Hrvatska Ratna mornarica

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

sokolvk ::Brod HRM-a "Andrija Mohorovičić" isplovio u operaciju "TRITON"

Citat:Brod Hrvatske ratne mornarice (HRM) "Andrija Mohorovičić" s 49 pripadnika Oružanih snaga RH i pet pripadnika Granične policije MUP-a, pod zapovjedništvom poručnika bojnog broda Stjepana Giljevića, isplovio je danas, 30. srpnja 2015. godine iz splitske luke Lore prema Sredozemnom moru, gdje će naredna tri mjeseca sudjelovati u združenoj humanitarnoj operaciji Europske unije "Triton".

Svečanom ispraćaju broda "Andrija Mohorovičić" nazočili su ministar obrane Ante Kotromanović, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Drago Lovrić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović, izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH, savjetnik za nacionalnu sigurnost Josip Buljević, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Nebojša Kirigin, te pripadnici HRM-a i MUP-a.

Brod "Andrija Mohorovičić" će od početka kolovoza do kraja listopada ove godine pružati potporu talijanskim vlastima u čuvanju granica na moru i spašavanju imigranata u području Sredozemnog mora. Hrvatska je jedna od 27 europskih zemalja koja sudjeluje u operaciji raspoređivanjem svog osoblja i tehničke opreme.

Ministar obrane RH Ante Kotromanović posadi broda koja će sudjelovati u EU operaciji "Triton" uputio je riječi podrške, naglasivši kako će pripadnici Oružanih naga RH na ovaj način steći dobro znanje i iskustvo koje mogu primijeniti u svom daljnjem radu. "Ulaskom u Schengen mi moramo stvoriti sposobnosti, kapacitete, stjecati daljnja znanja i iskustva, u cilju razvoja sposobnosti za samostalan nadzor naših granica, našeg mora te čuvanje naših nacionalnih interesa. Ova zadaća HRM-a sjajan je prilika za usavršavanje", rekao je ministar Kotromanović te dodao kako Ministarstvo obrane gradi sposobnosti Obalne straže i HRM-a gledajući u budućnost, od gradnje novih ophodnih brodova, nabavke vanobalnih ophodnih brodova i razvoja raketnih sposobnosti gdje će se uložiti ogroman napor idućih nekoliko godina.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Drago Lovrić također je izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem posade i broda "Andrija Mohorovičić" u operaciji "Triton" istaknuvši kako je ovo veliki dan za Oružane snage jer prvi put upućujemo brod Hrvatske ratne mornarice daleko od naših teritorijalnih voda, u Sredozemlje i to u jednu posebno zahtjevnu zadaću kao što je humanitarna operacija "Triton".
"Danas je hrvatski vojnik spreman djelovati širom svijeta u cilju doprinosa miru i stabilnosti, u cilju humanitarnih aktivnosti, kao što je ova u Sredozemlju", rekao je general Lovrić.

Zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović istaknuo je kako će ova humanitarna operacija od svih sudionika zahtijevati specifična znanja i vještine kako bi odgovorili izazovima s kojima će se susretati na moru.
"Uvjeren sam kako ćete svojim znanjem, sposobnostima, humanošću i predanošću savladati sve prepreke koje se nađu pred vama", zaključio je komodor Stipanović.

Brod "Andrija Mohorovičić" školski je brod klase Moma izgrađen u brodogradilištu Stocznia Północna, Gdansk, Poljska, 1971. godine. U službi je od 1972., a u Hrvatskoj ratnoj mornarici od 1991. godine. Brod je dužine 73,3 m, širine 10,8 m, gaza 3,9 m. Istisnina broda standardna je 1.260 t, puna 1.538 t, a brzina koju postiže 17 čvorova. Naoružan je dvama brodskim topovima PZO 20 mm.
morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/.....riton.html












I već je bilo posla

morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/.....ranta.html

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 17 Sep 2015 22:52

Položena kobilica obalnog ophodnog broda
Citat:U postrojenjima Brodograđevne industrije Split d.d. (Brodosplit) u Splitu danas je, 17. rujna 2015., održana svečanost polaganja kobilice za novogradnju 540 (obalni ophodni brod- OOB). Riječ je o prvom iz serije od pet OOB-a koje to brodogradilište, sukladno ugovorima, gradi za potrebe Obalne straže (OS) Hrvatske ratne mornarice (HRM).

