J-22 Orao

450

J-22 Orao

offline
  • Pridružio: 02 Avg 2008
  • Poruke: 6922

Citat:LIVNICA PRECIZNIH ODLIVAKA društvo sa ograničenom odgovornošću (LPO DOO Ada) je osnovana 1976.
Preduzeće je početkom osamdesetih osvojio četiri odlivka za turbo-mlazni motor Viper, proizvođača Rolls-Royce iz Velike Britanije, kasnije su osvojene sve pozicije neophodne za proizvodnju pomenutog motora.
Izraelska kompanija Bet Shemesh Engines Ltd (BSEL) je kupila 70% akcija preduzeća, januara 2003-e godine, da bi do 2010 otkupila i preostali deo i time postala 100% vlasnik LPO-a, koji postaje društvo sa ograničenom odgovornošću.
S obzirom da se radi o veoma preciznim delovima (odlivci se liju do 0.05 mm tačnosti) koji se ugrađuju u najsavremenije turbo-mlazne motore i najsavremenije komercijalne avione, sistem kontrole kvaliteta je na veoma visokom tehničkom i organizacionom nivou.
Posebno treba naglasiti veoma visoke zahteve avio-industrije u pogledu svih specijalnih procesa, posebno termičke obrade i hipovanja, te je LPO uspeo da dobije NADCAP sertifikat za navedene operacije. Naš pogon za hipovanje je jedinstven u ovom delu Evrope, a karakteristike instalirane peći za hipovanje (hot isostatic press) omogućavaju dostizanje temperature i pritiska koji se zahtevaju kod najkompleksnijih proizvoda u avio-industriji.
Krajem 2014-e godine, LPO je otvorio pogon mašinske obrade, namenjen mašinskoj obradi naših odlivaka, kao i odkivaka koje isporučuju naši kupci. To je takođe specifičan pogon koji je usmeren ka savladavanju veoma komplikovanih postupaka obrade niklovih, kobaltovih legura.

Ovi kazu da jesu, mada nije jasno da li od pocetka ili kasnije osvojili proizvodnju.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • dakota  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Feb 2008
  • Poruke: 970
  • Gde živiš: Beograd

Ovo oko livnice u adi je verovatno tacno, no na motoru ima isuvise zahtevnih delova i sklopova da ih nije moguce uraditi u svim zemljama. Nije cak ni rentabilno ukoliko se radi samo za sopstvene potrebe. Eto raj nesretni vajper iz rols rojsa je nasao mesto u mnogo letelica i u dosta zemalja i englezima se isplatio. Ja nisam video vajpera koji ima natpis made in yu. Da je ceo kod nas lucencno proizveden ne verujem da bi sve zaheftane plocice na njemu bile na engleskom jexiku.



offline
  • Pridružio: 01 Mar 2009
  • Poruke: 391
  • Gde živiš: Beograd

Motor je osvajan zajedno sa Rumunima, licenca je kupljena zajednicki i proizvodnja elemenata motora je podeljena izmedju Jugoslavije i Rumunije. Jugoslavija je tu dobila turbinske lopatice, komore sagorevanja, dok su Rumuni proizvodili veci deo kompresorske sekcije, agregata itd. U sustini podela je bila sa namerom da svaka zemlja dobije neke kljucne tehnologije koje do tada nije imala (mi smo, na primer, vrlo uspesno radili transmisije i jos mnogo toga za Astazou, ali nismo turbinu).

Kod nas je postojalo nekoliko firmi koje su se koliko-toliko bavile mlaznim motorima (remont starih Vipera za G-2 u Orlu, proizvodnja Astazou u Rakovici), pa smo nas deo proizvodnje razdelili tim firmama.

Rumuni, sa druge strane, su za proizvodnju osnovali potpuno novu firmu (Turbomecanica u Bukurestu, osnovana 1975. godine) i tu sve koncentrisali, ulagali i prosirivali i kasnije od nje napravili fabriku sa preko 4000 radnika. Kako istorija voli da zbija sale, Turbomecanica je, u okviru rumunske kupovine licence za putnicki avion BAC 1-11 (1980. godine) dobila i licencu za Rolls-Royce Spey, zbog cijeg je nedostatka Orao i zavrsio sa Viperom. Turbomecanica radi dan danas i to tako sto je drzava 2000. godine prodala vecinski udeo firme udruzenju radnika firme (kasnije firma izasla na berzu i zivi i danas i profitabilna je, sa oko 350-400 radnika). Deo firme koje je radio komore sagorevanja je odvojen i kupio ga je General Electric.

Mi smo, naravno, raspadom zemlje sve tehnologije prvo razvukli na sve strane, a potom i izgubili, tj. sve sem onoga sto je bilo u Orlu.

offline
  • dakota  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Feb 2008
  • Poruke: 970
  • Gde živiš: Beograd

@ phoenix jesi pravio motore i orlove s rumunima. Na nasim orlovima nema ugradjen niti jedan jedini deo napravljen u rumuniji. Na vajperima nema nijedan deo napravljen u rumuniji. Jugoslavija nije pravila turbinske lopatice niti komore sagirevanja. Itd itd

offline
  • Pridružio: 01 Mar 2009
  • Poruke: 391
  • Gde živiš: Beograd

Nema niti jedan jedini deo napravljen u Rumuniji? Samo otprilike pola trupa aviona. Nije lose, tona nicega.

