatora za napajanje i programiranje vremena kad se treba otvoriti bojeva glava. Bile su dvije varijante tog upaljača ta kontaktna i varijanta gdi se indukcijom oživljavalo upaljač i programiranje vršilo bežično.

Bila je cijela familija upaljača za mine i granate sa beskontaktnim tempiranjem prije ispaljivanja , a nakon ispaljivanja je mala turbinica u nosu davala pogon malom generatoru koji je napajao elektroniku.

Na bazi iste te turbinice i generatorića je bio razvijen i u seriju uveden blizinski ( radarski ) upaljač za mine i granate koji bi grunuo na visini od 3-5 m od tla

Hvala. Nasao i ovo
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]