Kobilica je položena u zatvorenom navozu brodogradilišta. Svečanom su trenutku, uz predsjednika Uprave Brodosplita Tomislava Debeljaka i djelatnike brodogradilišta, nazočili i brojni gosti, uključujući Predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića, ministra obrane Antu Kotromanovića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OSRH) generala zbora Dragu Lovrića, pomoćnika ministra obrane Viktora Koprivnjaka, zapovjednika HRM-a komodora Predraga Stipanovića, predstavnike lokalne uprave i samouprave i druge.

Napomenuvši sve bolju situaciju u hrvatskom brodograđevnom sektoru, premijer Milanović je u izjavi za medije rekao da je Brodosplit ovaj posao dobio u međunarodnoj konkurenciji. "Ovakvi brodovi su bitni za nacionalnu sigurnost, bez njih ne možemo čuvati i nadzirati naše more. Oni će biti moderni i naši", rekao je Milanović.

Ministar Kotromanović rekao je "da će Obalna straža, što je danas osobito vidljivo, imati sve značajniju ulogu za Hrvatsku, stoga je današnji dan vrlo značajan". Dali smo sve od sebe da najbolji dobiju posao, istaknuo je Kotromanović, dodavši da će Ministarstvo obrane i ubuduće snažno podržavati hrvatsku obrambenu industriju, što je pokazalo i nedavno potpisanim ugovorima za opremanje OSRH s nizom domaćih tvrtki. Osvrnuvši se na aktualnu situaciju s izbjegličkim valom ministar je rekao "kako za sada nema potrebe za angažmanom vojske i dodao kako pratimo situaciju na terenu i u koordinaciji smo sa Stožerom, drugim ministarstvima i DUZS-om".

General zbora Lovrić rekao je "da su OSRH i HRM iznimno ponosni na ovaj početak izgradnje OOB-a. Štoviše, projekt može biti svojevrsno polazište za razvoj izvanobalnih ophodnih brodova duljine 80 metara koji bi započeo 2017. godine, a u operativnu uporabu bi ušli do 2020., patrolirali južno od Dubrovnika i omogućili izlazak na Otrantska vrata te djelovanje po Mediteranu. Njihova bi platforma mogla biti temelj za projekt buduće korvete HRM-a".

Čelnik Brodosplita Tomislav Debeljak izrazio je zadovoljstvo što tvrtka u ovom projektu radi za korist cijele Hrvatske ratne mornarice i cijele Hrvatske. "Hrvatska brodogradilišta su pokazala da itekako mogu konkururati stranim velikim tvrtkama", rekao je Debeljak dodavši da projekt već sada pokazuje da odgovara postavljenim zahtjevima, pa i više od toga.

Obalni ophodni brodovi bit će izgrađeni i opremljeni u skladu s propisima Hrvatskog registra brodova. Brodovi duljine 43,5 metara i širine 8 metara bit će opremljeni temeljnim oružjem svih modernih obalnih straža današnjice, a to su automatski top 30 mm, dvije ručno upravljane strojnice 12,7 mm te 4 ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Ostvarivat će brzinu od 28 čvorova. Posada će brojati 14 ljudi, a imat će veliki doplov i autonomiju na moru od 10 dana
morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/.....broda.html







Dopuna: 28 Okt 2015 16:08

Posjet američkog broda i zapovjednika VI. flote RM SAD-a HRM-u

Citat:Brod VI. flote Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država "USS PORTER" od 28. do 31. listopada 2015. boravi u luci "Lora" u Splitu u službenom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici i gradu Splitu.

Razarač USS PORTER dugačak je 155 metara, a posadu čine 260 časnika, dočasnika i mornara. Brodom zapovijeda kapetan fregate B.H. Guy. U sklopu posjeta zapovjednik broda s izaslanstvom posjetiti će Zapovjedništvo Flotile Hrvatske ratne mornarice i Poglavarstvo grada Splita

Brod će biti otvoren za posjet novinara u četvrtak, 29. listopada 2015. u vremenu od 14 do 16 sati, stoga pozivamo zainteresirane predstavnike medija da dođu u četvrtak, 29. listopada 2015. na ulaz u vojarnu "Sveti Nikola" Lora u Splitu, najkasnije do 13.40 sati.

