Top 130 mm M-46

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Vratimo se malo temi , čitajući ove memoare i tračeve , naletio sam na jednu rečenicu ( sad je ne mogu naći ) ali tekst ide u smislu.... da su sovjeti tada imali problema sa čelicima tako da se nije moglo dobiti legirani čelik za cijev već samo ugljični , dok se za zatvarače koji su daleko opterečeniji moralo koristiti legirane materijala.

Tu je mislim ključ svih pitanja , Ustinov je znao s kojim količinama Nikla i Kroma može računati na nivou država , a Staljin o tome nije imao pojma , mislim znao je on to to iz Gosplana , ali njemu to nije bilo bitno , i tako se dogodilo da Grabinov top S 69 koji je vjerojatno nastao preradom cijevi topa 128 mm u kalibar 130 mm na poligonu nije prošao . Poznavajući način rada GAU smatram vjerojatnim da je top prošao na poligonu , ali je pao u kabinetu , kad su shvatili koliki nikla i kroma treba za to čudo .

To izvlačim na osnovu fotki







Označio sam iste detalje istim oznakama , ta koncepcija da se slobodna cijev vodi naprijed u vodilici a straga na zatvaraču , upućuje da se radi o vrlo kvalitetnom čeliku u cijevi koji su koristili švabe i Grabin u prototipu.

S druge strane ekipa iz Motovihilke je znala da nema legiranih čelika i odmah je radila cijev od ugljičnog , a nedostatak čvrstoće kompenzirala kožuhom , koji je služio kao vodolica i kao ojačanje cijevi u zoni čahure i prvih metar dužine. Sam kožuh je rađen od ljevanog čelika , što znači da je bio težak ali izgleda da u tom trenutku razvoja nije moglo drukčije.

I sad nastupa treća ekipa iz Ural maš zavoda ( Vagonka ) i pravi duplex 152 /130 mm , ali sa topom ne može nagurati potreban tlak i domet već može koristiti samo smanjeno punjenje .

To bi bilo neko dosta slobodno tumačenje događaja , i još ako se dodaju ove pikanterije o logoru 172 i Grabinovom karakteru , onda se slika prilično dobro uklapa u neke okvire.

U svemu tome ne treba zaboraviti da je u Permu i najveća tvornica baruta u Sovjetskom Savezu i da su si oni tamo dali truda da naprave barut za svoj top .

Bilo bi zgodno da netko postavi snimak sa satelita te tvornice , ona je na velikom meandru rijeke Kame par kilometara zapadno od Motovihilke, a južno od ta dva kompleksa , nekako po sredini je ogroman kompex lukoila za proizvodnju dušične kiseline .

Naš BNT iz Travnika + željezara Ravne + SPS iz Viteza + MBL iz Lučana + Azotara iz Goražda + Zorka iz Šapca + Barutana iz Kamnika +Petrokemnija iz Kutine , pomnoženo sa 5 puta na jednom mjestu.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš, ray ban11, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Šira okolica Perma


Motovilihika


Barutana


Nešto iz barutane ?


Lukoil


I dodao bih još jedan važan i veliki kompleks, Sibur Khimprom (kemijski pogon, meni poznat po proizvodnji polistirena, ali sigurno još koječega).

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11, djboj, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Proveo sam radni vijek po barutanama , ali me neke situacije zbunjuju , ovo što sam označio su vagoni u kompoziciji , i sad budi pametan i reci koliko je to veliki kompleks. ha ha


onaj žuti jopac nam omogućava da malo prošetamo po ulicama Perma i da zavirimo u Motihilku , obična ulica ko u svakoj bosanskoj kasabi , a onda gru ....hrpa cevčuga nestašno poslagano u dvorištu.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Vagoni su sigurno, ima ih čitava kamara. A šta li je u hangarima?



O kolosalnosti objekta ova zgrada od nekih 700m sve kaže

• 4Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, Gargantua, aleksmajstor
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ti hangari sa metropolitanskim ulazima vlakova me dosta zbunjuju , u prvi mah se čini da su to ulazi u podzemne objekte ali se ulazni pravci tih objekata križaju pa bi to bili dosta plitki objekti , osim toga rijeka je blizu i to bi plivalo sve u vodi. Vidim sa stražnje strane svakog objekta spoj na parovod tanka bijela linija ) i vidim da parovodi prolaze kroz nasipe , znači da su nasipi višlji od 4,5 m . Razmak među kolisjecima je premal da bi se mogao vršiti bočni istovar robe viličarima unutar objekata.

