Upotreba veštačke inteligencije u vojsci

1

Upotreba veštačke inteligencije u vojsci

offline
  • Pridružio: 11 Mar 2018
  • Poruke: 395

Šta je veštačka inteligencija i koje su osnovne oblasti kojima se ona bavi?

Veštačka inteligencija (VI) je oblast informatike koja se bavi razvojem računarskih sistema koji imaju sposobnost da rade i da se ponašaju kao ljudi. Cilj ovog područja je da se stvore sistemi koji mogu da razumeju i rešavaju probleme na načine koji su slični onima koje ljudi koriste, kao što su analiza i razumevanje teksta ili govora, prepoznavanje slika i video sadržaja, i razumevanje i odgovaranje na različite situacije.
Osnovne oblasti kojima se VI bavi su:

- Prirodni jezik: Ova oblast se bavi razvojem sistema koji mogu da razumeju i da se koriste prirodnim jezikom, kao što su govor ili pisanje.
- Mašinsko učenje: Ova oblast se bavi razvojem sistema koji mogu da se prilagođavaju i da se poboljšavaju na osnovu iskustva.
- Analiza podataka: Ova oblast se bavi razvojem sistema za automatsko skupljanje, obradu i analizu velikih količina podataka.
- Roboti: Ova oblast se bavi razvojem sistema za kontrolu iupravljanje robotskim sistemima, kao što su mobilni roboti ili dronovi.
- Izračunavanje i optimizacija: Ova oblast se bavi razvojem sistema za efikasno rešavanje različitih vrsta izračunatih problema i optimizaciju različitih sistema.
- Neuronske mreže: Ova oblast se bavi razvojem sistema baziranih na principima ljudskog mozga, koji se sastoje od mreže veoma složenih matematičkih modela koji se koriste za razumevanje i predviđanje različitih vrsta podataka.
- Inteligentno upravljanje: Ova oblast se bavi razvojem sistema za upravljanje različitim sistemima i procesima, koristeći algoritme i tehnike veštačke inteligencije da bi se optimizovali rezultati i smanjili rizici.
- Vizuelno razumevanje: Ova oblast se bavi razvojem sistema za razumevanje slika i video sadržaja, koristeći algoritme za prepoznavanje objekata, lica, teksta i drugih elemenata na slici ili u video sadržaju.

Koja je uloga veštačke inteligencije u vojsci?

Veštačka inteligencija (VI) može da igra mnogobrojne uloge u vojsci, kao što su poboljšanje efikasnosti i efektivnosti vojnih operacija, unapređenje preciznosti skupljanja i analize obaveštajnih podataka, automatizacija određenih zadataka i mnogi drugi. Neki od specifičnih oblasti u kojima se VI može koristiti u vojsci su:

- Autonomni oružani sistemi: VI se može koristiti za razvoj oružanih sistema koji mogu da rade bez ljudskog intervencije. Ovi sistemi su dizajnirani da prepoznaju i obračunavaju sa ciljevima na osnovu unapred definisanih kriterijuma, ali stepen autonomije ovih sistema i pravila koja ih regulišu su kontroverzni.
- Obaveštajno-nadzorni i izviđački (ONI) sistemi: VI se može koristiti da analizira velike količine podataka koje prikupljaju ONI sistemi i senzori, pomažući vojnicima da prepoznaju obrasce i trendove koji bi ljudima mogli promaći. VI se takođe može koristiti da automatizuje određene aspekte ONI operacija, kao što su analiza slika i video podataka.
- Identifikacija i klasifikacija ciljeva: VI se može koristiti da identifikuje i klasifikuje potencijalne ciljeve u realnom vremenu, pomažući vojnicima da donesu obaveštenije odluke o tome kako da ih napadnu. VI se takođe može koristiti da klasifikuje ciljeve na osnovu određenih kriterijuma, poput njihove veličine, oblika i funkcije.
- Prognoziranje održavanja: VI se može koristiti da predvidi kada će se oprema pokvariti, pomažući vojnicima da planiraju održavanje ipopravke proaktivno, smanjujući verovatnoću da će doći do kvarova opreme u terenskim uslovima.
- Logistika i upravljanje lancem snabdevanja: VI se može koristiti da optimizuje distribuciju snabdevanja i drugih resursa unutar vojnih operacija, pomažući da se osigura da vojnici imaju potrebne snabdevanje i opremu kada i gde im je potrebno.
- Bezbednost u cyber svetu: VI se može koristiti da unapredi bezbednost u vojnim operacijama, pomažući da se otkriju i spreče cyber napadi i zaštiti od drugih pretnji vojnim mrežama i sistemima.

