Oružane snage islamske republike Iran

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja na onm smimku od automatizovanog KS-19 100 mm ne videh nkakav radar čak nikakav deo SUV-a ništa.
Bar Vazu da sam video.
Il sam previše mator?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

versus ::kripo ::Nek potope 3 plovila vise nista civilno nece proci tuda ukljucujuci stotine tankera koji normalno prolaze...

Već viđen scenario u Iračko-Iranskom ratu, ali tankeri nisu prestali da plove.


Da ali kakve veze to ima ako je rat bio Iransko-Iracki? Da li je Iran tada bio u politickoj sredini da tuce tudje brodovlje? Tuci necije brodovlje je objava rata a Iran tada nije bio u poziciji da navlaci pored Iraka i druge neprijatelje na vrat.

U ovom slucaju stvar je drugacije jer ako recimo napadne Zapad tj. Ameri i Englezi, tada je brodovlje recimo British Petroleuma, Conoco, Shell, ExxonMobila itd itd legitimna meta. Jedna je stvar kada tuces brodove onoga ko je sa tobom u ratu a druga tuci neutralne stranice. Izvesno je da recimo Audijska Arabija, Izrael i SAD (kao 3 verovatne clanice nekog potencijalnog napada) tada postaju legitimne mete i tuci njihove naftne instalavije i tankere ne predstavlja proble, U Iracko-Iranskom ratu tuci recimo Engleske brodove moze lako da se racuna kao objava rata i Engleskoj. Mislim da dve situacije nisu paralelne.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Members of the Iranian army land force academy perform during a graduation ceremony in Tehran November 10, 2011.

• 1Ovo se svidja korisniku: lacko
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

dokumentarac iz 4 dijela o Iranskoj vojnoj industriji









statistički podaci u kojima je Iran prvi ili medju vodećim zemljama svijeta( ovu istu statistiku možete vidjeti na temi "Izrael napada Iran za Božić")

Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Usprkos sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Treba napomenuti da je Iran jedna od najeftinijih zemalja na svijetu za život.
UN klasificira Iran kao visokorazvijenu zemlju prema HDI-u
Cijena litre diesela iznosi dva američka centa.
Cijena litre benzina iznosi devet američkih centi.
Najveća zbirka dragulja nalazi se u Iranskoj središnjoj banci.
Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava.
stopa godišnje dobi prilikom ulaska u brak za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.
U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu, uglavnom iračkih i afganistanskih. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tijekom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.
Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima.
U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000[11] i 25.000 Židova.
U državi živi 19.823 zoroastrijanaca, a najviše ih živi u Indiji (oko 60.000).
Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.
Broj kršćana kreće se od 109.415 do 300.000.
Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4% od ćega je 93% šijita.
Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje što je najveći broj na svijetu.
100% stanovništva pokriveno je zdravstvenom skrbi.
Oko 96% potrebnih lijekova proizvedu domaće farmaceutske tvrtke.
Godišnja zarada od izvoza lijeka iznosi oko 35 milijuna dolara.
74% žena između 15 i 49 godina koristi kontracepcijska sredstva. Klinički je zbrinuto 93% djece do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv difterije, hripavca i tetanusa.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv hepatitisa B.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv ospica.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv dječje paralize.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv tuberkuloze.
Vlada financira 100% osnovnih cjepiva.
84% svjetskih zaplijena heroina izvrši Iran.
Godišnje se presadi oko 2000 bubrega.
Na obrazovanje se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog budžeta odnosno oko 110 milijardi USD godišnje .
Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa pismenosti iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika). Stopa nepismenosti smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini.
98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.
Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova knjiga.
Godišnje se objavi 2426 knjiga o primijenjenim znanostima.
Godišnje se objavi 1844 knjiga o prirodnim znanostima.
Godišnje se objavi 1319 knjiga o društvenim znanostima.
Godišnje se objavi 1486 filoloških knjiga.
Godišnje se objavi 4504 knjiga o teologiji.
Godišnje se objavi 706 knjiga o filozofiji i psihologiji
Sa 3,391.852 studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (26,691.696), Sjedinjenih Država (18,248.124), Indije (14,862.962), Rusije (9,446.408), Brazila (5,958.135), Indonezije (4,419.577) i Japana (3,938.632).
Sa 1,795.929 ženskih studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (13,024.326), Sjedinjenih Država (10,432.214), Indije (5,815.521), Rusije (5,325.544), Brazila (3,322.910), Indonezije (2,096.556) i Japana (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata.
Humanistička i umjetnička područja pohađa 348.467 iranskih studenata.
Humanistička i umjetnička područja pohađa 246.481 ženskih studenata. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.
Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 1,058.191 iranskih studenata.
Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 599.850 ženskih studenata. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.
Tehničke znanosti pohađa 1,078.822 iranskih studenata.
Žene čine 68.17% ukupnog broja iranskih studenata na prirodnim znanostima što je najveći udjel na svijetu.
Tehničke znanosti pohađa 332.433 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 235.312 studentica.
Poljoprivredne znanosti pohađa 149.356 iranskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 127.290 studenata.
Poljoprivredne znanosti pohađa 68.328 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 62.209 studentica.
Medicinske znanosti pohađa 217.355 iranskih studenata.
Medicinske znanosti pohađa 110.732 ženskih studenata.
Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata treće je najveće na svijetu.
Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata najveće je privatno sveučilište na svijetu.
Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na Tajvanu. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih na matematičkoj olimpijadi.
Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja na olimpijadi iz fizike.
Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u Moskvi ina hemijskoj olimpijadi.

