|
Poslao: 11 Sep 2014 16:10
|
offline
- Mercury
- Legendarni građanin
- Pridružio: 21 Jul 2008
- Poruke: 10347
|
640 000 kn je oko 84000e? Za kacige ste dali 84000e?  Pa koliko li jedna GS-6 kosta onda 
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 11 Sep 2014 16:27
|
offline
- Pridružio: 09 Jan 2012
- Poruke: 557
|
Malo mi se to čini puno. Ali to je valjda tako kad kupuješ na komad.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 12 Sep 2014 10:59
|
offline
- Pridružio: 03 Feb 2013
- Poruke: 2762
|
To su fabričke cene + provizija + a gde sam ja tu + a gde smo mi tu....
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 12 Sep 2014 20:20
|
offline
- Pridružio: 28 Jul 2014
- Poruke: 207
|
plavooki tigar ::ZARADA U RATU S ISLAMISTIMA Vlada iračkoj vojsci prodaje oružje i opremu vrijednu 700 milijuna kn
http://www.jutarnji.hr/veliki-izvozni-posao--vlada.....-/1219539/
To je nešto oko 100 miljuna eura, izvrstan poduhvat Hrvatske vojne industrije u ova krizna vremena koji će svakako doprinijeti očuvanju radnih mjesta u tom segmentu industrije! Hrvatska vlada mora shvatit da je vojna industrija važan čimbenik opće industrijske proizvodnje u Hrvatskoj koji posluje sa velikim plusom te da je treba shvatiti veoma ozbiljno. Da u vojnu industriju treba ulagati velika sredstva te je subvencionirati, financirati razvoj novih projekata itd. Posebno se to odnosi na tešku vojnu industriju kao što je ĐĐ ili brodogradnja - tu se čvršće moramo pozicionirati, ulagat u nove projekte nekih vojnih vozila kao što su BVP-ovi, Tenkovi , Brodovi itd...imamo kapacitete za to, fali samo veća politička volja i subvencija.
Daj bože da se VHS preko Iračkog tržišta uspije probiti na svjetsko tržište kao novi brend kao pištolj HS, e to bi bila prava stvar!
Citat:Ugovore će potpisati visoka delegacija iz vlade u Bagdadu koja stiže u Hrvatsku
Potkraj ovog mjeseca u Zagreb dolazi visoka delegacija predstavnika ministarstva obrane i unutarnjih poslova Iraka kako bi s hrvatskim proizvođačima vojne opreme i naoružanja potpisali ugovore vrijedne 115 milijuna američkih dolara, saznaje Jutarnji list.
Iz više izvora potvrđeno nam je da je riječ o ugovorima koje su hrvatske tvrtke dobile u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji.
Naši sugovornici tvrde kako će dva ugovora potpisati tvrtka Varteks, i to u vrijednosti od oko 17 milijuna dolara, za opremanje iračke policije jaknama i odijelima.
Tvrtka INKOP iz Poznanovca prodat će iračkoj vojsci i policiji 155 tisuća crnih i 60 tisuća pari pustinjskih čizama vrijednih oko 16 milijuna dolara. Tvrtka Šestan-Busch potpisat će ugovor vrijedan oko 25 milijuna dolara za opremanje iračkih snaga sigurnosti kacigama. Uz ugovore o prodaji vojne i policijske opreme, bit će potpisani i ugovori o prodaji naoružanja.
Svoje snajperske puške prodat će im tvrtka SCAM iz Rijeke, a puške i pištolje tvrtka HS Produkt.
Zasad nije poznato o kojim je količinama riječ. Ovo je najveća vrijednost ugovora koje su hrvatske tvrtke dobile za izvoz vojne opreme i naoružanja te svakako velik uspjeh domaće vojne industrije.
No, kako doznajemo, to bi mogao biti samo početak dobrog posla u Iraku. Naime, do kraja godine očekuje se i potpisivanje ugovora o prodaji pasa i optičke opreme iračkim snagama sigurnosti, čije su potrebe goleme.
Ti ugovori samo su nastavak dosad upješnih pojediničnih poslova koje su domaće tvrtke vojne opreme ostvarile u Iraku. Tvrtka Šestan-Busch već je nekoliko puta isporučila više od 10 tisuća kaciga.