Također, tijekom boravka američkog broda "USS PORTER" u službenom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici od 29. do 30. listopada 2015. boravit će i zapovjednik VI. flote ratne mornarice SAD-a viceadmiral James G. Foggo. U petak, 30. listopada 2015. u zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice u Splitu planiran je sastanak viceadmirala Fogga s ministrom obrane RH Antom Kotromanovićem i zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice komodorom Predragom Stipanovićem, a nakon sastanka predviđene su izjave za medije.

morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/.....hrm-u.html

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

NATO i Italija Jadran prepuštaju Hrvatima

Citat:Sljedeće godine prva grupa pripadnika HRM-a odlazi u Njemačku na obuku radi preuzimanja dvaju suvremenih minolovaca klase „kulmbach“ koje je donedavno koristila njemačka ratna mornarica. Više nema dileme, naša mornarica ubrzano podiže svoje borbene sposobnosti, pri čemu će lovci mina imati jednu od ključnih uloga. Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu obrane, minolovci će biti isporučeni tijekom 2017. godine.

- Obuka pripadnika HRM-a planirana je u lipnju 2016. godine, a na obuku će se uputiti ključno osoblje od 15 do 20 pripadnika HRM-a. Očekuje se da će se obuka provesti u luci Kiel u SR Njemačkoj, gdje se nalaze brodovi - rečeno nam je u MORH-u.

Zbog dužine od 55 metara, ova klasa brodova može poslužiti i za ophodne misije, ali i posjete savezničkim mornaricama. Brod HRM-a u stranoj luci, složni su mnogi, najbolji je veleposlanik svoje zemlje.

- U kontekstu sigurnosti plovidbe HRM je dužan osigurati plovnost na tzv. ključnim rutama, što podrazumijeva osiguranje prilaza lukama i područjima od posebnog državnog interesa. Ako želimo imati jasnu sliku o količini i vrstama minsko-eksplozivnih sredstava u našem području odgovornosti, neophodno je imati kvalitetna sredstva za detekciju, identifikaciju i njihovo uklanjanje - kaže komodor Predrag Stipanović, zapovjednik HRM-a, istaknuvši kako je „razminiranje podmorja izuzetno zahtjevna i dugotrajna zadaća koja ovisi o broju lovaca mina i opremi koja se na njima nalazi“.

- Osim toga, njihova nabava u potpori je implementacije mornaričkog cilja sposobnosti M7403 „Potporne sposobnosti mornaričkom protuminskom djelovanju“. Jedan od zahtjeva tog cilja je uspostavljanje središnje minske baze podataka kao potpore provedbi protuminskih operacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Uspostava minske baze podataka, kao i njezino stalno ažuriranje, zahtijeva primjenu sredstava za detekciju i identifikaciju mina, što je nemoguće ostvariti bez sposobnosti koje pružaju lovci mina - pojašnjava.

- Hoćemo li jedan minolovac ponuditi nekoj od NATO standing maritime grupa (SNMCMG) na Sredozemlju - pitamo komodora Stipanovića.

- Nabava lovaca mina prije svega namijenjena je unapređenju naših protuminskih sposobnosti i za potrebe djelovanja u području odgovornosti HRM-a, odnosno Jadranskog mora. Naravno da nam je u planu, u dogledno vrijeme, ovu našu sposobnost ponuditi za sudjelovanje u SNMCMG-u i na taj način dat svoj doprinos kolektivnoj sigurnosti - otkriva Stipanović.

Nove globalne sigurnosne prijetnje mogle bi potrajati godinama. ćih brodovaS kupljenim minolovcima, ophodnim brodovima u izgradnji na navozima „Brodosplita“ i najavljenu izgradnju ve u klasi fregate, kao i nabavu novih protubrodskih projektila nakon 2020. godine, 21. stoljeće na Jadranu moglo bi pripasti HRM-u. Ni Italija nema ništa protiv. Njezina se mornarica želi jače fokusirati na Sredozemlje i sjever Afrike.
SAD donira protuminske ronilice