Najveći znanstveno-tehnološki rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem razdoblju između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine) odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina). U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.
Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju matičnih stanica spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur.
Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u Isfahanu, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Francuska, Nizozemska, Danska, Japan i Argentina.
Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u Isfahanu i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo Ujedinjeno Kraljevstvo.
3. zemlja koja je klonirala govedo.
Satelit Omid lansiran je raketom Safir 2. veljače 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u svemir.
Životinje su 3. veljače 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon Rusije, Sjedinjenih Država, Francuske, Kine i Japana) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir.
Iranska svemirska agencija (ISA) ima godišnji budžet od 3.96 milijardi USD (najviše nakon NASA-e i ESA-e).
Prvi pokusni fuzijski reaktor proizveden je u veljači 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje, Australije i Francuske.
Oko 27,1% žena je u u ministarstvima.
S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema HDI-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast HDI-a u posljednja tri desetljeća
4. najveći suficit na svijetu prema procjenama CIA-e suficit je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi USD.
6 -ta najveća bilanca tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi USD (suficit).
Teheranska burza je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde USD
Oko 28,4% zaposlenih u industriji čine žene.
Oko 34,2% zaposlenih u poljoprivredi čine žene.
Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast gospodarske aktivnosti žena od 34%.
3. najmanji vanjski dug na svijetu kao postotak BDP-a iznosi 3,7%.
6-ta najveća bruto nacionalna štednja na svijetu a iznosi 41.57% BND-a.
Godine 1997. postojalo je 1,255.382 poduzeća.
Banka Melli (BMI) je s kapitalom od 54 milijarde USD najveća u islamskom svijetu.
Iranski rijal ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim valutama.
Teheran je prema tržišnim cijenama najjeftiniji glavni grad svijeta
Pet Iranaca posjeduje bogatstvo koje premašuje vrijednost milijarde USD.
Iranska tvrtka NITC je sa 43 tankera peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu.
Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna vozila na prirodni plin i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin odnosno 2500 stanica za punjenje.
Internetom se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva).
Oko 700.000 aktivnih blogova.
U zemlji je aktivno 25,804.000 telefonskih linija. Godine 2004. bilo je digitalizirano oko 80% telefonske mreže.
5. najveća površina navodnjavanog tla na svijetu prema američkim izvorima iznosi 76.500 km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970 km².
Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je prema prihodima od 220 milijardi USD sedmo najveće u svijetu.
Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa).
5. najveći proizvodjać cementa a godišnje se proizvede 65 milijuna tona cementa; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.
11. najveći proizvodjaći automobila godišnje se proizvede 1,367.014 automobila.