Moguća varijanta je da su postavljeni poprečni transporteri tako da vagon sa prvog kolosjeka prebace na peti , pa si ti sa satelita misli kud ide prazan vagon , a kud pun .

Te igre sa vagonima su normalne , kao šibicari na vašarima , ali je za te igre dovoljan jedan ili dva "šibicara " odnosno dio natkrivenog normalnog ranžirnog kolodvora .

Ova dugačka " hala " je vjerojatno nadstrešnica ili zatvoren hodnik tako da ne pada kiša i snijeg po vagonetima koji vuku barut iz objekta u objekat, a naravno opet se dežurni satelit može slikat.

U Permu se proizvodi i aktivni ugljen za filtere , znači tu je negdje i proizvodnja drvenog ugljena i proizvodnja crnog baruta , što je normalno za tvornicu koja ima tako dugu tradiciju .

Ta šumetina u kojoj se nalazi u tvornica upućuje da se tu radi samo sa nitroglicerinom i nitrocelulozom , znači samo klasični topovski i raketni baruti .

Nisam zapazio nigdje u blizini tvornice poligon za ispitivanje raketnih motora i poligon za tormentaciju topova, kod nas je to sve bilo u krugu tvornice.


Tu se vjerojatno ne proizvode kompozitna raketna goriva na bazi perklorata , oni su izrazito neprijateljska spram okoliša i koliko god se kontraobaveštajci trudili da takve pogone sakriju , priroda je neumoljiva , oko pogona je pustoš .

Dovoljno je pogledati grad Votkinsk [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

odnosno šumu sjeverno zapadno od jezera hidroelektrane na rijeci Votka . mmm njima votka teče u rijekama i krvi ha ha

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

raketaš ::Nisam zapazio nigdje u blizini tvornice poligon za ispitivanje raketnih motora i poligon za tormentaciju topova, kod nas je to sve bilo u krugu tvornice.

Da nije ovo možda. Mi smo nekoliko puta (naravno u smanjenim dimenzijama) koristili ovakve plašteve kad smo radili tlačne probe. Ima jedna dogodovština , ubacili mi fino komad u tako priređenu zaštitu, tlačna proba na 100 bara, spojili, napunili vodom, počeli dizati tlak, metal krcka (jeziv zvuk)...a manometar unutra




Spomenuta hrpa cevki u dvorištu. Ja nabrojao 51, 4 su ova naša tematska.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Na većini snimaka ispaljivanja M-46, posebno drvolaša po Siriji, se vidi korištenje užadi. Po pisanjima dotičnog extractor-a (nažalost pokojnog) to je kontraproduktivno jer sam top je konstruiran (potvrđeno i mjerenjima) tako da je zona uz zatvarač zona najmanjeg udarnog tlaka.
Uz tu tvrdnju je priložio ovu fotografiju koja reklo bi se to potvrđuje.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja mislim da se u Siriji vise radi o nestrucnosti i neukopavanju asova. Ako nisu asovi ukopani, a sa niskom elevacijom kod neposrednog gadjanja, oce da se ritne, a to se brzo nauci, pa onda daj kanap, sto je sigurno sigurno je

• 4Ovo se svidja korisnicima: babaroga, aleksmajstor, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovaj je naučio, ali ipak je malo nesabran u rasporedu kad treba bježati

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pucao sam sa M46, na lafetu, kao nisandzija, i nije tako strasno. Ni blizu jacine zvuka na nekim protivoklopnim topovima. Mada, otvoriti usta, zbog izjednacenja pritiska, a i zastita za usi je uvijek dobrodosla.

Doduse, ako se dobro sjecam, uvijek je prvo zrno na novom polozaju islo kanapom, i to je bilo po pravilu. Da se vidi da li su asovi dobro ukopani. A i protiv drugih belaja pretpostavljam.