Za motor govorim o kupovini licence i podeli ko je sta proizvodio. U praksi to svakako nije islo kao sto je bilo u planovima (za Rumune nemam pojma, ali kod nas se debelo kasnilo sa osvajanjem delova i mislim da nije sve sto je trebalo ni osvojeno do kraja), tako da je umesto planiranog manjeg broja motora od RR kupljeno mnogo vise. No nebitno, delovi iz Rumunije jesu korisceni, u kom tacno odnosu sa deloima iz engleske i kada je sta osvajano i na kojim se motorima sa jednog preslo na drugo i kakva je bila praksa oznacavanja tih delova, nemam pojma, to danas verovatno napamet ne znaju ni inzenjeri koji su vodili te poslove. Komore sagorevanja i turbinske lopatice jesu pravljene u SFRJ.

No, nema veze, dokumentacija laze, Radic (posto je pisao knjigu upravo na osnovu te dokumentacije) takodje laze, druge ljude koji bi takodje trebalo da lazu da bi tvoja tvdjenja bila tacna necu da navodim, ti znas najbolje, blago tebi.

offline
  • dakota  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Feb 2008
  • Poruke: 970
  • Gde živiš: Beograd

Druze nema pola trupa iz rumunije. Trupovi iz rumunije su stigli, zadnji delovi, nisu mogli da se napasuju na nase. Verovatno nisi bio u prilici da pod moranje izucavas predmet koji se zove organizacija prouzvodnje vazduhoplova. Tu bi nasao pojam reglazni etalon. Tada bi ti sledeca recenica bila pojmljivija- rumunski reglazni etalon nije odgovarao zahtevima tolerancija i preciznosti izrade, te se odustalo od saradnje. Jugoslsvija je sama napravila svoje orlove u fabrici soko mostar. E sad znam da i dalje ne verujes ali to vise nije ni vazno.
Hajd ziv bio i zdrav.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28514
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

@Phoenix
Ja bi tu rumunsku licencu sa Spey uzeo sa rezervom jer su sklopili samo desetak BAC 1-11. Možda su uzeli samo motore u delovima.

@dakota
Citat:Ideja sa vratilom velikog preseka objasnjava dosta, no slozicete se da je neprimenjva za motore veceg potiska, sa koaksijanim vratilom dvpstepenom turbinom i dvostrukim kompresorom
Samo sam skrenuo pažnju da je bolji izbor motora postojao. Tih 30.29 kN i 36.34 kN sa pojednostavljenom KDS nije malo. Sa malo boljom KDS planirano je 40 kN. Taj motor bi bio prejak za G-4, ali postojao je i Mk.803 sa potiskom Vipera 633-41, tj 22,24 kN.
Verovatno se išlo po logici ”Viper već koristimo pa da ne komplikujemo”.

offline
  • dakota  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Feb 2008
  • Poruke: 970
  • Gde živiš: Beograd

@aramis
Ko ce ga znati sta je presudilo. Npr 1961 godine nada delegavija odlaxi u sssr po 200 mig19 a vraca se sa 40 mig21.

Orpheus da ds je mozda zahtevao regulirajuci mlaznik sto bi iskomplikovalo knstrukciju i proizvodnju. Mozda je to bio razlog a vajper daj sta das.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28514
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Prenosim sa italijanske Wikipedije uz prevod, jer je taj motor razvijan za italijanski razvoj lakog lovca Aerfer Leone.
Citat:У верзији BOr.12SR (Simplified Reheat), рудиментарни систем накнадног сагоревања обезбедио је повећање потиска од 15%. У овоме као и у другим моделима, млазница је фиксне геометрије.

offline
  • dakota  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Feb 2008
  • Poruke: 970
  • Gde živiš: Beograd

Pretpistavio sam da je mlaznik fiksan. No opet kazem da ne bih smeo tvrditi zasto orpheus nije kupljen ako je nudjen. Svakako bi orao bio bolji sa njim bilo da ima fiksni bilo regulirajuci mlaznik, i npr jos neki uredjaj za precizno odredjivanje daljine do cilja i jos makar najprostiju inercijalnu navigaciju zarad autonomije od zemaljskih radio sredstava. Ja mislim da bi taj forsaz bio nakpotrebniji za poletanje sa teretom jer vidi se da orao ima dobru aerodinamiku i lepo odrzava energiju i sa ivim kukavnim vajpericima.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 630 korisnika na forumu :: 12 registrovanih, 2 sakrivenih i 616 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bigfoot, kybonacci, Mixelotti, nemkea71, Nikolaa11, nuke92, pein, S1Mk3, saputnik plavetnila, slonic_tonic, vlad4, VladaKG1980