8. najveći proizvodjać željezne rude godišnja proizvodnja željezne rudače iznosi 38,200.000 tona a 10. mjesto zauzima po proizvodnji željeza.
Iran posjeduje devete najveće zalihe željeza.
U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona čelika, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 mil. t.
Godišnja proizvodnja aluminija iznosi 281.300 tona.
Godišnja proizvodnja aluminijevog oksida iznosi 200.000 tona.
Godišnja proizvodnja bakra iznosi 262.500 tona.
Iran posjeduje druge najveće zalihe bakra u svijetu.
Godišnja proizvodnja cinka iznosi 115.000 tona.
Iran posjeduje najveće zalihe cinka u svijetu.
Godišnja proizvodnja ferokroma iznosi 8000 tona.
Godišnja proizvodnja kroma iznosi 255.129 tona.
Godišnja proizvodnja magnezija iznosi 90.000 tona.
Godišnja proizvodnja molibdena iznosi 6600 tona.
Godišnja proizvodnja olova iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona.
Godišnja proizvodnja stroncija iznosi 2000 tona
Godišnja proizvodnja srebra iznosi 3,500.000 unca.
Godišnja proizvodnja zlata iznosi 850 kilograma.
Godišnja proizvodnja arsena iznosi 100 tona.
Godišnja proizvodnja bora iznosi 2000 tona.
Godišnja proizvodnja silicija iznosi 2.000.000 tona.
Godišnja proizvodnja amonijaka iznosi 2,000.000 tona.
Godišnja proizvodnja azbesta iznosi 1300 tona.
Godišnja proizvodnja barita iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje.
Godišnja proizvodnja bentonita iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje.
Godišnja proizvodnja boksita iznosi 500.000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja celestita iznosi 2000 tona. 2010.
Godišnja proizvodnja dijatomita iznosi 7000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja feldspata iznosi 502.000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja gipsa iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon Kine.
Godišnja proizvodnja kaolina iznosi 1,274.000 tona.
Godišnja proizvodnja magnezita iznosi 116.000 tona.
Godišnja proizvodnja natrijevog karbonata iznosi 140.000 tona.
Godišnja proizvodnja natrijevog klorida iznosi 2,200.000 tona.
Godišnja proizvodnja perlita iznosi 47.000 tona.
Godišnja proizvodnja tinjaca iznosi 7000 tona.
Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač tirkiza u svijetu.
6. najveći proizvodjać energije.
12. najveće zalihe ugljena.
2. najveće zalihe plina , 29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna USD.
3. najveći proizvodjać plina, 220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu
3. najveće zalihe nafte.
4. najveći proizvodjać nafte 4,2 milijuna barela dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje.
najveći omjer na svijetu prozvodnje u odnosu na zalihe procjenjeno je da sa sadašnjim pronalazištima bez novih istraživanja i nalazišta mogu proizvoditi 90 godina sadašnju dnevnu proizvodnju.
Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako saudijskim zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima.
izvoz el. energije 6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije, a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.
Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon Kine i Turske.
Brana Karun-4 visine je 230 m, dok se trenutačno gradi Bahtijari koja je sa 315 m najviša na svijetu
Veliki gurganski zid drugi je najveći fortifikacijski sustav (nakon Kineskog zida).
Gonbadi Kavus u pokrajini Golestan izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine zijaridske dinastije je visinom od 72 metra najviši toranj od opeke u svijetu.
Toranj Milad sa 435 m šesti je najviši samostojeći toranj svijeta i najviša građevina u zemlji.
