Kineske oružane snage

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Русија ће продати Кини 24 борбена авиона Су-35 и четири подморнице

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

A.Nevski ::Русија ће продати Кини 24 борбена авиона Су-35 и четири подморнице

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Vest je demantovana.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat: Analiza: strateško partnerstvo Rusije i Kine i globalni izazovi
Alen Horvat
vrijeme objave: Ponedjeljak - 25. Ožujak 2013 | 20:30

(0)



Novi kineski predsjednik Xi Jinping završio je trodnevni posjet Rusiji. To je njegov prvi posjet nekoj stranoj zemlji otkad je na funkciji predsjednika. Povijest rusko-kineskih odnosa prepuna je uspona i padova, od pozivanja na 'Vječito prijateljstvo Rusije i Kine' sve do političkih napetosti, nepovjerenja i graničnih sukoba. Od bliskih i prijateljskih odnosa između Vladimira Lenjina i osnivača moderne Kine Sun Jat-sena, pa do otvorene ideološke netrpeljivosti i sukoba između Staljina i Čang Kai-šeka. Od savezništva Staljina i Mao Ce-tunga do nepovjerenja i mržnje između Mao Ce-tunga i kasnijih sovjetskih vođa.

S dolaskom Putina na vlast dolazi do znatnijeg približavanja dvaju zemalja posebice s potpisivanjem 'Sporazuma o dobrosusjedskim i prijateljskim odnosima' 2001. godine. Sporazum je označio početak strateške suradnje koja se od tada proširila i učvrstila kroz mnoge zajedničke inicijative i organizacije - od Šangajske organizacije za suradnju, BRICS-a pa sve do združenog djelovanja Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a.

Bolji odnosi nego ikad u povijesti

Rusija i Kina imaju iza sebe više od desetljeća bliskih partnerskih odnosa, stoga ne čudi izjava kineskog predsjednika da su odnosi dvaju zemalja 'trenutno bolji nego ikada u povijesti'. 'Činjenica da sam posjetio Rusiju, našeg prijateljskog susjeda, nedugo nakon preuzimanja predsjedništva, svjedočanstvo je velike važnosti koju Kina pridaje svojim odnosima s Rusijom', izjavio je Xi za ruske medije.

U Moskvi, Putin je čestitao kineskom predsjedniku Xiju na njegovoj novoj funkciji i zahvalio mu što se odlučio da upravo Rusija bude prva zemlja koju će posjetiti. 'To jasno pokazuje veliku važnost koju polažemo na izgradnju odnosa između naših zemalja', rekao je Putin.

Prema pisanju Reutersa kineski čelnik Xi Jinping poslao je signal Sjedinjenim Državama i Europi time što je za prvi posjet izabrao Rusiju, naglašavajući važnost rastućeg saveza Pekinga s Moskvom.

Xi je u Moskvi pozvao na međusobnu podršku u zaštiti nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i razvojnih interesa. Ova tri aspekta su i među temeljnim odrednicama rusko-kineskog sporazuma iz 2001. godine. Članak 1. sporazuma poziva na međusobno uvažavanje državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uzajamno nenapadanje, uzajamno nemiješanje u unutarnje poslove, jednakost, obostranu korist, mirnu koegzistenciju na temelju čega ugovorne strane sklapaju strateško partnerstvo i kooperativne dobrosusjedske odnose. Članak 9. sporazuma neki tumače kao obrambeni pakt jer poziva na suradnju u eliminaciji prijetnja koje bi ugrozile ili potkopale mir ili sigurnosne interese jedne od strana.

Dakle, obje zemlje odustale su od agresivne politike i ekspanzionističkih planova kontra druge strane. Usprkos manjim problemima ili neslaganjima u nekim sektorima (npr. ruske optužbe protiv kineske vojne industrije zbog kopiranja opreme i ignoriranja prava intelektualnog vlasništva ili kineskih optužbi zbog previsoke cijene plina) kinesko-ruski dobrosusjedski odnosi postali su vidljiv primjer istinske prijateljske koegzistencije, suradnje i bliske interakcije između dvaju zemalja.

Kineski predsjednik Xi smatra da su 'kinesko-ruski odnosi ušli u novu fazu u kojoj dvije zemlje osiguravaju velike mogućnosti razvoja jedna drugoj i vide jedna drugu kao prioritetne partnere za suradnju'. Stručnjaci smatraju da će ovaj posjet dodati strateškom partnerstvu Rusije i Kine 'novu težinu i nov utjecaj' u svijetu.