Iako korišćenje VI u vojnim poslovima ima potencijal da donese značajne koristi, ono takođe izaziva mnogo etičkih i moralnih pitanja. Neki od najvećih strahova vezanih za korišćenje VI u vojsci su:

- Gubitak ljudske kontrole: Jedan od glavnih strahova vezanih za korišćenje VI u vojsci je da bi to moglo dovesti do gubitka ljudske kontrole nad određenim aspektima vojnih operacija. Posebno, razvoj i korišćenje autonomnih oružanih sistema izaziva zabrinutost oko mogućnosti da ovi sistemi djeluju na načine koji nisu u potpunosti razumljeni ili kontrolisani od strane ljudi.
- Etička i moralna pitanja: Korišćenje VI u vojnim poslovima izaziva mnoga etička i moralna pitanja, uključujući mogućnost da se VI bazirani sistemi koriste za neetične ili nezakonite svrhe, poput ciljane ubistva ili mučenja. Postoje takođe zabrinutosti oko uticaja VI na pravila rata, uključujući mogućnost da se VI koristi da se ciljaju civilni ciljevi ili da se omoguće agresivnije forme rata.
- Preciznost i pouzdanost: Još jedno pitanje vezano za korišćenje VI u vojnim poslovima je preciznost i pouzdanost VI baziranih sistema. Postoji rizik da ovi sistemi donose pogrešne ili pristrasne odluke na osnovu podataka kojima raspolažu.
- Pravni i regulatorni izazovi: Korišćenje VI u vojnim poslovima izaziva mnogo pravnih i regulatornih izazova, uključujući potrebu da se uspostave jasna uputstva i pravila za korišćenje ovih tehnologija. Potrebno je takođe osigurati da su VI bazirani sistemi odgovorni i transparentni, te da postoje mehanizmi za rešavanje bilo kojih negativnih posledica njihovog korišćenja.
- Uticaj na zaposlenost: Korišćenje VI u vojnim poslovima može takođe imati uticaj na zaposlenost, jer automatizacija određenih zadataka može dovesti do zamenjivanja radnih mesta. Ovo izaziva zabrinutost oko potencijalnih društvenih i ekonomskih posledica VI, te potrebe da se osigura da su koristi od ovih tehnologija fer distribuirane.

S obzirom na to da se tehnologija VI nastavlja da razvija, verovatno je da će VI imati sve važniju ulogu u vojnim poslovima. Neki od potencijalnih budućih razvoja u korišćenju VI u vojsci uključuju razvoj naprednijih autonomnih oružanih sistema, korišćenje VI za unapređenje preciznosti i efikasnosti ONI operacija, i korišćenje VI za optimizaciju logistike i upravljanja lancem snabdevanja. Međutim, važno je da vojne organizacije i zakonodavci pažljivo razmotre potencijalne rizike i koristi od korišćenja VI, te da uspostave odgovarajuća uputstva i regulative za njegovo korišćenje. Ovo će zahtevati suptilan i multidisciplinaran pristup koji uzima u obzir kompleksne i često suprotstavljene razmatranja koja su uključena u razvoj i korišćenje ovih tehnologija.