HRM će dobiti i dvije američke protuminske podvodne ronilice tipa “remus 100” za borbu protiv podvodnog terorizma, za nadzor jadranskog podmorja, te za održavanje sigurnosti plovnih putova i prilaza najvažnijim domaćim lukama.
Riječ je o podvodnom oružju koje donira vlada SAD-a u sklopu savezničkog programa “Foreign Military Financing” (FMF). Ove ronilice namijenjene su kontroli priobalnih voda na način da skeniraju velike podvodne površine u potrazi za minama.
Prvi put operativno su se koristile 2003. godine u operaciji “Iračka sloboda”, kad su specijalne jedinice mornarice SAD-a čistile prilazne rute i akvatorije najvećih iračkih luka.
slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/arti.....fault.aspx

• 1Ovo se svidja korisniku: Tores
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Povratak brodova HRM-a s NATO vježbe u Španjolskoj

Citat:Brodovi Hrvatske ratne mornarice DBM-81 "Cetina" i DBM-82 "Krka", danas, 13. studenoga 2015. godine, vratili su se u matičnu luku Lora u Splitu, nakon jednomjesečnog sudjelovanja u potpori snagama Hrvatske kopnene vojske u prevoženju snaga i opreme na međunarodnu vojnu vježbu "TRIDENT JUNCTURE 15" koja se održala u Španjolskoj.

Svečanom dočeku, uz obitelji i prijatelje članova posade, prisustvovali su zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović, zapovjednici postrojbi HRM-a, predstavnici Hrvatske kopnene vojske te pripadnici HRM-a.

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović izrazio je zadovoljstvo što su posade brodova profesionalno odradile zadaću preplovivši 2700 milja, te izvršili prevoženje snaga Hrvatske kopnene vojske na siguran način.

"Ovim prevoženjem smo pokazali da hrvatski mornar može izvršiti zadaću koju god se pred njega postavi. Prije osam dana, kada smo dočekali brod iz operacije Triton, naglasio sam da po prvi put imamo tri ratna broda u Mediteranu i mi smo zaista ponosni na to. Za Hrvatsku ratnu mornaricu ovo je iznimno važno, jer smo dokazali da imamo sposobnosti i da možemo s ovim snagama kojima raspolažemo, s ova dva desantna broda minopolagača izvršiti prevoženje naših snaga. To je za nas veliki uspjeh i nadam se da ćemo i ubuduće na takav način funkcionirati", istaknuo je komodor Stipanović.

Zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice kapetan bojnog broda Damir Dojkić rekao je kako su ponosni na sva postignuća ostvarena u ovoj godini.

"Pripreme su bile duge, a tijekom priprema zapovjednik skupine brodova je kroz analizu meteo uvjeta odabrao rutu koja je garantirala najsigurniji prolaz brodova prema Španjolskoj."

Zapovjednik skupine brodova kapetan korvete Ivica Pavić rekao je kako mu je bila čast zapovijedati ovim brodovima.

"Hvala svim članovima posada koji su zaista funkcionirali kao jedan tim, kao jedna velika obitelj, a sve to je pomoglo da ovu zadaću izvršimo odgovorno, profesionalno i na ponos Hrvatske ratne mornarice", zaključio je Pavić.

morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/......html#foto

Brodovi HRM "Cetina" i "Krka" vratili se iz Španjolske

Citat:Brodovi Hrvatske ratne mornarice DBM-81 "Cetina" i DBM-82 "Krka", danas, 13. studenoga 2015. godine, vratili su se u matičnu luku Lora u Splitu, nakon jednomjesečne potpore snagama Hrvatske kopnene vojske koje su sudjelovale na NATO-ovoj vojnoj vježbi "Trident Juncture 15" u Španjolskoj.

Brodovima HRM proveden je strateških prijevoz snaga i opreme Hrvatske kopnene vojske (4 BOV Patria, dva motorna vozila, osobna oprema i 40 pripadnika HKoV) od Splita do luke Sagunt (u blizini Valencie).

Svečanom dočeku, uz obitelji i prijatelje članova posade, prisustvovali su zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović, zapovjednici postrojbi HRM-a, predstavnici Hrvatske kopnene vojske, te pripadnici Hrvatske ratne mornarice.
Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović rekao je kako „osjeća izuzetan ponos, zadovoljstvo i sreću, posade brodova su definitivno odradile ogromnu zadaću preplovivši 2700 milja, izvršili su prevoženje snaga Hrvatske kopnene vojske na siguran, besprijekoran način na ponos svima nama. Ovim prevoženjem smo pokazali da hrvatski mornar može izvršiti zadaću koju god se pred njega postavi.