Sergej Karaganov, analitičar ruskog 'think tanka' Valdai club, smatra da Xijev posjet neće donijeti veće promjene. 'Može se očekivati nekoliko ponuda za izvoz ruskih energenata u Kinu, no ne mnogo više. Ipak, posjet će istaknuti nekoliko važnih značajki bilateralnih odnosa.'

Uglavnom, s koje god strane se gledalo, najavljeno je potpisivanje oko 20 dokumenata uključujući manifest koji ocrtava daljnji razvoj kinesko-ruskih odnosa.

Energetska suradnja

Trgovinska razmjena između Kine i Rusije 2012. godine bila je rekordno visoka te je iznosila 88,16 milijardi dolara. Kina je najveći ruski trgovinski partner već tri godine zaredom. Nakon potpisivanja sporazuma između ruske naftne kompanije Rosneft i kineskog CNCP-a, Putin je izjavio: 'Već sada možemo reći da je ovo povijesni posjet s pozitivnim rezultatima.' Kini odgovara povećanje uvoza energije iz susjedne i prijateljske Rusije jer na taj način smanjuje ovisnost o uvozu energenata iz Perzijskog zaljeva. Rusiji pak odgovara izvoz energije u Kinu jer tako smanjuje ovisnost o europskom tržištu. Potpisivanje novih sporazuma i izgradnja nove infrastrukture dodatno će ojačati ovu energetsku suradnju. Reuters izvještava da će Rosneft povećati izvoz nafte u Kinu za 31 milijun tona. Predsjednik Rosnefta, Igor Sechin, izjavio je da će se s vremenom količina nafte koju će Rosneft izvoziti u Kinu više nego utrostručiti.

Američko okretanje Aziji i proturaketni štit

Američko okretanje Aziji gdje Amerika vidi Kinu kao državu čiju moć treba obuzdavati, dodatno jača rusko-kineske odnose. Mnogi ionako vide desetljeće rusko-kineske kooperacije kao pragmatično udruživanje kontra agresivne američke politike.

Nedavno su Rusija i Kina izrazile bojazan da Sjedinjene Američke Države planiraju postaviti 14 novih raketnih presretača na Aljasci gdje je postavljeno već 26 od 30 dosad planiranih. Prije samog posjeta kineskog predsjednika Rusiji, obje vlade izdale su deklaraciju u kojoj se 'protive da neka zemlja ili blok zemalja jednostrano i bez granica, jača proturaketne sposobnosti, šteti međunarodnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti.' Naravno, ovo se može odnositi jedino na poteze SAD-a. 'Pitanje proturaketne obrane ima veze s globalnom strateškom ravnotežom, a Kina i Rusija imaju slične poglede na nju', rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Cheng Guoping u Pekingu. Rusija također ima nesporazuma s SAD-om po pitanju američkog proturaketnog štita u Europi.

Vojna suradnja

Kineski predsjednik pozvao je i na vojnu suradnju s Rusijom. On je na prijedlog Vladimira Putina posjetio Ministarstvo obrane Ruske federacije gdje se susreo s ministrom Sergejem Šojguom. Xi je rekao da bilateralna vojna suradnja ima posebno i važno mjesto u ukupnim kinesko-ruskim odnosima, dodavši da su oružane snage dvaju zemalja tijekom posljednjih nekoliko godina konstantno pojačavale razmjenu i suradnju, posebice u području visokih kontakata, osoblja za obuku, zajedničkih vježbi i vojne tehnologije. Suradnju je Xi nazvao 'trendom vremena' pošto 'međunarodna situacija prolazi kroz dubinske promjene, svijet je i dalje neravnopravan, neuravnotežen i turbulentan s izazovima tradicionalnih i ne-tradicionalnih prijetnji, kao i daljnjim širenjem nemira u nekim područjima'.

Posjet Rusiji prije summita BRICS-a

Rusija i Kina založile su se za podizanje suradnje na razini BRICS-a na predstojećem summitu u Durbanu 26.-27. ožujka. 'U okviru BRICS-a Rusija i Kina spremne su razviti novi sustav međunarodnih odnosa koji bi doveo do stabilnijeg i sigurnijeg sustava. Rusija i Kina bi zajedno s drugim zemljama BRICS-a ojačale koordinaciju međunarodne i regionalne suradnje, uključujući financijski sustav i trgovinske regulacije', smatra Aleksej Maslov, direktor Ruskog centra za kineske strateške studije. Moguće da su Putin i Xi uskladili svoja viđenja i političke ciljeve prije spomenutog summita.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kina povećava vojna ulaganja "da sačuva mir u svetu"

Citat:"Za održanje mira u svetu potrebna je jaka Kina na vojnom planu", navodi Čajna Dejli, dodajući da Peking nikada neće imati bilo kakve hegemone aspiracije.
Kineski vojni budžet će ove godine biti povećan za 12,2 odsto na 808,23 milijarde juana (95,9 milijardi evra), najavilo je ministrstvo finansija druge ekonomije sveta, preneo je list Puan.

