NATO - juče, danas i sutra

1

NATO - juče, danas i sutra

offline
  • Pridružio: 31 Jan 2014
  • Poruke: 1595
  • Gde živiš: na zalasku sunca

Situacija u svetu se menja svakim danom, finansijska, bezbednosna... Najavljen je referendum o nezavisnosti Škotske, problem separatizma imaju i Španija, Italija... Sve to neminovno utiče i na vojni savez. Gde je i kakav je NATO bio od svog osnivanja do danas, šta je NATO danas i kakva je budućnost ovog saveza?
Za početak Italija najavljuje rezove u vojsci, broj vojnika će biti smanjen za 40 000, civilnih lica za 10 000, zatvoriće 380 kasarni i broj F-35 dodatno smanjuju na 45 aparata.

http://www.rainews.it/dl/rainews/articoli/Pinotti-.....e342e.html



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • S2M  Male
  • Legendarni građanin
  • No pasarán – Sie kommen nicht durch
  • Pridružio: 21 Nov 2009
  • Poruke: 6212



Izvor:wikipedia



offline
  • Pridružio: 31 Jan 2014
  • Poruke: 1595
  • Gde živiš: na zalasku sunca

Američke vojne baze na Balkanu



U drugoj polovini 20. veka na teritoriji Zapadne Nemačke bilo je stacionirano oko 900.000 vojnika NATO snaga od čega 500.000 Amerikanaca. Ujedinjenjem Nemačke i raspadom Varšavskog pakta u njoj je ostalo oko 100.000 vojnika. Godine 2004. SAD su odlučile da zatvore skoro polovinu od svojih 589 vojnih baza u Evropi. U ovom trenutku, smatraju vojni stručnjaci, Amerika je više zainteresovana ne za klasične vojne baze, već za „punktove zajedničke bezbednosti“, koji bi trebalo da budu razmešteni u prvom redu u zemljama oko Crnog mora, pre svega u Rumuniji i Bugarskoj.

Bosna

Potreba za vojnim angažovanjem Amerike aktuelizovana je ponovo u građanskom ratu u Bosni. Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma 21. novembra 1995. godine odlučeno je da snage NATO budu stacionirane u Bosni. Prvi kontingent od ukupno 20.000 američkih vojnika u sastavu IFOR, a kasnije i SFOR dolaze u BiH početkom januara 1996. godine. Daljom stabilizacijom prilika taj broj je negde 2004. godine bio smanjen na 6.000 da bi već početkom 2006. Amerikance u Bosni zamenile bezbednosne snage EU. U BiH, američke vojne baze su formirane u bosanskoj Posavini i širem rejonu Tuzle. Najveća baza upravo je formirana na aerodromu „ Dubrava“ kod Tuzle gde je bila smeštena operativna grupa „ Orao“ i gde se nalazila komanda koja je pokrivala američki sektor u BiH. Baza je do samog zatvaranja sredinom 2006. godine bila pretvorena u pravu tvrđavu u kojoj su bile smeštene dve snažne helikopterske eskadrile od čega je jedna bila eskadrila naoružana „apačima“. Amerikanci su u Bosni napravili i dve manje baze: „Mekgarven“ i kod „Bratunca“ kapaciteta oko 150 vojnika. Aktivan je i vojna baza „Butmir“.

Kosmet

Okončanjem agresije NATO pakta i potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu juna 1999. godine stvoreni su prvi uslovi za dugotrajnije stacioniranje američkih vojnika na prostoru Kosova i Metohije. Amerikanci su napravili novu bazu 35 kilometara južno od Prištine, kod Uroševca na površini od 75 hektara. Kamp „Bondstil“, kako je zovu smatra se najvećom vojnom bazom na Balkanu. Izgradnjom ove baze Pentagon je ostvario uslove da američke vojne efektive iz Zapadne Evrope budu preseljene na Balkan do kraja 2010. godine, a počev od 2004.
„Bondstil“ se dalje vodi kao privremena baza armije SAD. Baza ima kapacitet za prijem 7.000 vojnika. Amerikanci su na Kosovu izgradili još dve manje baze u sektoru koji pokrivaju, a to su „ Montif“ pored Gnjilana kapaciteta 2.000 vojnika i baza kod Vitine kapaciteta 3.000 vojnika.
Ostale snage NATO su u svojim sektorima takođe gradile vojne baze jer je na početku misije KFOR trebalo smestiti preko 40.000 vojnika. Zato su Nemci u Kačaniku izgradili veliki artiljerijski centar, koji pokriva zonu Prizrena. U italijanskom sektoru u okolini Peći i Đakovice izgrađena je baza gde je smešten obaveštajno-bezbednosni centar . U selu Balovac kod Podujeva Englezi su izgradili bazu za 1.000 vojnika, a na obroncima planine Kopaonik sa kosovske strane izgrađena je helikopterska baza.

