Tenk T-64

• 3Ovo se svidja korisnicima: ILGromovnik, Metanoja, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dadatak - prelazna gornja kosa ploca za T-64 (posle one sa T-64A, pre testa 105mm M111 municije) - 60mm celik, 35+30+35mm tekstolit, 45mm celik.

• 2Ovo se svidja korisnicima: CHARLIE JA., sremac983
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

bojank ::Nema keramike u trupu. Po milioniti put. Evo ti ovde, pitaj ljude koji su sekli stare odsluzene T-64/72/80 da li ima:
http://otvaga2004.mybb.ru/viewforum.php?id=8
http://otvaga2004.mybb.ru/viewtopic.php?id=954

Kombinacija K je mit. Keramike nema ni u jednom trupu sovjetskog tenka, tekstolita nema u kupoli. A kod vecine T-64A nema keramike ni u kupoli, "punjenje" je cist aluminijum (osim male serije sa plocama visoke tvrdoce unutar livenog dela). Keramika se pojavljuje tek na T-64B u obliku keramickih lopti zalivenih u aluminijum.
Fabricki crtezi za trup T-64BV:

Obrati paznju na oznacavanje srednje ploce za koju tvrdis da je keramika, ista kao i ostale metalne.

T-80B/BV koristi pesak, isto kao T-72A i T-72M1.

T-80U:

Kombinacija keramike, celika, aluminijuma i polimera.
Mala serija T-64A je imala slicnu strukturu, ali samo sa celicnim plocama visoke tvrdoce.

T-72B koristi kombinaciju ploca celika, aluminijuma i gume. Imas slike i na forumu i na internetu. Verovatno slicnu kombinaciju koristi i T-90.


A ti slobodno nastavi da lupetas o "keramici u trupu" i kako si bio clan prijemne komisije za M-84...
Tvoje vređanje samo je dokaz tvoje nesigurnosti zbog neznanja. Naime livene kupole su imale keramićke umetke ili su u đepove sipali sitni korund pesak. Što se tiće onih koji su sekli tenkove, Rusi su upotrebljavali razlićite umetke od razlićitih materiala, zavisi od serije i od modela tenka. Ja sam rekao što je bilo u oklopnim pločama prvih tenkova M-84 koje smo preuzimali u ĐĐ, a to su bili keramićki umeci. Lično sam bio u komisiji JNA iz kasarne Vasa Ćarapić Banjica, koja je preuzimala te tenkove. Budi počašćen što si dobio informacije iz prve ruke.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

1. Nije korund pesak, a i da jeste isti definitivno ne spada u keramiku.
2. Nisam rekao da u kupolama nikada nije bilo keramike, vec u trupu.
3. Rekao sam da u kupolama nije bilo nikakve Kombinacije-K onako kako si ga ti definisao, tacnije nije bilo tekstolita.
4. Sta je bilo u T-64 seriji je jako dobro dokumentovano, nama tu mesta tvojim pricama.

Ti si gledao sastav gornje ploce prvih M-84?
Da pitamo Vladu da li si bio tu ili ne i sta je u prednjoj gornjoj kosoj ploci? Ako sam u krivu sledi izvinjenje i castim pice, bilo u BG bilo u Lj, koliko mozes da popijes.

Samo mi se nesto cini da nisam u krivu.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, sremac983, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

T-64BV, malo friziran u režiji ANR

• 3Ovo se svidja korisnicima: Mercury, voja64, Oscar
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bulat, pogodak potkalibarnom (vide se tragovi krilaca na oklopu oko rupe).

• 6Ovo se svidja korisnicima: voja64, RJ, mikrimaus, sremac983, Georgius, bojank
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nešto gledam ovu jalovu diskusiju oko umetaka u kuplu i prednji štit .

Nisam baš sudjelovao u razvoju oklopa , ali sam se pol života bavio time kako ubiti ruski tenk , a to je značilo kako napraviti rupu u tom oklopu.

A bilo je tu svega i svačega.

Normalno je da e kod ljevanja čelika koristi kalup od pjeska, i da su unutar odljevka stavljaju umeci od prešanog pjeska kako bi se dobile neke šupljine u odljevku.

Postoje dva načina izrede tih "izgubljenih jezgri " pješčanih umetaka u kupoli :

Prvi je sa kvarcnim pijeskom i vodenim staklom koje se do otvrdnjavanja dovodi upuhivanjem komprimiranog CO2 u takvu strukturu .