Godišnja posjećenost kinodvoranama je 26,000.000.
Oko 173.000 mjesta u kinodvoranama
Godišnja zarada od turizma iznosi 8,7 milijardi USD.
među katoličkim svecima postoji 35 Iranaca, više nego Poljaka (30), Portugalaca (16) ili Hrvata (9)
u zadnjih 5000 godina nije zabilježeno niti jedno rušenje civilizacije ili prisilna asimilacija od strane iranskih dinastija
iranski vladar Kir Veliki 539. pr. Kr. dao sastaviti prvi pisani dokument o ljudskim pravima (Kirov valjak), sedamnaest i pol stoljeća prije prvog istovjetnog dokumenta u Zapadnom svijetu (Magna charta)
pustinje čine svega 7% površine Irana, jednako koliko šume, prašume i džungle
povijest civilizacije na Iranskoj visoravni počinje prije 5200 godina, u isto vrijeme kada i u Sumeru ili Egiptu
iranski narodi spadaju u indoeuropsku etnojezičnu porodicu kao i većina naroda Europe
Iran jedina multietnička država u široj regiji dok su sve ostale nastale raspadom europskog kolonijalizma, Sovjetskog saveza ili su zasnovane na nacionalizmu
Iran od 1739. godine nije pokrenuo niti jednu agresiju na svoje političke susjede
perzijski zoroastrijci (Parsi) u Indiji koji broje svega 60.000 stanovnika predstavljaju vodeću elitu u indijskoj industriji, znanosti i umjetnost
Iran ima veće šumske površine od Italije, Njemačke ili Ukrajine
najviši iranski vrh Damavand viši od svih vrhova Europe
u glavnom iranskom gradu Teheranu nalazi više od 800 parkova
u Iranu se uz predsjednika ,parlament i teokratsko Vijeće stručnjaka bira izbora
prije 4000 godina Kasiti i elamski Eparti s Iranske visoravni su prve poznate dinastije u povijesti koje su tolerirale vjerske manjine
iranski vladar Kir Veliki oslobodio je Židove iz babilonskog sužanjstva
iranski vladari Kir Veliki i Darije Veliki su dali Židovima sagraditi Jeruzalemski hram
Iranu za razliku od zapadnog svijeta nikada u povijesti nije postojalo robovlasništvo
prilikom osmanlijskih progona armenski i gruzijski kršćani utočište su pronalazili u susjednom šijitskom Iranu, a ne susjednoj kršćanskoj Rusiji
katedrala Vank u Isfahanu podignuta u iransko-armenskom stilu smatra najvećim kršćanskim arhitektonskim remek-djelom izvan Europe
francuski putopisac Jean Chardin u svojim djelima iz 17. stoljeća uzimao je Iran kao uzor vjerski tolerantne države za Europu zahvaćenu religijskim sukobima i da su njegova djela izravno utjecala na oblikovanje francuske i europske liberalne tradicije 18. stoljeća
u Iranu danas živi dvostruko više Židova nego u svim ostalim muslimanskim zemljama zajedno
stotine tisuća iranskih kršćana slobodno obavljaju bogoslužje u 600 aktivnih crkava diljem Irana
u iranskom glavnom gradu Teheranu postoji 30 židovskih sinagoga, više nego u Rimu ili Londonu
asirski kršćani su prebacili sjedište svoje međunarodne udruge iz New Yorka u Teheran pod obrazloženjem kako se u Iranu najviše poštuju njihova vjerska prava
vjerske manjine kršćana, židova i zoroastrijaca imaju stalne zastupnike u iranskom parlamentu uz dodatno pravo glasa za političke stranke
Iran zabranjuje knjige i filmove koji se smatraju uvredljivima za kršćanstvo i ostale religije
Iranom vladale su žene i u predislamskom i islamskom razdoblju
iranske žene za razliku od brojnih drugih u široj regiji ne pokrivaju lice, biraju bračne partnere, posjeduju nekretnine, voze automobile, samostalno se kreću i imaju pravo glasa na izborima
Iran je prema broju žena zaposlenih u industriji ispred svih vodećih država svijeta
Iran jedini u regiji proizvodi superkompjutere
u Iranu se godišnje proizvede 1,4 milijuna motornih vozila, više nego u Britaniji i Rusiji