Makedonija

Amerikanci su u Makedoniji vojno prisutni od kraja 1992. godine. Na aerodromu „ Petrovec“ kod Skoplja 1994. godine formirana je vojna baza sa zadatkom da štiti interese SAD u Makedoniji. Kapacitet ove baze povećava se dolaskom KFOR, izgrađen je novi heliodrom, baza opremljena za PVO odbranu osmatračkim radarima i PVO raketnim sistemima „ houk“. U okviru plana razmeštanja vojnika SAD zauzet je i nekadašnji vojni poligon „Krivolak“ gde se vršila obuka NATO snaga i jedinica Partnerstva za mir. U Kumanovu je uspostavljena špijunsko-satelitska baza i logistički centar KFOR, koji su izbijanjem sukoba sa Albancima u proleće 2001. iseljeni.

Grčka

Danas u Grčkoj postoji samo jedna vojna baza SAD na ostrvu Krit u Egejskom moru. Baza „Suda zaliv“ je poslednja od četiri nekadašnje operativne baze armije SAD, koja je ostala operativna posle gašenja preostale tri početkom devedesetih prošlog veka. „ Suda zaliv“ je izgrađena 1953. godine kao podrška američkim pomorskim snagama u Sredozemlju. U ovoj bazi smešteno je 200 vojnika i pista za poletanje izvidničkih aviona. NATO je zadržao u svom sastavu i avio-bazu „ Larisa“, koja je modernizovana krajem 2002. godine izgradnjom podzemnih kaponira i modernizacijom piste, a NATO je u nju prebacio i deo svoje komande za ovaj deo Evrope.

Rumunija i Bugarska

Ulaskom Rumunije i Bugarske u NATO kao zalog naši istočni susedi su ponudili crnomorske luke Konstancu i Varnu kao baze za NATO flotu. Bugari su Amerikancima dali na korišćenje i avio-bazu Graf Ignjatijevo blizu Plovdiva u koju će biti prebačeni vazdušni kapaciteti armije SAD iz Nemačke. Osim ove dve baze u planu su još tri i to Jambol, Sliven i Veliko Trnovo. Pentagon planira da do kraja ove godine iskešira oko 110 miliona dolara za obnovu vojnih baza u Bugarskoj i Rumuniji. Planom je predviđeno da baze postanu operativne posle obnove infrastrukture i ulaganje do 2012. godine u kojima će biti stacionirano više od 4.000 vojnika armije SAD. U Rumuniji se predviđa smeštanje 1.600 vojnika, a u Bugarskoj 2.500.
Usložnjavanjem vojnopolitičke situacije na Balkanu i izbijanjem sukoba na Kosmetu 1998, i 1999. godine u službu Amerikanaca stavljena je i bivša avio-baza“Tasar“ u Mađarskoj odakle su pre NATO agresije u jesen i zimu 1998. godine poletale bespilotne letelice nad SRJ, a tokom agresije i lovci-bombarderi FA-18, a za iste svrhe poslužila je i baza u Italiji „Avijano“.