NAPOMENA: Za one kojima još nije jasno, ovaj tekst nisam napisao ja. Napisala ga je “veštačka inteligencija”, odnosno ovo je odgovor koji je chatGPT dao na pitanje koja je uloga veštačke inteligencije u vojsci.
Eto, prvi post o upotrebi veštačke inteligencije u vojsci na ovoj temi napisala je veštačka inteligencija Smile
U sledećem postu ćemo malo ozbiljnije.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • yrraf  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 2475
  • Gde živiš: Loznica Srbija

Testirah ga ja ovih dana Chat GPT. U pitanju je samo jak language model AI, ništa više od toga.

Prvo sam probao sa nekim uputstvima za razne softwere i to uglavnom vrlo rasprostranjene. Kad mu zadaš zadatak koji taj pomenuti softver ne može da ispuni, on nađe sličan proces i opiše korake kao da se to što si tražio može izvesti.

Osim toga probao sam i malo politike. Naravno šta bi Srbin nego se prvo uhvatio Kosova i agresije 1999. i poređenja iste sa Ukrajinom.

Prva rečenica bila je da je Kosovo bilo constitutivna republika u okviru SFRJ što situaciju čini po njemu drastično drugačijom.
Onda mu odgovorim da to nije tačno i navedem tačan status Kim u SFRJ. Softver se ispravi i izvini kako je moguće da pogreši zbog informacija koje su mu date za vežbanje.

Slično su radili američki konzervativci postavljajući pitanja oko kojih se SAD politički deli. Uvek odgovara onako kako Demokrate pričaju.

U pitanju je maskiranje određene političke agende AI fazonima. Pošto kad pitaš političara onda preispituješ njegov odgovor, algoritam bi trebao biti bez predrasuda i 100% objektivan. To ovde ne da nije slučaj, nego kao da su programirali prosečno inteligentnog amerikanca koji nikad uživotu nije okrenuo FOX news i dali mu ogromnu procesnu moć. Ova stvar je opasna ali iz pogrešnih razloga. Neće nam uzeti posao, samo će automatizovati proizvodnju lažnih informacija i ostalog propagandnog smeća.



offline
  • Pridružio: 11 Mar 2018
  • Poruke: 395

Napisano: 02 Feb 2023 22:07

1/3
Pretpostavljam da nema potrebe da detaljno objašnjavamo šta je veštačka inteligencija (VI - veštačka inteligencija, AI – artificial intelligence), to je već dobro definisana oblast a koga interesuju detalji može da nađe pregršt informacija na netu. Ali za potrebe ovog posta napravićemo jednu podelu da bi se fokusirali na stvari koje su nam od interesa.

Ugrubo postoje dva pristupa veštačkoj inteligenciji. Jedan pristup nastoji da napravi AI onako kako je većina ljudi intuitivno shvata: kao „veštačkog čoveka“. To je takozvana Opšta veštačka inteligencija (AGI) i bavi se dizajniranjem sistema koji bi se ponašali po uzoru na ljude i njihov način ostvarivanja ciljeva. Ovaj pristup je opterećen brojnim pitanjima, od onih tehničkih, preko pitanja iz oblasti kognitivnih nauka do, na kraju, filozofskih pitanja. Ovi sistemi će se možda pojaviti za 10 godina, možda za 100, a možda i nikad. U svakom slučaju napredak u ovom domenu je relativno spor i ovi sistemi nam sada nisu od interesa.

Sada nam je od interesa ono što se definiše kao Slaba veštačka inteligencija (Weak AI, Narrow AI), odnosno dizajniranje racionalnih agenata koji mogu da izvršavaju samo jednu ili ograničen broj funkcija, npr. autonomno upravljanje, prepoznavanje objekata na slici, prepoznavanje teksta, generisanje teksta i slika, optimizaciju itd. Gotovo svi VI sistemi koji postoje danas spadaju u ovu kategoriju, veoma se brzo razvijaju i već imaju praktičnu primenu.

