Top 130 mm M-46

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ Pukovnik ..daj link na taj članak da vidim što piše . možda iskopamo nešto .

@ Bojan .. da li imaš podatke kad je ukinut lajner iz cijevi i kad je počelo korištenje monoblok izvedbe.

Orlov u knjizi navodi da je to učinjeno nakon drugog svjetskog rata, kad je razvoj metalurgije omogućio izradu kvalitetnih legiranih čelika po razumnoj cijeni.

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::...
@ Bojan .. da li imaš podatke kad je ukinut lajner iz cijevi i kad je počelo korištenje monoblok izvedbe.
Orlov u knjizi navodi da je to učinjeno nakon drugog svjetskog rata, kad je razvoj metalurgije omogućio izradu kvalitetnih legiranih čelika po razumnoj cijeni.

Verovatno je taj podatak tracan jer na topu 76mm F-34 sa T-34 topa je to uradjeno vec za vreme rata, tacnije krajem 1941-pocetak 1942 (doduse proizvodnja je kaskala pa su uporedno proizvodjene i varijante sa lajnerom i monoblok).
Tako da sumnjam da su veci kalibri radjeni kao monoblok pre kraja 2.s.r.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ova priča o puno različitih čahura u kalibru 130 ima smisla ako se pogleda što je napisao prof. Radoš Obrenović u svojoj skripti " Konstrukcija artiljerijskih oruđa " Zagreb 1974 godine.

Skripta je loše tiskana i teško se skenira pa ću prepričati jedan dio .

Citiram ...... Kad dođe do opaljenja , u prvoj fazi se napreže i elastično širi samo košuljica ( slobodna cijev ), sve dok se ne nasloni na omotač ( kožuh ) . Od tog trenutka i omotač počne učestvovati u davanju otpora opterećenju , pa se sa košuljicom i omotač dalje širi. kao jedna celina. ......

... Međutim zadnji deo košuljice u kome izvedena i barutna komora , jako se širi do poništenja zazora i dalje . Zbog toga dolazi do jakog širenja i čaure mrtka, koje može biti popraćeno pojavom većih trajnih deformacija čahure. Nakon rasterećenja, košuljica ima tendenciju elastičnog vraćanja u prvobitno prirodno stanje , što onemogućava trajno deformisana čaura. Zbog toga dolazi do stezanja na kontaktnoj površini između košuljice i čahure, a to otežava ili onemogućava izbacivanje prazne čahure. Da se takva neugodnost isključi , zadnji deo košuljice se izvodi bez zazora . Zgodno poništavanje zazora na tom delu se postiže konusnom izvedbom košuljice i omotača..... kraj citata.

E sad ako znamo da proizvodnja ne voli te duge konuse , koji moraju biti urađeni točno , a ne voli ih ni radionica za remont topova jer ti konusi vole zapeči i treba mlatiti po tome da se razdvoje, dolazimo do toga da je tražen kompromis , pa od tuda i to šarenilo čahura ... sve je zavisilo od tlakova i elastične otpornosti cijevi ili kombinacije cijev kožuh. Ispada da je zbog svake promjene tehnologije ili načina ugradnje topa trebalo mijenjati osobine ili dimenzije čahure.. prilično velika zbrka za logistiku.

• 4Ovo se svidja korisnicima: raketaš, Gargantua, voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Napisano: 30 Sep 2016 8:15

Evo čitav dokument...A.S.Zajcev ''Projektiranje artiljerijskih cijevi''

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dopuna: 30 Sep 2016 8:18

Ono jučer spominjano o toplini je na str.74 i 75, ali čitava skripta je interesantna i dosta bi se moglo naći.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dobra stvar, klasični uđbenik za studente Baltijskog Vojno Tehničkog Fakulteta , nešto slično je bilo i kod nas u Zagrebu, gdje su školovani oficiri inženjeri ili na Vojnom mašinstvu u Beogradu, gdje su školovani inženjeri (civili ) vojnog mašinstva .