Autori:


Andrej Mlakar

Brankica Ristić

offline
  • Cigi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 2827
  • Gde živiš: Novo mesto

Finland Builds Multiple Defense Partnerships With NATO, Sweden
Arrow http://www.defensenews.com/article/20140510/DEFREG.....ATO-Sweden
Citat:Under the proposal, Finland would invest in a NATO-centered military organization able to interact with NATO militaries and conduct maintenance on NATO ships and aircraft, and provide facilities for fuel and equipment maintenance for land forces.
Finland’s planned defense-enhancement pact with Sweden, the basis for which was agreed at a May 6 meeting here of Finnish and Swedish defense officials, adds a further dimension to its defense strengthening program.
The neighboring states will produce an interim joint investigation report by October identifying practical ways to pool defense resources and share tasks. A final report is due in January.

offline
  • Pridružio: 31 Jan 2014
  • Poruke: 1595
  • Gde živiš: na zalasku sunca

Napisano: 13 Maj 2014 12:42

KRIZA u Ukrajini, koja može da se razume samo u okvirima evropske geopolitike u poslednjih sto godina, od početka Prvog svetskog rata, danas kroji novu stratešku kartu, sa tampon-zonom između Rusije i „evropskog poluostrva“. Čine je Poljska, Mađarska, Rumunija, Srbija, Azerbejdžan - ističe Džordž Fridman, osnivač američke privatne obaveštajne kompanije „Stratfor“, u analizi „Granične zemlje - novi strateški pejzaž“.

Uveren da geopolitičke nužnosti daju okvir za razumevanje ne samo onoga što se dešava u Ukrajini, već i onoga što će da usledi, Fridman podseća na ključnu ulogu Nemačke i ukorenjen američki interes da učini sve da evroazijski prostor nikad ne padne u ruke samo jedne nacije.

Amerika se već sto godina rukovodi strategijom održavanja ravnoteže snaga u Evroaziji. A kada bi se balans menjao, Vašington bi najpre povećavao pomoć, da bi tek u slučaju velike potrebe intervenisao, i to u okviru efikasnog vojnog saveza. Ta situacija ponavljala se u oba svetska rata, tokom hladnog rata, posle raspada SSSR.

Fridman podseća na oba svetska rata u 20. veku. Ističe da je američka intervencija u Prvom svetskom ratu porazila Nemce i da su Rusi povratili Ukrajinu. Ta intervencija je definisala američku strategiju u Evroaziji za sledeći vek. I u Drugom svetskom ratu Amerika je pomogla Britancima i Rusima protiv Nemaca koji su ponovo bili odlučni da zavladaju evroazijskim prostorom.

U vreme Hladnog rata SSSR je uspostavio „duboke tampon-zone“. Baltičke zemlje, Belorusija i Ukrajina bile su prva linija odbrane, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunija i Bugarska druga. Sovjetska tampon-zona protezala se do srca Nemačke. Američki odgovor je bio aktivniji nego u prva dva rata, ali „ne i tako odlučan“. SAD su stacionirale snage u Zapadnoj Nemačkoj u okviru vojnog saveza, ipak, nedovoljnog da blokira sovjetski napad. SAD su bile spremne da u slučaju potrebe pošalju još trupa i upotrebe nuklearno oružje.

VOJNA ULOGA NATOOtkako su počeli događaji u Ukrajini, mnoge evropske zemlje su razgovarale o povećanju izdvajanja za odbranu i saradnju, ukazuje Fridman, i ističe: - Nije verovatno da je NATO motor te saradnje. Kao što smo videli tokom sastanka predsednika SAD Baraka Obame i nemačke kancelarke Angele Merkel, nemačka spremnost da se angažuje u akcijama je ograničena. U južnoj Evropi ekonomska kriza još hara. Apetiti Britanaca i Francuza i onih sa Iberijskog poluostrva da se uključe su ograničeni. Teško je očekivati da NATO odigra efikasnu vojnu ulogu.

Kolaps SSSR 1989. godine odneo je stare „tampon-zone“ koje su Sovjeti osvojili u ratu. Baltičke zemlje su ušle u NATO i savez je stigao na manje od 160 kilometara od Sankt Peterburga. Da su Ukrajina i Belorusija krenule istim putem, grad Smolensk, nekad duboko u SSSR, postao bi granični grad, i razdaljina Moskve od NATO smanjila bi se na 400 kilometara.

- NATO je slabio, ali to nije tešilo Rusiju, koja je već jednom bila svedok nemačke transformacije od slabe zemlje 1932. godine u silu do 1938. Zato je za Rusiju zaustavljanje zapadnog saveza od preuzimanja Ukrajine od kritičnog značaja - ističe se.