U uvodu još možemo napomenuti koje su metode danas najzastupljenije, i tu centralno mesto bez sumnje zauzima duboko učenje (Deep learning). Deep learning, ili duboke neuronske mreže, su najzaslužnije za treću mladost VI jer su demonstrirale zadivljujuću (neobjašnjivu?) efikasnost u rešavanju nekih od gore navedenih problema. Inače, duboko učenje je podskup mašinskog učenja (Machine learning), koje je pa opet podskup cele oblasti VI.

Ali da se vratimo na temu.

Dopuna: 02 Feb 2023 22:09

2/3
Postoji više oblasti u vojsci u kojima se VI ili već koristi ili će se koristiti u neposrednoj budućnosti.

1. ISR (Intelligence, Surveillance, and Reconnaissance)

Ovo je nesumnjivo jedna od oblasti u kojima će VI najviše doći do izražaja. Ovo je pre svega posledica postojanja ogromnih količina sirovih podataka koji se mogu prikupiti sa izviđačkih platformi i koje je potrebno obraditi u (približno) realnom vremenu.

Cilj je razvoj automatizovanih sistema za analizu slika i video snimaka. Ovakvi sistemi se mogu obučiti da prepoznaju određene objekte, šablone ili aktivnosti, a zatim se mogu koristiti da skeniraju velike količine video snimaka ili slika kako bi se identifikovale i obeležile moguće pretnje ili oblasti od interesa. Ovo drastično skraćuje vreme potrebno ljudskim analitičarima da pregledaju podatke, a takođe može pomoći da se identifikuju moguće pretnje koje bi ljudski analitičari mogli da propuste. U krajnjoj instanci, nije nemoguće da će ljudski analitičar postati samo smetnja.
Primer je Projekat Maven, inicijativa Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država (DoD) koja je počela 2017. sa ciljem da koristi mašinsko učenje i VI da analizira i interpretira velike količine video i foto podataka prikupljenih sa BPL-ova, sa ciljem da automatski identifikuje objekte i neprijateljske aktivnosti. Ovaj projekat se susreo sa velikim otporom zbog tvrdnji da bi mogao da dovede do razvoja autonomnog oružja i isključivanja ljudskog faktora iz kill chain-a, tako da je DoD najavio obustavljanje projekta 2018. godine.
VI se takođe može koristiti za analizu podataka iz drugih izvora, kao što su očitavanja raznih senzora, radio komunikacije, objava na društvenim mrežama itd.

Pored vojske i obaveštajne agencije takođe imaju niz istraživačkih projekata. Samo CIA je 2020. finansirala 140 projekata koji koriste veštačku inteligenciju u određenom kapacitetu za obavljanje zadataka kao što su prepoznavanje slika i govora, višejezično prepoznavanje i prevođenje govora u bučnim okruženjima, geolociranje slika bez pridruženih metapodataka itd.

2. Komandovanje i upravljanje (Command and Control)

Jedan primer upotrebe VI u oblasti komandovanja i upravljanja je koncept JADC2 (Joint All Domain Command and Control). JADC2 je koncept koji pokušava da objedini planiranje i izvršavanje operacija na zemlji, vodi, u vazduhu, kosmosu i cyberspaceu. Bazira se na upotrebi VI za sjedinjavanje podataka dobijenih sa senzora u svim ovim domenima da bi stvorio jedinstveni izvor informacija - Zajedničku operativnu sliku (Common operating picture). Trenutno, informacije koje su dostupne „donosiocima odluka“ dolaze u različitim formatima, sa različitih platformi, i često su redundantne ili nekonzistentne. Zajednička operativna slika bi teoretski kombinovala sve ove informacije na jedan ekran, pružajući sveobuhvatnu sliku prijateljskih i neprijateljskih snaga i automatski rešavajući odstupanja koja se javljaju u ulaznim podacima. Takav sistem bi omogućio „svakom senzoru da pruži podatke svakom strelcu iz bilo koje službe ... da napadne bilo koju metu“. VI algoritmi bi na osnovu analize borbenih dejstava u realnom vremenu mogli da obezbede komandi lepezu mogućih pravaca delovanja, drastično poboljšavajući kvalitet i brzinu donošenja odluka.

