PODMORNICE P - 913 v Slovenijo

3

PODMORNICE P - 913 v Slovenijo

offline
  • jazbar 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 28 Dec 2009
  • Poruke: 16059
  • Gde živiš: Lublana

Videćemo ako MORS odgovori koje će imat izgovore.

Dopuna: 22 Sep 2011 13:56
S-lash ::Ma ovaj Krnić nesto je nadrkan oko ove teme i SV uopšte...
Ako je građena u Splitu za vreme Jugoslavije, on apriori tumači da je hrvatska, iako je neznam koliki dio komponenti razvijen u sloveniji itd...

Valjda da nisu zvali, šta ovaj Krnić očekuje, još kavicu i krafne? Ko ga slivi, neka trpi!

Uskoro će imati još više materiala da komentariše u vezi pomorske komponente SV. Wink



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 25 Apr 2010
  • Poruke: 196

[quote="suponik"]Inace SLO je na neki nacin imala i srece sto je dobila podmornicu iz podserije 913-916.Jer su one malo duze(za jedno "rebro") od onih iz podserije 911-912.Iako je svih 6 primjeraka pripadalo istoj klasi/seriji podmornica 911-Una.Ali je poslije prve 2 primijeceno da ne moze sva oprema da se "lijepo smjesti" u toliku duzinu, pa su stoga sljedece/zadnje 4 malo produzene(valjda za oko 1,3m).[/quote]

Diverzantske podmornice klase Una imale su trup dužine 18,82 metra preko svega osim podmornice 914 " Zeta", koja je pala u ruke Hrvata u momentu disperzije sanaga Flote JRM. 914 nalazila se u velikom remontu u brodogradilištu Split. Većina vitalnih uređaja je bila izvučena i koristila se kao rezerva za ostale podmornice dok su bile aktivne u RM VJ, SCG do 2006 godine.
Jedan od značajnih mana ove klase podmornica bio je nedostatak dizel motora ( generatora), tenkova goriva, cevovoda i ostale opreme neophodne za dizel -generartorsko postrojenje, koje bi moglo puniti akumulatorske baterije. Pogon je obezbeđivao elektromotor 18 kW. Primarni izvor energije bile akumulatorske baterije 16PR 400 mase 23,3 t. sastayvljena od dva bloka od 197,12 do 307,2 V radnog napona. Maksimalno je bilo moguće ostvariti 358,4 V. Punjenje baterije bilo je mopguće obezbediti jedino u bazi uz pomoć odgovarajućih kablova iz stacionarnih energetskih stanica.

Modernizaciju podmornica klase UNA prekinuo je rat, a Brodarski institut iz Zagreba krenuo je sam u proces modernizacije podmornice u periodu od 1991-1995. Zeta je preimenovana u P01 Velebit i porinuta 16 januara 1996 godine. Novost je bilo to što je trup podmornice produžen za 1,4 metra, što je stvorilo dodatni prostor za ugradnju dizel generatora MTU 105 kW, petokraka elisa zamenjena je sedmokrakom niskošumnom elisom, podmornicu pokreću dva elektormotora snage 2x 20kW. Dizel generator je omogućio punjenje akumulatorskih baterija u toku vožnje. 2001 došlo je do kvara na akumulatorskim baterijama, tako da je Velebit bio neoperativan sve do 2005 godine, kada je podmornica izvučena iz vode i postavljena na suho unutar baze, a sudbina je i dalje nepoznata veća se o prodaji podmornice bilo modernizovane ili pokvaren do predaje pomorskom muzeju u Splitu ili Tehničkom muzeju Zagreb.



offline
  • Pridružio: 08 Jul 2009
  • Poruke: 927

Mislim da su ipak 913/914(stara)/915/916 duze za otprilike 1m(za dva rebra) od 911/912.

offline
  • Pridružio: 05 Nov 2006
  • Poruke: 722
  • Gde živiš: ljubljana

Napisano: 02 Okt 2011 20:34

par mojih fotki od danas iz muzeja.


































































Dopuna: 04 Okt 2011 6:29

Klasa Una bila je klasa jugoslovenskih diverzantskih podmornica. U periodu od 1981. do 1989. je izrađeno šest podmornica: P-911 Tisa, P-912 Una, P-913 Soča, P-914 Zeta, P-915 Vardar i P-916 Kupa. Dizajnirane su za tajno polaganje manjih minskih polja ili dostavu diverzanata unutar neprijateljskog područja. Raspadom SFRJ, sve podmornice su odvezene u Crnu Goru osim P-914 Zete koja se u trenutu sukoba nalazila na remontu. Kasnije je preuređena, produžen joj je trup te je pod oznakom P-01 Velebit do 2001. plovila u sastavu HRM. Na početku 2009. crnogorske vlasti su objavile da namjeravaju po jednu podmornicu dati Hrvatskoj i Srbiji (za Sloveniju je već ranije odlučeno da će joj pripast jedna podmornica) dok bi preostale dve trebale ostati u Crnoj Gori. Sve podmornice bi trebale biti izložene kao muzejski eksponati.