Drugi je način sa kvarcnim pijeskom i furanskim smolama , gdje se smola dovodi do polimerizacije zagrijavanjem.

U oba slučaja je ta jezgra tvrda poput betona , i s njom se lako radi u kalupu, a nakon što se čelik izlije u takav kalup , uslijed temperaturnog šoka jezgra se nakon hlađenja raspe , postane sipka poput pjeska .

Znači šupljine u kupoli su nastale od tih jezgri, i pijesk u njima je nastao raspadom furana ili vodenog stakla , a ne naknadnim punjenjem sa kvarcnim pijeskom.

U toku razvoja kupole za M84 bilo je grdih problema , svaka druga kupola je bila škart , a i ona prva nije bila bog zna kakve kvalitete.

Lijevanje kupole za ruske tenkove je bila najveća tehnološka zagonetka i za švabe koji su kopirali T34 sve osim kupole , ha ha . Vrhunski umovi ove civilizacije su se bavili tim problemima i ako kažem da se pričalo po moskovskim kafanama da je otac tog odljevka ( kupola na T34 ) Kurčatov , onaj isti Igor Kurčatov koji je kasnije napravio sovjetsku A bombu .

U jednom periodu razvoja tehnologije za kupolu na M84 je kao jezgra korišten vatrotporni beton, razvijen na institutu za keramiku pri nuklearnom Ruđeru iz Zagreba.

Vatrootporni beton se dobija iz takozvanog Lafarge cementa kojeg ima u okolici Pule i od microsilike koje je bilo u onom gustom bijelom dimu po kom nekada prepoznavalo Jajce dok je Elektrobosna radila .

Ta kombinacija naj jačeg betona koji uopće postoji i karbidnog mikro praha je davala materijal koji bi se kod lijevanja zapekao i postao " keramika " , o kojoj se sad raspravlja.

U prednjem štitu su bile ploče od prešane stakloplastike rađene u tvornici 11 okomvri u Prilepu, originalne su bile na bazi fenolnih smola smeđe boje ( poznata sovjetska masa AG-4 ) , a kako zapadni proizvođači smola nisu imali adekvatnu smolu korištene su razne modifikacije na bazi epoxida, svjetlije nijanse žute boje , koji nikad nije bio dorastao masi AG 4. Masa AG 4 je rađena u Fenolitu u Sloveniji , ali opet na bazi sovjetske ili češke( čitaj sovjetske ) smole.

• 2Ovo se svidja korisnicima: mikrimaus, buster
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš
Potvrdio si mi upravo ono što mi je rekao i zet koi je radio do penzije kao livac na livenju svega u nekadašnjoj livnici odlivaka i tempera Toza Marković u Kikindi.
Bio je kod mene i dok sam ja čitao o toj temi on se ubacio i rekao da ta struktura nije ulivena već je zarobljena pri procesu livljenja i da se ista može i odstraniti ako je potrebno ali je tada u odlivku moralo da se ostavvi mesto gde bi se ta sipka masa istekla nakon skidanja kalupa-odlivka.
Upravo je tako i objasnio da je ta smesa kako je on nazva-Šamot od kvarcnog peska i staklene vode oko koje se formira oblik u šupljinama odlivka i da se sa tom tehnikom radilo u Tozi i pri izlivanju izduvnih grana za M-84 i nekih drugih sklopova koje su oni odlivali a nije sa sigurnošću znao da mi potvrdi dali je slično zarobljenih mesta i u izduvnoj grani ili je sva masa izlazila napolje posle izlivanja tempernog liva ili čelika u zavisnosti šta se izlivalo..
Sad kad mu kažem da se potvrdila njegova tvrdnja ima da se obraduje i za ovo RAKETAŠ imaš litru moje Banatske šljivovice od autohtone sorte šljiva koja se ovde zapatila još od prvih naseljavanja Srba pre Čarnojevića a zovu je i Vlaškača ili Turgunjača u zavisnosti od oblika ...
PS.
Ima rakije i za sve ostale koi me posete a sa Raketašom da se dogovorim na pp kako da mu je dobacim.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, sremac983
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ah Banatska šljiva mmm.