Prije osam dana, kada smo dočekali brod iz operacije, naglasio sam da po prvi put imamo tri ratna broda u Mediteranu i mi smo zaista ponosni na to. Za Hrvatsku ratnu mornaricu je izuzetno važno jer smo dokazali da imamo sposobnosti i da možemo sa ovim snagama kojima raspolažemo, sa ova dva desantna broda minopolagača izvršiti prevoženje naših snaga. To je za nas veliki uspjeh i nadam se da ćemo i ubuduće na takav način funkcionirati.“
Zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice kapetan bojnog broda Damir Dojkić naglasio je „ da smo ponosni na sva postignuća koja smo ostvarili u ovoj godini, pripreme su bile jako duge tijekom kojih je zapovjednik skupine brodova kroz analizu meteo uvjeta odabrao rutu koja je garantirala najsigurniji prolaz brodova prema Španjolskoj.“
Zapovjednik skupine brodova kapetan korvete Ivica Pavić izjavio je „Izuzetna mi je čast zapovijedati ovim brodovima. Hvala svim članovima posada koji su zaista funkcionirali kao jedan tim, kao jedna velika obitelj, a sve to je pomoglo da ovu zadaću izvršimo odgovorno, profesionalno i na ponos Hrvatske ratne mornarice. Na plovidbi smo imali nemirno more, posebno na ruti sjeverno od Sicilije, ali brodovi to mogu i ljudi to mogu.“.
osrh.hr/#rubData/HTML/HR/GLAVNA/DOGA%C4.....ske_HR.htm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

sokolvk ::i najavljenu izgradnju većih brodova u klasi fregate

Знају ли они који су ово написали уопште колике су, како су опремљене и колико коштају данашње фрегате? Хрватска није у стању да гради ни корвете, а камоли фрегате. Немогуће је овај део (а можда и читав текст) озбиљно схватити.

• 1Ovo se svidja korisniku: 4channer
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^ Lupanje kakvog smo več navikli.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

4channer ::sokolvk ::i najavljenu izgradnju većih brodova u klasi fregate

Знају ли они који су ово написали уопште колике су, како су опремљене и колико коштају данашње фрегате? Хрватска није у стању да гради ни корвете, а камоли фрегате. Немогуће је овај део (а можда и читав текст) озбиљно схватити.

Brod veličine korvete je planiran i vjerojatno će biti građen, barem u verziji za obalnu stražu.
Nešto veličine 80-90 metara i do 1500 tona nama nije problem za izgraditi, takav brod ne mora imati naoružanje kao najbolji na svijetu. Ono što nama treba je 76 mm top, dva CIWS topa za blisku obranu, 4-6 protubrodskih raketa i neki AA sistem srednjeg dometa.
Jedan brod koji bi služio za međunarodne misije je sasvim dovoljan. Dovoljan i za kontrolu naše strane Jadrana, a Italija je bila svijet za sebe i u odnosu na Jugoslaviju, kamoli da se idemo sada sa njima uspoređivati.
A na bazi njega se može napraviti mnogo jeftiniji odobalni patrolni brod za obalnu stražu. Mnogo jeftiniji i jednostavnije naoružan, tipično sa 57mm topom i četiri teška mitraljeza i sa osjetno jeftinijom elektronikom.

A za fregate se potpuno slažem, niti imamo potrebe ni novaca za njih.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

jazbar ::^ Lupanje kakvog smo več navikli.

Da zapovjednik HRM-a lupa ,ali zato ti pričaš istinu i ekspert si.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

sokolvk ::4channer ::sokolvk ::i najavljenu izgradnju većih brodova u klasi fregate

Знају ли они који су ово написали уопште колике су, како су опремљене и колико коштају данашње фрегате? Хрватска није у стању да гради ни корвете, а камоли фрегате. Немогуће је овај део (а можда и читав текст) озбиљно схватити.

Misliš da zapovjednik HRM-a to ne zna?Koliko vidim to je njegov intervju tako da nije novinar lupao sam nešto.
Ali ti si još veću glupost napisao da Hrvatska nije u stanju izgraditi korvetu,a još da nam objasniš zašto to hrvatska brodogradnja to nije u stanju??
Ali čitaj ponovo da se 2017 kreće u izgradnju IOB,a znači preko 80m što će biti platforma za korvetu.