Dužina 18,80 m
Širina 2,7 m
Brzina 8 čv. (podvodna)
7 čv. (površinska)
Doplov 250 nm (3 čv.)
Podvodna autonomija 4 dana
Dubina zarona 120 m
Posada 4 + 6 diverzanta
Naoružanje 4 x na dnu ležeće mine

Dopuna: 04 Okt 2011 8:57

Diverzantske podmornice klase P-911


U pripremi ovog priloga koristio sam se internetom, konsultacijama sa bivsim podmornicarima a najvise sam koristio dokumentaciju koja je u mojoj arhivi. Neke do nji nose nazive: Diverzantska podmornica R-3E-S Tehnicki opis za brodogradiliste, zavedenu pod oznakom: gradnja: A-3111, ciji je autor BRODOPROJEKT Rijeka, pod istom oznakom A-3111, Tehnicki opis za brodogradiliste, I dio – Osnovni podatci, ciji je autor BRODARSKI INSTITUT Zagreb.



Strategijom razvoja JRM u Brodarskom institutu - Zagreb 1971. napravljena je studija sa predlozima resenja diverzantskih plovnih sredstava. Prve prethodne analize za malu torpedno-napadnu podmornicu tipa M-100 i malu diverzantske podmornicu tipa M-40 izradjene su 1974. godine na osnovu preliminarnih TTZ Uprave ratne mornarice (URM-SSNO). Program realizacije za malu divezantsku podmornicu usvojen je tek nekoliko godina kasnije, jer je u tom periodu do 1978. tezisni zadatak JRM bio projekat i gradnja podmornica drugog tipa.



Prvi put sam se prakticno upoznao sa ovim projektom krajem 70-tih godina kada sam sa jednom grupom pomorskih diverzanata (nas sest) sa kompletno ronilackom opremom I naoruzanjem za grupu bio upucen po zadatku u Brodogradiliste specijalnih objekata (BSO), Split. Tamo smo od strane jednog inzinjera bili upoznati sa “zadatkom”. O svemu nas je upoznao ispred makete buduce diverzantske podmornice P-911. Zadatak se sastojao u tome da se grupa pomorskih diverzanata sa kompletnom ronilackom I borbenom opremom trebala ukrcati u maketu podmornice I rasporediti ljustvo I opremu na planirana mjesta. Tu su se obavila jos neka mjerenja I alternative. I mi smo bili konsultovani za pojedine mogucnosti. Bila je to prilika da I mi iznesemo nase misljenje I podijelimo iskustvo sa ostalih podmornica sa kojih smo imali iskustvo. Nakon zavrsetka prve podmornice bio sam dio grupe koje je prakticno ispitivala neke od namjenskih operacija ove podmornice. Kasnije sam kroz aktivnosti 82. Pomorskog centra ucestvovao u vecem broju vjezbi koje smo zajedno radili sa podmornicama ovog tipa.

[img][/img]

Pred podmornice klase „Una“ bili su postavljeni sledeci zadaci:

• ofanzivno miniranje polaganjem akusticnih indukcionih, na dnu lezecih mina ispred neprijateljskih luka i sidrista, na njegovim plovnim rutama, na cvoristima duzobalskih komunikacija i na poprecnim komunikacijama.
• prevozenje, ubacivanje i izvlacenje pomorskih diverzanata po citavoj operacijskoj osnovici agresora (iz neposrednog okruzenja) ili po privremeno zaposednutoj teritoriji.
• kombinovano polaganje ofanzivnih minskih prepreka i ubacivanje pomorskih diverzanata.
• jednostavnije takticko-operativno izvidjanje za potrebe komande koja planira upotrebu pomorskih snaga.
• tajni transport ljudstva i sredstava prema mogucnostima ukrcavanja, smestaja i akcionog radijusa podmornice.
• specijalnu kurirsku sluzbu i slicne zadatke.



Do 1986. godine ukupno je izgradjeno 6 podmornica ovog tipa:

911 – „Tisa“
912 – „Una“
913 – „Soča“
914 – „Zeta“
915 – „Vardar“
916 – „Kupa“



Osnovni TT podaci za podmornice

Oblik i velicina:

Trup podmornice je vretenastog oblika sa zaobljenim pramcem i konusnim zavrsetkom krme. Izvedba je jednotrupna s cilindricnim cvrstim trupom i prostranim nadgradjem za smjestaj ronilica i mina.
Privjesci trupa: kormila, stabilizatori, kobilica, hidroplani i oka za dizanje strujno su oblikovani. Svi otvori i izdanci su zasticeni i bez ostrih bridova.
Propulzija je jednopropelerska s petorokrakom desnokretnim proplelerom, malosumne izvedbe.