A ta livnica u Kikindi je bila vrhunska, zanimljivo nekoliko vrhunskih livnica je "samoniklo "u krajevima gdi nije razvijeno rudarstvo. Kad pogledamo malo na rudarsku kartu u Kikindi ,Osijeku , Slavonskoj Požegi, Zrenjaninu , nema ni željezne rude ni ugljena , a nikle su vrhunske livnice i to prije 150 i više godina. Nije to samo naš fenomen to je pojava i u ostalim krajevima .

Razvoj poljoprivrede je tražio plugove i ostali alat od željeza, tada jedino dostupnog temper liva i zato su na mjestu gdje treba plug rasle ljevaone, tek se 100 godina kasnije kao državne investicije grade željezare tipa Sisak, Zenica i ostale.

• 1Ovo se svidja korisniku: sremac983
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Izvinte malo. Proces livenja se sastoji od 3 stvari: kalupa, jezgre i litine. Da bi litina mogla popuniti kalup treba postojati i izlivni kanal, kada počinje litina curiti iz izlivnog kanala tada je livenje završeno. Jezgra ima zadatak da sprećava dolazak litine, tamo posle uklanjanja jezgre ostaje prazan prostor. Znači da se litina nalazi između kalupa i jezgre. I da kalup i jezgre su od peska baš da bi kalup mogao "disati" - da bi se mogli odvoditi plinovi kod livenja što ravnomernije.

Nema nikakve šanse da bi se između litine u toku pripreme za livenja umetalo nešto (pancirni modul) koji sadrži vezivo ili vodu jer bi došlo do velikih gasnih đepova i takva naduvana kupola nebi izdržala ni metak kalibra .22. Uvek se moralo konstrukcijski ostaviti kanal ili đep u koga se sipao "pancirni" pesak ili đep u koga se umetao pancirni modul nakon što je odlivena kupola. Nakon umetanja peska ili modula stavio bi se metalni ćep i rupa ili đep bi se propisno zavario.

E sad moglo bi teoretski da se izlije pola kupole i stavi moldovanu masu za keramiku, pa je propisno osušiti, i odliti drugi deo kupole. Ali to je samo teorija. Naime izuzetno je teško da se nešto usuši 100% ako nije 100% onda se livenjem stvara gas koji uništi žilavost i tvrdoću strukture. E sad neko će reći može se masu i pola kupole žariti na 300°C ili neku drugu temperaturu pa da se osuši 100% prije livenja. E onda nebi keramika bila takva kakva treba jer je inaće rađena po posebnom procesu zagrijavanja (pećenja) koja večinom slučajeva premašuje temperaturu topljenja metala. *Za keramiku nisam stručno lice.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, sremac983
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

jazbar ::Izvinte malo. Proces livenja se sastoji od 3 stvari:....

Uvek se moralo konstrukcijski ostaviti kanal ili đep u koga se sipao "pancirni" pesak ili đep u koga se umetao pancirni modul nakon što je odlivena kupola. Nakon umetanja peska ili modula stavio bi se metalni ćep i rupa ili đep bi se propisno zavario.

....... *Za keramiku nisam stručno lice.

hajde onda objasni kako nastane taj kanal ili đep u odljevku ......

Da bi nastao nekakv đep u odljevku mora biti neka jezgra , izgubljena jezgra , i ona se montira unutar pješčanog kalupa koji formira vanjsku konturu i unutrašnju šupljinu od par kubika u kupoli . Naravno da tehnolozi vode računa o tome koliko je suha ta jezgra i naravno da vode računa da plinovi nastali zagrijavanjem ili raspadanjem nekog elementa imaju put izlaska iz litine.

Izrada kalupa za jednu kupolu traje danima , za izradu je potrebno 30 -50 kubika finog kvarcnog pijeska , stvar se lijeva u podu livnice , a sam kalup je iznad poda još 2-3 metra , količina čelika koji se pri tome ulije u kalup je bar dva put veća od onoga koliko ide u kupolu , jer se namjerno ostavlja visoki uljev i velika glava koja tokom ljevanja hrani kalup. Hidrostatski tlak na dnu kalupa je nekoliko atmosfera , a da litina ne bi otvorila kalup ( podigla gornji dio kalupa ) na njega se natovari pedesetak tona čeličnih ili betonskih blokova , hlađenje tog odljevka traje tjedan dana , da mu se uopće može prići .