Poslao: 30 Maj 2013 01:26
|
offline
- Khaless
- Legendarni građanin
- Pridružio: 08 Sep 2005
- Poruke: 5737
|
Bojan85 ::Khaless ::
Tamo ima jedan Bojan urednik, da nisi ti?
Jesam.
OK si urednik, moj naklon.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 30 Maj 2013 01:29
|
offline
- ltcolonel

- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
Napisano: 30 Maj 2013 1:27
Evo šta se od nemačkih jedinica nalazilo u Čačku 19. avgusta 1941. godine:
Чачак: I батаљон 749. пп (штаб, 1 – 4. чете), 18. батаљон војнотехн. снабдевања, Команда места Чачак, Штаб војнотехничког снабдевања 5 (огранак). Na žalost nema podataka šta je tačno bilo potčinjeno Komandi mesta a te snage su mogle da budu relativno značajne zbog postojanja vojnotehničkog zavoda. Ako je bilo borba četnici i partizani su samo sa njima mogli da se bore.
Dopuna: 30 Maj 2013 1:29
Jeр I батаљон 749. пп , 18. батаљон војнотехн. снабдевања и Штаб војнотехничког снабдевања 5 (огранак) су се сасвим сигурно повукли без борбе.
|
|
|
|
Poslao: 30 Maj 2013 16:21
|
offline
- Gorski car
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 18 Jan 2012
- Poruke: 600
|
ltcolonel ::Napisano: 30 Maj 2013 1:27
Evo šta se od nemačkih jedinica nalazilo u Čačku 19. avgusta 1941. godine:
Чачак: I батаљон 749. пп (штаб, 1 – 4. чете), 18. батаљон војнотехн. снабдевања, Команда места Чачак, Штаб војнотехничког снабдевања 5 (огранак). Na žalost nema podataka šta je tačno bilo potčinjeno Komandi mesta a te snage su mogle da budu relativno značajne zbog postojanja vojnotehničkog zavoda. Ako je bilo borba četnici i partizani su samo sa njima mogli da se bore.
Dopuna: 30 Maj 2013 1:29
Jeр I батаљон 749. пп , 18. батаљон војнотехн. снабдевања и Штаб војнотехничког снабдевања 5 (огранак) су се сасвим сигурно повукли без борбе.
Nesporno je da su se Nemci povukli iz Cacka samo je pitanje da li su vodjene borbe sa zastitnicama prilikom povlacenja.
Nedicevci su za 1. oktobar napisali samo da su komunisti streljali jednog policijskog agenta. Ne spominju napad ni cetnika ni partizana. Moguce je da su vodjene manje borbe oko grada i na putu nemackog povlacenja.
Slazem se da megalomanske cetnicke price nemaju uporiste u dokazima.
|
|
|
|
Poslao: 01 Jun 2013 06:06
|
offline
- Pridružio: 15 Mar 2013
- Poruke: 43
|
Khaless ::Bojan85 ::Khaless ::
Tamo ima jedan Bojan urednik, da nisi ti?
Jesam.
OK si urednik, moj naklon.
Hvala. Ma ja sam samo sitna riba koja je puno truda uložila u sve ovo, pa ne želi gluposti na projektu tipa kreacionizam ili deretićevizam (npr u članku o Jevrejima stojalo je kao neosporna istorijska činjenica da ih je Mojsije izveo iz Egipta ili Navukodonosor je vladao posle potopa ). Ako nađete neku glupost, možete je ili sami ispraviti i/ili ostaviti komentar (na vrhu svake stranice piše Razgovor).
|
|
|
|
|
Poslao: 08 Jun 2013 07:26
|
offline
- Pridružio: 15 Mar 2013
- Poruke: 43
|
Khaless :: Znam dobro kakve su budalaštine bile, samo neke sam ispravio. A komentari "ožalošćenih" su bili do bola. Prvo ne svidjaju im se linkovi, pa onda viču da je nešto falsifikat, i traže brisanje nečega prosto što se njima ne sviđa
Znam. Posto ima gluposti kao da su u Prvu jugoslovenski brigadu brigadu primaniosim ustasa i esesovci iz divizija (npr Handzar, Hunjadi) koje Rusiju nisu videle dok im Rusija nije dosla u dvoriste, ja bih zamolio da sto vise ljudi komentarise i preore omiljene forumaske teme (u skladu sa vremenom)
|
|
|
|
Poslao: 14 Jul 2013 20:37
|
offline
- Pridružio: 14 Jul 2013
- Poruke: 183
|
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Tekst sa ruske Wikipedie, jeli istina da je jedan bataljon srpske vojske bio angažovan protiv boljševika?
|
|
|
|
Poslao: 15 Jul 2013 15:21
|
offline
- Jovan Nenad
- Elitni građanin
- Pridružio: 14 Okt 2012
- Poruke: 2296
|
kvisling ::http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B2_%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D1%81%D1%81%D0%B8%D0%B8
Tekst sa ruske Wikipedie, jeli istina da je jedan bataljon srpske vojske bio angažovan protiv boljševika?
Istina je da su Srbi učestvovali u Građanskom ratu kako na strani Boljševika (što je donekle obrađeno u nekoj od tema na ovom forumu) tako i na strani kontrarevolucionara. U toku Prvog rata, odnosno pre oktobarskih dešavanja od zarobljenih Srba pripadnika Austrougarskih jedinica formiraju se dobrovoljačke brigade čija je namena bila borba na istočnom frontu protiv Centralnih sila. Nakon oktobarskih dešavanja pripadnici ovih jedinica uzimaju aktivno učešće u dogašajima koji su usledili.