izvor je wikipedia i cia factbook

• 1Ovo se svidja korisniku: lacko
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Islamska Republika Iran

Školski avioni:
Cessna 185 (SAD) 15
AMF Mushak/Super Mushshak (Pakistan) 20/1
Beech/IAMI F.33 ,,Bonanza’’/,,Parastoo'' (SAD, po licenci Iran) 26
Pilatus PC-7 ,,Turbo Porter’’ (Švajcarska) 45
IRGAI S-68 (iranski PC-7) 5
Embraer EMB-312 ,,Tucano’’ (Brazil) 44

Školsko-borbeni avioni:
Northrop/IAMI F-5A/B ,,Freedom Fighter’’ nazvan ,,Simorgh’’ (SAD, modifikovani u Iranu) 20

Lovački avioni:
Chengdu/Guizhou F-7M/FT-7 ,,Airguard’’ (kineski MiG-21F-13/U) 40
Northrop/IAMI F-5E/F ,,Tiger II’’ (SAD, modifikovani u Iranu) 60
Dassault Mirage F1EQ/BQ (Francuska) 22
Mikojan i Gurjevič MiG-29B/UB ,,Fulcrum-A/B’’ (Rusija) 30
MDD/IAMI F-4D/E, RF-4E ,,Phantom II'' (SAD, modifikovani u Iranu) 63, 5 (RF-4E izviđači)
Grumman/IAMI F-14A ,,Tomcat’’ (SAD, modifikovani u Iranu) 25

Jurišni avioni:
Suhoj Su-25K/UBK/UBT ,,Frogfoot-A/B’’ (Rusija) 6/3/3

Taktički bombarderi:
Suhoj Su-24MK ,,Fencer-D’’ (Rusija) 31

Patrolni avioni:
Dornier Do-228 (Nemačka) mornarički 5
Lockheed P-3F ,,Orion’’ (SAD) mornarčki 5

Transportni avioni:
Pilatus PC-6B ,,Turbo Porter’’ (Švajcarska) laki 10
Rockwell Aero Commander 500S/690A (SAD) laki 4/11
Harbin Y-12 (NR Kina) laki transporter 9
Fokker F.27-400M/600 ,,Friendship’’ (Holandija) srednji 14/6
Harbin Y-7 (kineski An-26 ,,Curl’’ ) srednji 14
Antonov An-74T-200/TK-200 ,,Coaler’’ (Rusija) srednji 11
Lockheed C-130E/H ,,Hercules’’ (SAD) srednji 54
Boeing 707-3J9C (SAD) teški, ujedno i tankeri 8
Iljušin Il-76TD ,,Candid’’ (Rusija/Uzbekistan) teški 10

Helikopteri:
Bell/IHSRC 47 ,,Sioux’’ (SAD, po licenci Iran) laki višenamenski
Agusta Bell/Panha AB-206 ,,Jet Ranger’’ (SAD, po licenci Italija i Iran) laki višenamenski 192
IHSRC Project 2061 (iranski modifikovani Bell 206) laki višenamenski, školski
IAC Shahed 274 (Iran) srednji višenamenski, spasilački, srednji transporter 30
Agusta Bell/IHSRC Shabaviz-75 (AB-205A-1) (SAD, po licenci Italija i Iran) višenamenski 91
Bell/Panha 214A/B/C nazvan ,,Isfahan’’ (SAD, po licenci Iran) srednji višenamenski 286
Agusta Bell AB-212ASW (SAD, po licenci Italija) mornarički borbeni 22
Sikorsky/Agusta ASH-3D ,,Sea King’’ (SAD, po licenci Italija) mornarički borbeni 16
Bell/IHSRC AH-1E/J ,,Cobra’’ (SAD, modifikovani u Iranu) borbeni 96
Mil Mi-171 (Mi-8AMTŠ) ,,Hip-H’’ (Rusija) srednji transporter, desantno-jurišni 91
Boeing/Elicoterri Meridionali CH-47C ,,Chinook’’ (SAD, po licenci Italija) teški transporter 49
Sikorsky RH-53D ,,Sea Stallion’’ (SAD, modifikovani u Iranu) teški mornarički transporter 7

Za prevoz VIP koristi se 7 aviona B747F-131, 3 aviona Falcon 50, 1 avion L.1329-8, 4/1 aviona Falcon 20E/F.