Istine radi, ovaj koncept je intelektualno čedo ruske vojne škole i generala Ogarkova (Vojno-tehnološka revolucija), ali čini se da rusi nisu odmakli dalje od teorijskih osnova.

3. Poluautonomne i autonomne platforme

VI metode se danas testiraju na poluautonomnim i autonomnim platformama, uključujući borbene avione, bespilotne letelice, kopnena vozila i pomorska plovila. VI aplikacije u ovoj oblasti su slične onima za komercijalna poluautonomna i autonomna vozila koja koriste VI tehnologije za percepciju okoline, prepoznavanje prepreka, fuziju senzora, planiranje navigacije, i komunikaciju sa drugim vozilima (Tesla FSD npr.).
Primeri u ovoj oblasti su mnogobrojni, USAF program Loyal wingman, USMC program MUTT, DARPA program Sae Hunter (sada u nadležnosti US Navy), da nabrojimo samo neke.

U ovu grupu spada i jedan od važnijih koncepata zasnovanih na VI, a to je sposobnost kooperativnog ponašanja, ili rojenja (Swarm intelligence). Najbitnije karakteristike rojeva je da su autonomni, tj da ne postoji centralizovano upravljanje, da je svaki član roja sposoban da percipira lokalno okruženje, da može da locira najbliže članove roja, da može lokalno da komunicira sa ostalim članovima roja, i da su svi članovi roja sposobni da sarađuju da bi ostvarili postavljeni zadatak.
Postoji cela lepeza mogućnosti upotrebe rojeva, od velikih formacija jeftinih platformi dizajniranih da preplave odbrambene sisteme, do malih rojeva vozila koja sarađuju da bi obezbedili elektronska dejstva, vatrenu podršku i lokalizovane navigacione i komunikacione mreže za borbene formacije. Veliki broj različitih rojeva je trenutno u razvoju.
Po izveštaju UN prva dokumentovana upotreba roja dronova zabeležena je u septembru 2021. god u pojasu Gaze.

4. Autonomno oružje

Autonomno oružje je potencijalno najopasnija upotreba VI u vojsci (LAWS - Lethal autonomous weapons systems). Kao što im i ime kaže, to su sistemi koji autonomno pronalaze i uništavaju cilj. Drugim rečima, ne postoji man-in-the-loop. Autonomno oružje samostalno pretražuje zadati prostor, samostalno prepoznaje cilj koristeći ugrađene senzore i algoritme, i samostalno odlučuje kada i na koji način će uništiti cilj.

Važno je napomenuti da potrebna tehnologija već postoji, a da ne postoji obavezujući pravni okvir koji bi zabranjivao razvoj i proizvodnju ove vrste oružja. Po izveštaju panela eksperata UN prva upotreba autonomnog oružja zabeležena je u martu 2020. god u napadu na snage Libijske nacionalne armije. Konvoj je napadnut turskim STM Kargu-2 dronovima koji su bili unapred programirani da napadnu mete i nisu zahtevali vezu sa udaljenim operaterom, odnosno imali su „fire, forget and find“ sposobnost.

Najveći problem ove vrste oružja je jednostavnost masovne proizvodnje i proliferacije (plutonijum ne može da se skine sa piratskog sajta, ali istrenirana neuronska mreža može).

