Izvlačenje UbS-a monitora Koros/Morava/Bosna

Izvlačenje UbS-a monitora Koros/Morava/Bosna

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

Austrougarski riječni monitor (oklopnjača) Koros porinut je 1891. Godine u brodogradilištu United Schoenichen-Hartmann Shipyard, Machine & Boiler Works u Budimpešti, te je uvršten u sastav Dunavske flotile Austrougarske mornarice.



Monitor Koros (na slici lijevo pored monitora Bodirog koji je ispalio prve plotune u 1. svjetskom ratu) je za svoje vrijeme bio impresivan riječni ratni brod. Bio je dug 54 metra, širok 9 metara, gaza 1.2 metra. Ovaj brod je bio težak 448 tona, prvenstveno zahvaljujući oklopu koji je bio debeo između 19mm na palubi, preko 50mm na koritu do 75mm na topovskim kulama.



Brod je bio naoružan je bio sa 2 Kruppova topa kalibra 12cm i 2 Škodina topa kalibra 6.6cm., te 2 7.7 milimetarska mitraljeza. Pogonila su ga dva kotla i trostruka parna turbina ukupne snage 1250 ks koja mu je omogućavala stalnu brzinu plovidbe od 10 čvorova.
Ovaj brod značajno sudjeluje u Prvom svjetskom ratu od početka do 31.10.1918. godine kada ga zarobljava Vojska kraljevine Srbije nakon što se nasukao u misiji bombardovanja Beograda. Od 20.04.1920 godine Nosi ime Morava do 12.04.1941. godine kada ga je potopila vlastita posada nedalko od Zemuna kako ne bi pao Njemcima u ruke.
Od 1942. godine, nakon što su ga sa riječnog dna izvukli njemački inžinjerci, te ga remontovali i opremili sa dodatnim topovima, ovaj brod pod imenom Bosna plovi u sastavu riječne flotile NDH do 1944. godine kada je udario u riječnu minu kod mjesta Bosanski Novigrad nedaleko od Odžaka i potonuo.



Krajem Septembra i početkom Oktobra 2013. Godine na mjestu na kojem je potonuo monitor Koros/Morava/Bosna provedena je operacija čišćenja korita rijeke Save od zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava.



U operaciji su sudjelovali pripadnici Odjeljenja za specijalne ronilačke aktivnosti i obuku policije Republike Češke, timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava i deminiranje Federalne uprave civilne zaštite, ronioci Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istrage i zaštitu, te pripadnici Čete za NUS Deminerskog bataljona Oružanih snaga BiH.



Sve pripreme za pretragu riječnog dna obavljale su se u plićaku neposredno uz obalu jer je to bilo jedino sigurno mjesto u teško miniranoj okolini, a osim na pojasu širine 5 metara koji je prethodno morao biti deminiran pristup rijeci nije bio moguć.



Tokom rada sva plovila osim onih koja su sudjelovala u operaciji su udaljena, a granične policije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske su osiguravale obale.




Ronioci su bili opremljeni za duži boravak u hladnoj vodi, a sastavni dio oreme su činile podvodne kamere i uređaji za komunikaciju kako bi sve nedoumice oko stanja eksplozivnih sredstava pod vodom bile što prije otklonjene sa tehničarima za uklanjanje eksplozivnih sredstava na čamcu ili obali.



U slučaju potrebe roniocima su se u vodi priključivali i tehničari za uklanjanje eksplozivnih sredstava koji su na licu mjesta procjenjivali da li je sigurno izvršiti neku radnju sa eksplozivnim sredstvom.



Sa riječnog dna izvučeno je mnogo ostataka broda koji su razbacani nakon što je mina raznjela njegov trup.



Sva izvađena eksplozivna sredstva su najprije identifikovana prema svojim spoljnjim odlikama.



Potom su klasificirana, te su na licu mjesta odvajane one koje moraju biti uništene na licu mjesta.



Najveći dio artiljerijskih projektila je bio porijeklom iz Prvog svjetskog rata, a najstarija pronađena granata datirala je iz 1909. godine.



Najveće izvučeno eksplozivno sredstvo je dubinska bomba prepravljena u riječnu minu za koju je bio potrebno četiri čovjeka da je iznesu na obalu.



Sva nestabilna sredstva koja nisu mogla biti transportovana na licu mjesta su neutralisali operateri za uklanjanje eksplozivnih sredstava Federalne uprave civilne zaštite, dok su stabilna sredstva preuzimali pripadnici OS BiH radi uništavanja na poligonu za uništavanje.



Sve u svemu bijaše to jedan zaista zanimljiv zadatak u kojem mi nije bilo ni teško ni naporno uprljati ruke i kopati i roviti po komadićima istorije



sv aka eod

offline
  • RJ 
  • SuperModerator
  • Gavrilo Milentijević
  • Komandir stanice milicije Gornje Polje
  • Pridružio: 12 Feb 2005
  • Poruke: 35510
  • Gde živiš: ovalni kabinet

Sjajan prilog EOD, majstorski odrađeno kao i uvek Wink

offline
  • Pridružio: 11 Feb 2009
  • Poruke: 3330
  • Gde živiš: Gola Plješevica, SFRJ 8)

Pa ima i neke koristi od nas čeha Laughing Mada nekontam sto su ovi češki brodici transportovani tako daleko kada na Savi ima toliki broj malih čamaca i skoro istih kao sto su ovi češki crveni čamci.

Svaka čast EOD na članku,poslastica za vidjet i pročitat.

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

to su namjenski ronilački čamci koji na pramcu imaju rampu sličnu onoj na trajektu kako bi se ronicac lakše mogao izvući iz vode, odnosno kako bi neki teret iz vode lakše bio natovaren na čamac.
inače česi su sa sobom dovukli i barokomoru, šatore, mobilnu radionicu, 3 čamca, ambulantna kola, kompletnu suhu opremu za sve ronioce, podvodne sisteme veze, podvodne kamere i metaldetektore, mobilne sonare...barem što sam ja vidio.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1006 korisnika na forumu :: 22 registrovanih, 3 sakrivenih i 981 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, Bobrock1, Botovac, darkangel, Djordje29, Futog 74, ILGromovnik, Karla, kinez88, Kriglord, Krvava Devetka, LUDI, Nemanja.M, opt1, paja69, panzerwaffe, Parker, powSrb, sabros, Shilok, slonic_tonic, sovanova95