Ali, dodaje on, Americi slabost evropskih sila ne smeta sve dotle dok je i Rusija slična. Oni, kao i ranije, i sada tokom krize u Ukrajini puštaju da se ravnoteža održava i umereno pomažu, ali ne intervenišu, jer to čine samo u sklopu „efikasnog“ saveza. Ali, NATO je u problemima i nije efikasan.

Zato Fridman procenjuje da se SAD spremaju da ponude da stave na raspolaganje oružje zemljama „nove tampon-zone“, plus Bugarskoj i baltičkim zemljama. Iako ocenjuje da je pretnja ratom većih razmera još daleko, jer ni sa jedne strane nema raspoloženja za tako nešto, to situaciju ne čini manje napetom, posebno za države iz „novog strateškog pejzaža“. Siguran je i da Rusija želi da proširi svoju „tampon-zonu“ - što dublje, to bolje, a rastom moći Moskve akcije postaju manje predvidive.

SAD, dodaje Fridman, smatraju da „izložene“ zemlje moraju da preduzmu odlučne korake, a SAD su spremne da pruže pomoć, bez obzira na to šta rade Nemačka i NATO.

- Americi se ne žuri. Ni za Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju, Srbiju i Azerbejdžan, uz druge države duž „tampon-zone“, nema žurbe. Ali, stvari se mogu ubrzati iznenađujućom brzinom - procenjuje on.

Amerikanci, dosledni stogodišnjoj strategiji, teže savezu.

- „Tampon-zemlje“ treba da se naoružaju i povežu u savez - smatra Fridman, svestan da odluka leži u rukama Poljaka, Slovaka, Mađara, Rumuna, Srba, Azebejdžanaca...

Dopuna: 13 Maj 2014 12:42

Izbor novosti.rs

offline
  • Pridružio: 31 Okt 2009
  • Poruke: 104
  • Gde živiš: Niš

Okreni- obrni, opet smo 1. da nagrabusimo...

offline
  • Pridružio: 29 Jan 2011
  • Poruke: 255

Ma jok , pogresio si , mi sada igramo u drugoj ligi.

offline
  • su27 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 28 Dec 2012
  • Poruke: 2492

jutros pošao da trčim na Goricu (obližnje brdo na kome treniram svaki 2. 3. dan) kad tamo...rasmusen džogira pod pratnjom jbm li mu pleme blokirali mi redovni krug(dobro nisu čitavo brdo) pa sam morao da mijenjam rutu


bio valjda nešto sa milom da se dogovara izgleda da ćemo i mi brzo da se učlanimo zbog ove situacije sa Ukrajinom...

offline
  • Toni  Male
  • SuperModerator
  • Pridružio: 18 Jun 2008
  • Poruke: 30121

Hladni rat je davno prosao, nema Ajvana koji ce sa milionima vojnika da pregazi Evropu ali su Evropljani otisli u totalno drugu krajnost. Ko ih jebe kada su im sve zemlje zajahale neke hipi liberalne vlade i sto ne trose ni onih 2 % BDP na kojih su se obavezali.
Ajde to bi mozda i bilo ok da neki od njih i dalje ne talasaju i prete Rusima a bez Amerike su zapravo nula.

Sve je objasnjeno ovim i ovako bi mogli i da prodju.

offline
  • Cigi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 2827
  • Gde živiš: Novo mesto

Saopštavam žalostnu vest, da g. Jelko Kacin nije prošao na izborima za ev. parlamet.
Wink

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 890 korisnika na forumu :: 48 registrovanih, 8 sakrivenih i 834 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Alibaba1981, anta, babaroga, Bane san, bojcistv, BORUTUS, CikaKURE, darionis, Dorcolac, dragoljub11987, DrugiREI, FileFinder, FOX, GandorCC, hologram, janbo, Još malo pa deda, Kaplar2, krkalon, Kubovac, kybonacci, Mi lao shu, MikeHammer, Mikulino, milenko crazy north, milutin134, mnn2, moldway, Nobunaga, pein, powSrb, procesor, raketaš, robert1979, royst33, ruma, sasakrajina, Sirius, slonic_tonic, stegonosa, tmanda323, Toper, vathra, voja64, VP6919, vukovi, wolverined4, x9