Na strani 99 ima zanimljivih podataka o životnosti cijevi 130 mm , ali na žalost ne znamo da li je to za M-46 i za koju municiju.

Nama bi za razrješenje dilema dobro došla neka trać rubrika na nekom vojnom forumu ili neka povijest artiljerije .

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sa te 99.stranice...
''Например, для 130-мм пушки живучесть составляет 1100 выстрелов на полном заряде и возрастает в 4 раза на первом уменьшенном заряде и в 8 раз – на третьем.''

Na ruskim forumima su u tu rečenicu prepisivali, ali uz dodatak...для 130-мм полевой пушки...

M-46 je jedini, kako Rusi kažu suhoputni top (полевая пушка) u kalibru 130mm i ovako bez provjera (nisam proučavao brodske i tenkovske u istom kalibru) mislim jedini kojem se punjenja mogu varirati...puno ili umanjena.
Tako da sam vrlo siguran da se ovih 1100, 4400 i 8800 odnosi na M-46.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja sam to prihvatio uvjetno da se radi o topu M46, naime čini mi se to vrlo velik životni vijek , tim prije što na stranici 86 autor izrjekom govori o brodskom topu kalibra 130 mm i kadenci od 5 komada u minuti .

Ali dobro bude to izronilo od nekud , ono što mi je jako zanimljivo to je nastavak teksta sa 99 stranice , on je malo stilski uvrnut , ali ga mogu prepričati .

Autor navodi kadencu od 12 komada u minuti , što je jako jako puno , za poljski top sa polusjedinjenim metkom .. treba to naložiti i nahraniti . Ali dobro možda je to neki automatizirani sustav . Dakle ako se puca grupa od 15 projektila , i nakon toga oruđe odmara i hladi onda je izdržlivost cijevi 1150 hitaca . Ako se puca grupa od 100 komada sa tom kadencom onda cijev živi za 900 hitaca , kod grupe od 200 komada cijev živi do 700 hitaca , ako se stvar loži neprekidno sa 15 komada u minuti i tako roka 20 minuta onda cijev može preživjeti ukupno 550 hitaca .

Rekao bih da se tu ipak radi o brodskom topu sa nekom hranilicom i da se radi o dometima od cca 17 km.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Koliko moj jadni ruski dozvoljava, ja sam shvatio da na životni vijek utječe jačina punjenja i kadenca.

Po verzijama (jačinama) punjenja sam prve podatke svrstao za M-46, a ovi drugi podaci za 57, 100 i 130mm su za 'зенитные пушке' ,PA topove visoke kadence.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Rekoh da je tih par rečenica vrlo teško razumjeti , stilski su uvrnute , ali za nekog tko govori ruski na dijalektu Moskovljana, i kuži njihovu šatru nije problem shvatiti tekst.

Dakle kad se se moj slobodan prijevod pogleda ponovno autor knjige tvrdi da je iz topa kalibra 130 mm sa čahurom moguće opaliti 15 granata u 75 sekundi i da se taj top u takvim uvjetima može koristiti za 76 takvih akcija.

U najgorem slučaju dugotrajne vatrene pripreme po dubini protivnika sa 300 granata u trajanju od dvadeset minuta , taj top je skoro mrtav , ali on navodi da bi mogao preživjeti još jednu takvu akciju .

U biti su se takve akcije na dometu od 27 km koristile rijetko, poznat je slučaj Tuzlanske kapije ili Kinmenskog duela Kineske i Američke artiljerije.

Sad ne mogu pronaći na kojoj smo temi o tome pisali , ali smo to detaljnio obradili, tada su kinezi svjesno žrtvovali nekoliko baterija topova 130 mm , ne samo topove već i posade , Rusi na nekom trać forumu pišu o tome i navode inicijale pukovnika sovjetske armije koji je to sve osmislio.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Mercury, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sluzio sam na topu 130mm M46 kao nisandzija, i kasnije komandir odjeljenja, i mislim da je nemoguce ispaliti 15 granata za 75 sekundi. Jednostavno nemoguce.