Дакле, признајете да се заповедник овако налупетао и прописно обрукао. Одлично. Ја сам написао истину, а Ви сте пренели и изрекли будалаштину и глупост. И, уместо да се покријете ушима, Ви настављате. Какве црне фрегате? О чему трабуња тај ваш заповедник? Зна ли он уопште шта су фрегате? Очигледно је да не зна. Хоћете ли након изградње фрегата прећи на изградњу носача авиона, или ћете у међувремену градити и нуклеарне подморнице. Овај ваш заповедник не би могао ни да буде мали од палубе. Хрватска бродоградња је, када је ратна морнарица у питању, на нивоу градње патролних чамаца и (стакло)пластичних миноловаца. Све сложеније од тога је научна фантастика за хрватску бродоградњу. Од расдпада СФРЈ ниједан већи пројекат није самостално реализован. Завршени су само неки пројекти започети у доба СФРЈ. О изградњи већих патролних бродова говори се већ више од деценије, па се рок стално помера. А помера се зато што хрватска бродоградња још увек није технолошки спремна за тако "сложени" пројекат. А стварни домет су патролни чамци дужине 43,5 m и депласмана неких 216 тона.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

4channer ::sokolvk ::4channer ::sokolvk ::i najavljenu izgradnju većih brodova u klasi fregate

Знају ли они који су ово написали уопште колике су, како су опремљене и колико коштају данашње фрегате? Хрватска није у стању да гради ни корвете, а камоли фрегате. Немогуће је овај део (а можда и читав текст) озбиљно схватити.

Misliš da zapovjednik HRM-a to ne zna?Koliko vidim to je njegov intervju tako da nije novinar lupao sam nešto.
Ali ti si još veću glupost napisao da Hrvatska nije u stanju izgraditi korvetu,a još da nam objasniš zašto to hrvatska brodogradnja to nije u stanju??
Ali čitaj ponovo da se 2017 kreće u izgradnju IOB,a znači preko 80m što će biti platforma za korvetu.

Дакле, признајете да се заповедник овако налупетао и прописно обрукао. Одлично. Ја сам написао истину, а Ви сте пренели и изрекли будалаштину и глупост. И, уместо да се покријете ушима, Ви настављате. Какве црне фрегате? О чему трабуња тај ваш заповедник? Зна ли он уопште шта су фрегате? Очигледно је да не зна. Хоћете ли након изградње фрегата прећи на изградњу носача авиона, или ћете у међувремену градити и нуклеарне подморнице. Овај ваш заповедник не би могао ни да буде мали од палубе. Хрватска бродоградња је, када је ратна морнарица у питању, на нивоу градње патролних чамаца и (стакло)пластичних миноловаца. Све сложеније од тога је научна фантастика за хрватску бродоградњу. Од расдпада СФРЈ ниједан већи пројекат није самостално реализован. Завршени су само неки пројекти започети у доба СФРЈ. О изградњи већих патролних бродова говори се већ више од деценије, па се рок стално помера. А помера се зато што хрватска бродоградња још увек није технолошки спремна за тако "сложени" пројекат. А стварни домет су патролни чамци дужине 43,5 m и депласмана неких 216 тона.

Nemoj se ljutiti ali ti pametuješ meni koji živim u Splitu i kome dosta rodbine i prijatelja radi u brodogradilištu.
Nije problem u izgradnji, problem je u novcima. Da ih je bilo radili bi se brodovi do sada, kao što se sigurno od 2017. rade odobalni brodovi za obalnu stražu veličine korvete.
Po čemu je to brod od 1000 ili 1500t nemoguća misija?
Ovo o fregati koliko vidim nije uopće kazano već je novinar pomiješao klase brodova. Sigurno niti imamo potrebe za tolikim brodom niti imamo 200-300 miliona € za izgradnju.

http://www.brodosplit.hr/Proizvodniprogram/JuiceCarrier/tabid/3853/Default.aspx
http://www.brodosplit.hr/Proizvodniprogram/RoPaxFerry/tabid/3855/Default.aspx

Ne radi Brodosplit više samo trajekte za Jadroliniju, sada se rade neki od najkompliciranijih brodova.
Brod sa najvećom dizalicom na svijetu, kao primjer:

https://www.youtube.com/watch?v=1WxWFxpWoHU