Godina i mjesto gradnje: 1979/88, Brodogradiliste specijalnih objekata (BSO), Split

Vrsta gradnje: Celik

Duzina preko svega La =19,52 m
Duzina cvrstog trupa Lct = 13,97 m
Sirina preko svega B = 3,64 m
Promjer CT D = 2,70 m
Visina do palube nadgradja H = 3, 38 m
Visina periskopska Hp = 5,30 m
Gaz srednji Ts = 2,33 m
Istisnina na povrsini D = 79.58 t
Istisnina podvodna D = 90,27 t
Uzgon rezervni 10 do 14%
Metacentarska visina, diverzantska MG = 0,163 m
Metacentarska visina, minopolagacka MG = 0,111 m
Udaljenost polozaja F-G 0,224 – 0,181 m
Dubina ronjenja – radna Hrad.= 105 m
Maksimalna (granicna) dubina ronjenja Hgr.= 120 m
Racunska dubina ronjenja Hrac.= 181 m
Minimalna dubina mora za ronjenje Hmin.= 10 m
Podvodna brzina, maksimalna Vmaks.= 7,48 cv
Podvodna brzina, ekonomska Vek.= 4 cv
Povrsinska brzina Vpov.= 5,9 cv

Aku. baterija:
tip 16 Pr E 490 (2x128 clanaka) - masa dvostrukog clanka Mcl.= 178 kg
kapacitet 5-satni 1450 Ah
kapacitet 30-satni 1860 Ah
masa AB (s opremom) 24 tone

Snaga porivnih elektromotora 2x18 kW

Daljina plovidbe s 80% utroska AB:
pri V = 6,4 cv i obrasla P Dpl.=2x53 nm
pri V = 4 cv i ociscen trup Dpl.= 2x127 nm
pri V = 5.9 cv na povrsini Dpl.= 2x45 nm
Daljina plovidbe sa 100% utroska AB, s 3 cv Dpl.= 270 nm

Autonomija zatvorene podmornice:
za puni sastav posade (6 ljudi) A = 160 sati
za 10 ljudi (4 cl. posade i 6 div.) A = 96 sati

Zalihe reg. sredstva V-64 (sve u regeneratorima) 270 kg
Zalihe hrane sve u KOP (konzervirani obrok podmornicara) pakovanju 120 kg
Zalihe pitke vode (u kanistrima) 240 litara

Diverzantska sredstva:
ronilica R-1 na pramcu (u nadgradju) 2 kom.
ronilica R-1 na krmi (u nadgradju) 2 kom.
div. mine M 66 6 kom ili M 71 ili 12 kom.

Naoruzanje:
mine AIM – M 70 ili AIM – M 70/1 4 kom.
pistolji 4 kom.
signalni pistolj 1 kom.

Osnovno raspored:

Cvrsti trup podmornice je sa dvije teske vodonepropusne pregrade podijeljen u tri odsjeka: pramcani ili upravljacki odsjek, srednji odsjek ili izlazna komora i krmeniili pogonski odsjek.
Svako odsjek je palubom ili svodom tanka podijeljen u gornji ili donji dio. Gornji dio rezervisan je za smjestaj ljudi, uredjaja i opreme, a donji za aku-baterije i strukturne tankove.
Pramcani odsjek ili centrala proteze se od nepropusne pregrade na R (rebru) -31 do pramcanog cela. Odsjek se funkcionalno dijeli na tri prostora:
• Prostor upravljaca u prednjem dijelu, ispred R-41 i sadrzi: komandno-upravljacki pult s svim uredjajima glavnog komandnog mjesta i mjesta za upravljanje podmornicom. U donjem dijelu nalazi se tri-tank i neki elementi drenaznog sistema.
• Diverzantski prostor zauzima gornji dio odsjeka od R-31 do R-41, a sadrzi: 4 lezaja, spremiste diverzantske opreme, spremiste dijela hrane, vode i regeneratora, te instrumente za kontrolu vazduha u podmornici. Elementi za otpustanje mina, otvaranje brane i daljinsko posluzivanje izlazne komore razmjesteni su na oplati CT i pregradi IK.
• Prostor aku-baterije zauzima donji dio odsjeka od R-31 do R-41. Bocno od aku-jame smjesteni su desni i lijevi pramcani nadomjesni tankovi.