Vazduhoplovne Baze:
1.Badr, školska eskadrila (Super Mushak)
2.Bakhtaran, 4-ta Logistčka Baza: jurišna eskadrila (Bell 214A/B)
jurišna eskadrila (AH-1J/Q)
izviđačka eskadrila (AB-206B)
3.Bandar Abas International, 9-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 91-va taktička lovačka eskadrila (F-4E)
92-ga taktička lovačka eskadrila (F-4E)
91-va spasilačka eskadrila(F.33C, B-212/214)
Mornarički Deo Baze: mornarička patrolna eskadrila (Falcon 20E, F.27-400M)
mornarički helikopterski puk:
1-va borbena mornarička helikopterska eskadrila
(SH-3D,Mi-171,AB-212ASW)
4.Bušehr, 6-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 61-va taktička lovačka eskadrila (F-4E)
62-ga taktička lovačka eskadrila (F-4D/E)
detašman 82-ge taktičke lovačke eskadrile (F-14A)
eskadrila (Falcon 20)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (F.33C, B-212/214A)
Bušehr, heliodrom, mornarička helikopterska eskadrila (SH-3D, AB-212ASW)
mornarička helikopterska eskadrila (RH-3D)
5.Čar Bahar, 10-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 101-va taktička lovačka eskadrila (F-4D)
detašman eskadrile (Su-24MK)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (B-212/214A)
6.Dezful-Vahdati, 4-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 41-va taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
42-ga taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
43-ća taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (F.33C)
7.Esfahan, Šahid Behešti International, 8-ma Taktička Vazduhoplovna Baza:
82-ga taktička lovačka eskadrila (F-14A)
taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
detašman taktička lovačka eskadrila (AB-212)
Armijski deo Baze, 41-va helikopterska transportna eskarila (B-212)
helikopterska trenažna škola (B-205, AB-206B)
transportna helikopterska eskadrila (CH-47C)
8.Gale-Morgi, 11-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: Taktička trenažna eskadrila (F.33C, PC-7, EMB-312)
Taktička trenažna eskadrila (Super Mushak)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (B-205, AB-206B)
Armijska eskadrila (RC690, B-205, AB-206B, B-214A/B)
9.Hamadan, Šahroki, 3-ća Taktička Vazduhoplovna Baza: 31-va taktička izviđačka eskadrila ((RF-4E)
32-ga taktička lovačka eskadrila (F-4D/E)
33-ća taktička lovačka eskadrila (F-4D/E)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (F.33C, B-212)
10.Kerman, jurišna eskadrila (B-214A/B)
jurišna eskadrila (AH-1J/Q)
izviđačka eskadrila (AB-206B)
11.Mashad, 14-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: taktička lovačka eskadrila (Mirage F1EQ/BQ)
taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
armijska eskadrila
12.Masjed Sulejman Aka Šahid Asje, armijska eskadrila (AH-1J)
armijska eskadrila (AB-206A)
armijska eskadrila (B-214A/B)
13.Omidije, 5-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 51-va taktička lovačka eskadrila (F-7M, FT-7)
52-ga taktička lovačka eskadrila (F-7M, FT-7)
53-ća taktička lovačka eskadrila (F-7M, FT-7)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze
14.Širaz Šahid Dastgajb International, 7-ma Taktička Vazduhoplovna Baza:71-va taktička lovačka eskadrila (F-4E, F-5E)
72-va taktička lovačka eskadrila (Su-24MK)
detašman 82-ge taktičke lovačke eskadrile (F-14)
71-va transportna helikopterska eskadrila
(AB-212, CH-47C)
trenažna eskadrila (PC-6B)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (F.33C)
Transportni Puk: 71-va transportna avijacijska eskadrila (C-130E/H)
72-ga transportna avijacijska eskadrila (C-130E/H)
73-ća transportna avijacijska eskadrila (Il-76TD)
71-va mornarička borbena eskadrila (P-3F)
15.Tabriz, 2-ga Taktička Vazduhoplovna Baza: 21-va taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
22-ga taktička lovačka eskadrila (F-5E/F)
23-ća taktička lovačka eskadrila (MiG-29B/UB)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (F.33C, B-212/214A)
Severna Helikopterska Komanda
Komanda Logističke Podrške BPL
16.Teheran-Došan, Tapeh, 12-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: VIP eskadrila (AS-61A-4)
17.Teheran-Mehrabad International, 1-va Taktička Vazduhoplovna Baza: 11-ta taktička lovačka eskadrila (MiG-29B/UB)
14-ta taktička lovačka eskadrila (Su-24MK)
spasilačka eskadrila, odeljenje Baze (B-214A)
spasilačka eskadrila (HH-43B/F)
Transportni Puk: 11-ta transportna avijacijska eskadrila (C-130E/H)
12-ta transportna avijacijska eskadrila (C-130E/H)
transportna avijacijska eskadrila (B707/747)
eskadrila za pratnju (Falcon 20/20F, F.27-400M/600)
VIP eskadrila (Falcon-50, L-1329-
izviđačka eskadrila (RC-130, RC-707)
Armijska eskadrila (RC690)
15-ta Gardijska eskadrila (An-14, An-74T/TK-200)
18.Zahedan, 13-ta Taktička Vazduhoplovna Baza: 131-va taktička lovačka eskadrila (F-6)
taktička lovačka eskadrila (F-7M)