Osim njih, deo Srba je takođe bio u sastavu poznatog Čehoslovačkog korpusa.
Dalje, u Rezoluciji „Skupštine jugoslovenskih grupa i organizacija“, održane 1918. u Čeljabinsku, kaže se da Srbi, Hrvati i Slovenci treba da pomognu „obnovu Rusiju“, jer „samo uz pomoć slobodne Rusije mi možemo da se vratimo u našu oslobođenu otadžbinu“. Ta „Skupština“ je održana pod rukovodstvom srpskog konzula u Omsku Jovana Milankovića, koji je od decembra 1918. bio zvanični predstavnik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pri vladi admirala Aleksandra Kolčaka.
Zvanična Kraljevina Srbija u toku ratnih zbivanja nije slala vojnu pomoć Belima ali je već po formiranju Kraljevine SHS naložila svim srpskim dobrovoljcima u Rusiji da se stave pod francusku komandu, a tokom celog sukoba diplomatske i vojne misije kako Srbije tako i SHS nalazile su se nalazile u Rusiji sve do potaza Belih.
Ovakav odnos Srbije i Kraljevine SHS ne čudi uzevši u obzir to da je Carska Rusija bila saveznik Srbije te da je Kraljevina SHS/Jugoslavija spada u red zemalja koje su poslednje uspostavile odnose sa novostvorenom državom SSSR.
|
|
|
|
Poslao: 19 Nov 2013 10:45
|
|
Evo jedan citat sa teme o Aleksi Dundiću o učešću A-U zarobljenika u građanskom ratu u Rusiji:
uniformista ::Ако сте ишли на линк који сам поставио видјели сте при крају колико су били плаћени страни борци.
''Служба интернационалистов хорошо оплачивалась. В апреле-мае 1918 г. рядовой боец красного интернационального отряда в Сибири получал жалованье 250-300 руб. в месяц. Часто золотом.
При этом рядовой стрелок антибольшевистского Чешско-Словацкого корпуса имел жалованье 5 руб. в месяц''
Khaless ::
Recimo o Urošu Drenoviću:
Nekada je ceo članak bio ovo:
Citat:Bojвoдa Уpoш Дpeнoвић-рођен 11. 11. 1911. на Ситници (Мањача), у угледној и имућној трговачкој породици.. Завршио је грађанску школу у Мрконић-Граду. Учитељску школу у Сарајеву и школу резервних официра у Билећи. Као угледна личност и угледан учитељ службовао је у Бараћима. Где се оженио свештеничком кћерком Надеждом Гојић 1939. године и стекао сина. У рат улази као резервни официр. Организатор је устанка на Мањачи, као и одреда "Петар Кочић" чији је био командант. Од одреда "Петар Кочић" Дреновић формира четнички пук "Мањача", а касније и четничку бригаду "Змијање" чији је био командант Павле Мутић. По одлуци Ђенерала Драгољуба Драже Михаиловића 03. јуна 1943. године Урош Дреновић је постављен за четничког команданта корпуса, којим је командовао све до погибије на Чађавици до дејиства Британске авијације у Мају 1944. године. Војводу Уроша Дреновића сахрањују његови четници на врху Мањаче, његов гроб био је свето и тајно место и до пада комунизма непознаница за титоисте и комунисте који му убијају супругу Надежду са сином јединцем у селу Ситница.
Падом комунизма и доласком српске власти стекли су се услови да Војвода Урош Дреновић пренесен на Мањачу поред цркве Клисина испред које је кренуо у одбрану српске Отаџбине са својим четницима 1941. године. Дреновић је први војвода чије посмртне остатке сачуваше његови саборци од комуниста, а потом их сахранише поред цркве Клисина уз највеће почасти његових сабораца и Равногораца. Посебна част може се исказати Биби Радановић са Мањаче који верно сачува тајну Војводиног гроба све до 2002. године, када млади Равногорци пренесоше посмртне остатке Војводе Уроша Дреновића поред Православне цркве Клисина на Мањачи. Тим поводом на Светог Прокопију 21.07.2002. године открива се спомен обележје заслужном команданту Војводи Урошу Дреновићу уз благослов српске Православне цркве и борачке организације Републике Српске оснива се први Свесрпски Сабор на Мањачи који прелази у традиционални Свесрпски Сабор. Данас на Мањачу долазе Срби из свих крајева српске Отаџбине као и широм света, да покажу и одрже српско јединство.
Војвода Урош Дреновић је убујен али није умро, он пред Богом и српским патриотама наставља своју започету идеологију и уједињује српски народ како са Мањаче и Крајине тако и широм света где живе честити Срби и српски патриоти.
Uz upornost i reference izgelda ovako:
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Uvod:
Citat:Урош Дреновић (Ситница, 11. новембар 1911 — Чађавица, 31. мај 1944) је био четнички војвода током Другог свјетског рата и сарадник усташког окупатора.
По капитулацији био је један од вођа устанка у западној Босни, али се одвојио од партизана и оформио четничке јединице. Убрзо, 1942. године приближио се усташама и НДХ те са са њима склапа споразум о лојалности и сарадњи а и сарађује са немачким окупатором. Учествовао је са трупама НДХ у рату против јединица НОВЈ, посебно у офанзиви на Козару. Погинуо је 1944. године приликом савезничког напада на немачке положаје.
Pošto pomenu učešće Drenovićevih jedinica u ofanzivi na Kozaru, bio bi red da napišeš na kom pravcu su te jedinice bile angažovane! Ovako ispada da je ovo ispravljanje ideološko prepucavanje.
Kak već ispravi za Uroša Drenovića, ispravi i za Radu Radića. Nije tačno napisano koliko je imao dece .
|
|
|
|