5. Logistika (planiranje)

Ovo je oblast u kojoj se VI koristi već decenijama. Još tokom rata u Persijskom zalivu 1991. godine USA je postavila program DART (Alat za dinamičku analizu i re-planiranje) za automatizovano logističko planiranje i raspoređivanje transporta. Ovo je obuhvatalo 50.000 vozila, ljudstvo i tovar istovremeno, i moralo se voditi računa o početnim tačkama, odredištima, rutama i razrešavanju konflikata između svih parametara. DARPA je saopštila da je samo ova jedna akcija u potpunosti isplatila 30 godina investiranja u istraživanja VI.

6. Logistika (prediktivno održavanje)

VI je počela da se koristi i u oblasti održavanja. USAF npr. koristi VI za prediktivno održavanje aviona F-35. Umesto da vrši popravke kada se neki sistem na avionu pokvari ili u skladu sa standardizovanim rasporedom održavanja za celu flotu, USAF testira pristup koji prilagođava raspored održavanja za svaki pojedinačni avion. Ovaj pristup, koji koristi Autonomni logistički informacioni sistem (ALIS), prikuplja podatke u realnom vremenu sa senzora ugrađenih u motore i druge sisteme u avionu i unosi podatke u prediktivni algoritam kako bi odredio kada tehničari trebaju da pregledaju avion ili zamene određeni deo.

U trećem delu posta napisaću nešto o najvećim igračima u ovoj oblasti i kako oni vide moguće uticaje VI na budućnost ratovanja.

offline
  • Zidam zgrade i fasade ......... I armiram, betoniram. Utovaram, istovaram i nikad se ne odmaram.
  • Pridružio: 14 Dec 2005
  • Poruke: 25077
  • Gde živiš: Na istoj adresi ali promenih četiri države

Upotreba veštačke inteligencije u Vojsci

klik na plej, podešeno je

offline
  • Pridružio: 11 Mar 2018
  • Poruke: 395

Palantir, kompanija za analizu podataka koja radi za US vojsku i obaveštajne službe demonstrirala je svoju platformu za VI (AIP) kojom se upravlja putem chat-a i koja obavlja zadatke kao što su identifikacija neprijatelja na satelitskim snimcima, raspoređivanje dronova za nadzor i predlaganje mogućih planova angažovanja.

https://youtu.be/XEM5qz__HOU

U demonstraciji, analitičar koristi AIP da reaguje na zamišljeni scenario. Sistem integriše velike jezičke modele (LLM) uključujući Dolly-v2-12b (12 milijardi parametara), Flan-T5XL (3 milijarde) i GPT-NeoX-20B (20 milijardi) koji su fino podešeni na neodređenom skupu podataka.
1) Nakon što je dobio upozorenje o neprijateljskoj aktivnosti, korisnik unosi upit: „Pokaži mi više detalja.“ AIP prikazuje satelitske slike i koristi neodređeni model detekcije objekata da locira neprijateljski tenk.
2) Korisnik traži od AIP-a da pošalje dron za nadzor, koji strimuje video na ekran.
3) Nakon što je potvrdio prisustvo tenka, korisnik traži od AIP-a da generiše tri moguća scenarija akcije. Chatbot predlaže slanje borbenog aviona, angažovanje dalekometne artiljerije ili raspoređivanje pešadijske jedinice sa AT raketama.
4) Korisnik prosledjuje predloge komandi na pregled. Komandant odobrava slanje trupa, a sistem generiše plan borbe uključujući najbolju rutu do tenka.


*LLM-ovi trenutno imaju velika ogranicenja (halucinacije, davanje nemogucih uputstava, nesnalazenje sa osnovnom matematikom...), ali ovo je definitivno put kojim se ide.

offline
  • Pridružio: 11 Mar 2018
  • Poruke: 395

Dron kojim upravlja veštačka inteligencija prešao u terminator mod i ubio operatera kad je počeo da mu smeta (u simulaciji) Smile

https://www.thedrive.com/the-war-zone/artificial-i.....force-test

offline
  • Pridružio: 29 Avg 2016
  • Poruke: 2058

Bezvezna vest iz bezveznog izvora ali navodi na razmišljanje:
Lažirana Putinova poruka.
https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023.....id=2345878