Baze Teheran-Mehrabadad, Tabriz, Hamadan, Šahroki, Dezul, Omidije, Širaz, Esfahan, Badr, i Teheran-Došan pripadaju Komandi Severne Oblasti; Bušehr, Bandar Abas, Čar Bahar pripadaju Komandi Južne Oblasti a Baze Gale Morgi i Mashad
pripadaju Komandi Istočne Oblasti. Reč je o glavnim bazama Ratnog Vazduhoplovstva

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zar iranci nemaju izvorne 21-ce sovjetske, nego samo ove kineske kopije?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nemaju originalne sovjetske MiG-21. Trebali su iz Nemacke da dobiju 12 MiG-21PFM/US ali je doslo do zabrane isporuke.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kad uzmeš u obzir da se radi o zemlju koja ima ogromnih 1,648,195 km2 teritorija, zaključak koji dobiješ je da im je snaga ratnog zrakoplovstva jednaka nuli i da bi ga vojno gledano daleko slabije zemlje od Izraela ili Amerike mogle uništit. I takvih drzava ima mnogo diljem svijeta. Iran zaista mnogo zaostaje sa ratnim zrakoplovstvima velikog broja drzava u svijetu,a pričamo o državi od skoro 80 miljuna stanovnika i 1,648,195 km2 teritorije. Država te veličine i broja stanovnika bi trebala imati najmanje 200 suvremenih lovaca 4-4.5 generacije da bi se mogla smatrat ozbiljnijom i respektabilnom vojnom silom.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

29-ki ima mnogo više podaci variraju od 50 pa do 86

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_aircraft_of_the_Iranian_Air_Force

http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/airforce.htm

• 2Ovo se svidja korisnicima: veljko82, aBobban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ma vazduhoplovstvo u defanzivnoj nameni nemora da bude jako. PVO i 3. mesto po ukupnim zalihama balističkih raketa na svetu je mnogo veći faktor odvraćanja. A tek na stotine malih, brzih čamaca i malih podmornica koje mogu položiti na hiljade mina u roku od nekoliko dana... I preko toga zaustavljanje izvoza nafte i prometa nafte kroz moreuz. To se svakako nemože zanemaritit u ovom trenutku. EU ima gaće do kolena spuštene, ide zima, industrija se koprca, nezaposlenost raste, a slično je i sa SAD.

Dovoljno bi bilo da Rusi i Kinezi samo dostavljaju kontinuirano sve podatke u kretanjima napadača u realnom vremenu koje mogu pokupiti sa satelita i el. izviđanjem pa da "priča o Iranu" traje mesecima!