Peking je 2012. već povećao vojni budžet za 11,2 odsto, a prošle godine za dodatnih 10,7 odsto, ali je on i dalje niži od lanjskog vojnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država koji je iznosio 460 milijardi evra. Vojni budžet Kine je veći od sredstava koje za vojsku izdvaja Rusija.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 1Ovo se svidja korisniku: Loes
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kako su krenuli da kupuju i ovo može postati surova realnost.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kina ima vojni budžet oko 2 posto od BDP i verovatno je nešto veći nego cifra koja se vrti. Inače se te milijarde gledaju prema nominalnom BDP, ako se gleda paritet kupovne moći onda je njihov vojni budžet oko 250 milijardi US dolara.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 1Ovo se svidja korisniku: RADOVAN.S
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U zadnje vreme bilo je jako dobrih dokumentaraca (bez zap.propagande) o Kini i njihovom bumu,sto ekonomskom sto vojnom.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

I jedan stari snimljen za vreme one velike parade
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
(Pokusacu da aplaudujem na YT novi koji imam na hard disku)

A ovo sto nasi polupismeni novinari i novinarcici govore kako ce Kina prestici SAD vec ove godine,neka zaposle nekog ekonomistu da im objasni osnovne principe ekonomije.

Kada kazu Kina prestize SAD misli se na ekonomsku kategoriju (PPP) purchase power parity,i ta ekonomska kategorija se ne uzima za ozbiljno.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici](PPP)

Po ovome Rusija ce do kraja 2015 prestici Svabe,a Indijci su ispred Japanaca za oko 30 %.

Glavni ekonomski pokazatelj je upravo nominal GDP.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici](nominal)

Gde Kina poseduje oko 53% Americkog GDP-a. (Za napomenuti je da je SSSR na vrhuncu svoje moci(70's)imao oko 70-75 % Americkog GDP-a pa znamo da je za petnaestak godina gigant pao sa svojih staklenih nogu.

Tako da o ekonomskoj trci Amerikanaca i Kineza jos ne treba trositi reci,jos Kinezi trebaju jacati da bi usli u klinc sa Amerikancima kao nekadasnji SSSR.A problemi pred njima tek predstoje,kada narod bude trazio 8casovno radno vreme,kada liberalni americki crv bude usao u kinesko drustvo,a zatim kada jeftina radna snaga shvati da je u njihovim rukama sva kineska snaga pa odluci da ne bude tako vise jeftina neko nalik zapadnim radnicima.

Za neverovati je kako neki misle da ce Niksonovo otvaranje Kini(Americki proxy protiv SSSR),za svega 30tak godina napraviti vecu silu Kine naspram Amerike koja se neumoljivo razvija od sredine 19 veka.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 18 Maj 2014 15:01

Granicar19 ::
Gde Kina poseduje oko 53% Americkog GDP-a. (Za napomenuti je da je SSSR na vrhuncu svoje moci(70's)imao oko 70-75 % Americkog GDP-a pa znamo da je za petnaestak godina gigant pao sa svojih staklenih nogu.

Sto se tice nominalnog BDP Kina jos uvek nije dostigla Ameriku, 2015 kineski BDP ce biti ~16 triliona, ili u procentima ~87% americkog BDP (podaci IMF). Dakle za koju godinu ce biti izjednaceni.

Zasto onda WB vec sad Kinu stavlja na prvo mesto? Pa zbog privredne proizvodnje koja direktno utice na kupovnu moc stanovnistva.

SSSR je vec 1968 izgubio titulu druge industrije sveta. Japan ih je prestigao. Dakle u svoje zlatno doba SSSR je bio treca industrija sveta.

Dopuna: 18 Maj 2014 15:15

Cak i kad Kina prestigne Ameriku nikako ne treba ocekivati nekakav klinc izmedju dve zemlje. To nije uopste dobro po ekonomiju obe zemlje.