Kolike su zaista mogućnosti subverzije i dezinformisanja u ratu, sada kad i običan amater može uverljivo "klonirati" nečiji glas? Ne znam da li se to desilo u ovom slučaju ali znam da tehnologija postoji i da je lako dostupna.

offline
  • Pridružio: 26 Apr 2014
  • Poruke: 2136

Ако смем да поставим овде пошто није није у вези са војском.
(нисам нашао сличну тему на форуму)
Ево како вештачка интелигенција ''замишља'' Београд у будућности

offline
  • 187 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 02 Feb 2017
  • Poruke: 2084

Ja bih ukratko...ako moze algoritam da funkcionise na berzi i kupuje prodaje dionice milionske vrijednosti u djelicu sekunde onda je vise nego jasno da ce VI definitvno odigrati svoje u vojnoj industriji.


Sovjetski Dead Hand vapi za VI Ziveli

offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 4496

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih kod Sovjeta se pojavljuje dosta javno dostupnih radova i knjiga o neuronskim mrežama. Koga interesuje evo jedna takva knjiga iz 1990.


https://www.mycity.rs/must-login.png


Ako pogledamo literaturu na kraju knjige, srazmerno je malo sovjetske ali dovoljno da se nit istraživanja problematike vuče bar 20 godina pre 1990. Ono o čemu moramo voditi računa je da postoji stručna periodika koja nije svakome dostupna te da javno citiranje podataka iz te literature dovodi do zakonskih reperkusija po počinioca. Dosta toga postaje jednog dana javno ali do tog dana mogu proći i decenije.

Eh, a sada malo o Perimetru. Po meni namerno Rusi se prave blesavi o osnovnoj nameni sistema i puštaju da se prave mitovi i fame oko njega. Ne tvrdim da on možda nema implementiranu mogućnost da nešto sam dokuči i samostalno obavi posao ali mu to nije osnovna namena. Namena je nažalost mnogo jednostavnija. Moramo poći od premise da u Sovjeta/Rusa udar može biti samo jedan, svim sredstvima po svim ciljevima. Ako je tako, a jeste šta je u stvati Perimetar? On je rezervni sistem komandno-kontrolnog sistema "Signal-A" i njegovog podsistema "Na jugu". Ukoliko sve autorizovane komande nisu izvršene i postoji manjak u broju tih izvršenih komandi lansiranja aktivira se Perimetar koji radio-komandno šalje komandu o automatskom lansiranju tamo gde lansiranje nije izvršeno. Kliuč sistema je radio glava a ne raketa. Može se staviti na bilo koju novu raketu i naravno usavršiti tokom vremena. Perimetar služi pre svega da isključi greške i prekide u radu osnovnog sistema i da se eliminiše u potpunosti ljudska greška u procesu, naprasni infarkt pre okretanja ključa, zadrhtala ruka pri pomisli na tetku u Los Angelisu ili naprasni prigovor savesti. Signal-A i njegova rezerva funkcionišu u konjukciji sa komandno-autorizacionim sistemom "Kavkaz".

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1195 korisnika na forumu :: 53 registrovanih, 9 sakrivenih i 1133 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., airsuba, ajo baba, Alibaba1981, Andrija357, Asparagus, babaroga, bankulen, Boris90, Botovac, BraneS, brundo65, cifra, Darko8, draganca, Dvojac005, FOX, GenZee, gorican, hyla, ikan, Ivica1102, ivica976, JimmyNapoli, Joja, kjkszpj, Kubovac, kybonacci, Lazarus, LUDI, Lukaaa, mercedesamg, mikki jons, mikrimaus, milenko crazy north, milimoj, milos.cbr, moldway, Nemanja.M, nextyamb, opt1, ostoja, Panter, panzerwaffe, Parker, pein, Posmatrac77OKB, randja26, repac, slonic_tonic, stalja, tubular, Velizar