Dopuna: 25 Okt 2011 21:53

od crne gore dobiče još svu opremu za ovu podmornicu.tako su mi kazali na ogledu podmornice.da ju možeš vidjeti iznutra treba platiti kartu koja košta 5€ i na svakih pola sata ulazi se u nju max broj ljudi je 8 i 2 vodiča koji vam sve objasne.

offline
  • Pridružio: 26 Okt 2011
  • Poruke: 51

Jel istina da je pogon podmornice u ispravnom stanju? NAvodno sve od aparature na njoj funkcionira, samo baterija fali?

offline
  • Pridružio: 25 Apr 2010
  • Poruke: 196

U principu da na tim podmornicama samo baterije fale, jer kada su izvučene i konzervirane koliko se ja secam bile su ispravne, šteta za te podmornice bile su ponos RM JNA

offline
  • Pridružio: 05 Nov 2006
  • Poruke: 722
  • Gde živiš: ljubljana

alen ::Jel istina da je pogon podmornice u ispravnom stanju? NAvodno sve od aparature na njoj funkcionira, samo baterija fali?

da sve je ispravno i sve uključeno tako da ako bi stavio baterije ona bi mogla bez problema da plovi.
a što se tiče motora oba dva motora sta u vrlo dobrom stanju i kako mi je rekao čovek koji raskazuje podmornicu da su probali i motore i rade.na samoj podmornici neradi samo jeda uređaj to je taj koji izgleda ko TV jer je pukao ekran ali kažu da če dobiti novi tako da če sve raditi.ja mogu da kažem moj dojam kad uđeš u nju to je nešto neverovatno sve radi samo čekaš kad čemo izplovit. i pogledao sam i preko periskopa tako da sve funkcjoniše.prebušili su trup izpred de je najtajni da su mogli uvuči kabel za napajanje.

offline
  • Pridružio: 26 Okt 2011
  • Poruke: 51

Prema pricama nekih admirala postojao je projekt da se ovaj tip podmornice produzi za 4 metri radi postavljanja torpedne ciejvi u trup. Raspad zajednicke drzave to je sprijecio.....Zna li tko sta o tome?

offline
  • Pridružio: 25 Apr 2010
  • Poruke: 196

Modernizaciju podmornica klase UNA prekinuo je rat, a Brodarski institut iz Zagreba krenuo je sam u proces modernizacije podmornice u periodu od 1991-1995. Zeta je preimenovana u P01 Velebit i porinuta 16 januara 1996 godine. Novost je bilo to što je trup podmornice produžen za 1,4 metra, što je stvorilo dodatni prostor za ugradnju dizel generatora MTU 105 kW, petokraka elisa zamenjena je sedmokrakom niskošumnom elisom, podmornicu pokreću dva elektormotora snage 2x 20kW. Dizel generator je omogućio punjenje akumulatorskih baterija u toku vožnje. 2001 došlo je do kvara na akumulatorskim baterijama, tako da je Velebit bio neoperativan sve do 2005 godine, kada je podmornica izvučena iz vode i postavljena na suho unutar baze, a sudbina je i dalje nepoznata veća se o prodaji podmornice bilo modernizovane ili pokvaren do predaje pomorskom muzeju u Splitu ili Tehničkom muzeju Zagreb.

Navodno spekulise se i dan danas da je SFRJ prodala planove o izgradnji podmornica klase UNA Severnoj Koreji, mada to niko nikada nije dokazao ili potvrdio. U zapadnoj vojnoj literaturi se ove podmornice oznacavaju kao Jugo koje su produzene upravo za ta cetir metra i postavljene dve torpedne cevi, kao i Iranske podmornice Gadar, koje su navodno gradjene po severnokorejskoj licenci. Iako su yastarele tvrdi se da su ove podmornice izuzetno tihe i opasne ikao zastarele i da su upravo one poptpile juznokorejski brod

offline
  • Pridružio: 05 Nov 2006
  • Poruke: 722
  • Gde živiš: ljubljana

Napisano: 27 Okt 2011 15:34

motora sta u vrlo dobrom stanju to možete pogledati i na slikama









samo je ovaj uređaj uništen pošto su klinci igrali se po podmornicama u crnoj gori gde su dve odkačili i cjela tri dana su bile na moru i tukle jeda u drugu zato je bio i oštečen prednji dio




Dopuna: 27 Okt 2011 15:39

Po podacima iz crne gore ova podmornica je posljedni put ronila 2003 godine.znači bila je posljedna koja je još plovila. u ovakvom stanju dobio ju je vojni muzej u pivki.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 539 korisnika na forumu :: 10 registrovanih, 0 sakrivenih i 529 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Ageofloneliness, esx66, laurusri, MikeHammer, miodrag, panzerwaffe, shaja1, Snorks, zlatkoa987