Upravo je Šestan-Busch jedan od najvećih hrvatskih vojnih izvoznika u Irak. Karlovački HS Produkt prije nekoliko godina je potpisao ugovor s iračkim ministarstvom unutarnjih poslova o prodaji 10 tisuća pištolja HS 2000 za potrebe tamošnje policije.
Na testiranje iračkoj vojsci poslano je i nekoliko desetaka jurišnih pušaka VHS, kalibra 5,56 mm, koje također proizvodi ta tvrtka.
Nije službeno potvrđeno, no Iračani su navodno jako zadovoljni hrvatskom jurišnom puškom i jedni su od njezinih prvih inozemnih kupaca. Prema neslužbenim informacijama, sredinom ove godine u dvije pošiljke za Irak je prevezeno 30 tona pištolja HS i jurišnih pušaka VHS. Oružje je bilo namjenjeno iračkom ministarstvu unutarnjih poslova kao i za potrebe Regionalne vlade Kurdistana.
Hrvatsko ministarstvo obrane već duži niz godina ima odličnu suradnju s iračkim ministarstvom prije nekoliko godina u Zagrebu su na obuci bili pripadnici iračke vojske - službeni vodiči pasa.
Irački dužnosnici bili su izuzetno zadovoljni kvalitetom hrvatskih vojnih pasa te obukom koju su njihovi vojnici obavili u Zagrebu.
Stoga je u sklopu suradnje MORH 2009. godine donirao iračkoj vojsci šest pasa za detekciju eksploziva koji su hrvatskim vojnim transportnim avionom prevezeni u Bagdad.
KOMENTAR Ako može Švedska, možemo i mi
Trgovina oružjem na globalnoj razini mjeri se stotinama milijardi dolara, kako službena tako i ilegalna, a s ovom se potonjom država ne smije i ne treba baviti.
Odnedavno postoji i rezolucija UN-a koja regulira službeno tržište. A na njemu treba pronaći svoje mjesto, koliko god to izazivalo negativne reakcije kod antimilitantnih pokreta.
Kada bi, dakle, i bilo takvih reakcija, ugovor koji će Hrvatska potpisati s Irakom o isporuci opreme i oružja ni na koji ih način ne bi trebao iritirati.
Naime, službeni Zagreb je na natječaju koji je raspisala iračka vlada prošao, a nije u tome nevažna ni činjenica što smo članica NATO-a pa se na naše proizvode unaprijed gleda kao na kvalitetu u skladu s najboljim standardima.
Posebno je, pak, važno što se u ugovoru vrijednom oko 120 milijuna dolara značajan dio odnosi na tvrtke koje se primarno bave civilnom proizvodnjom. A kad je, pak, riječ o vojnoj industriji, ona je u mnogim zemljama svijeta jedan od pokretača privrede jer je sve sofisticiranija.
Njezin razvoj može Lijepoj našoj samo pomoći da se konačno počne izvlačiti iz krize. Kad, pak, znamo da se na istu temu raspravlja i s Kuvajtom te da se već radi s Omanom, možemo samo biti više nego zadovoljni i nadati se novim unosnim poslovima. Ako može Švedska, zašto ne bismo i mi. (Željko Trkanjec)
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 13 Sep 2014 17:08
|
offline
- vauhnik
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 18 Avg 2014
- Poruke: 15
|
plavooki tigar ::ZARADA U RATU S ISLAMISTIMA Vlada iračkoj vojsci prodaje oružje i opremu vrijednu 700 milijuna kn
jutarnji.hr/veliki-izvozni-posao--vlada.....-/1219539/
Kolko jer to v eurima?
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 16 Sep 2014 15:30
|
offline
- Pridružio: 28 Jul 2014
- Poruke: 207
|
Evo još dobrih vijesti za HRM, spominje se i RBS ponovo. Jako dobar tekst sa kontraadmiralom HRM-a.
Objavljeno 15.09.2014. u 19:18
ČUVARI JADRANA
Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/.....fault.aspx
Citat:Dan Hrvatske ratne mornarice koji se obilježava svake godine 18. rujna, ove će godine biti svečano proslavljen u Splitu. Pomorska sila u Hrvata nalazi se pred razdobljem uvođenja novih vrsta brodova u flotu, slijedi obnova raketnih, protubrodskih sposobnosti i, konačno, početak izgradnje prvog od pet ophodnih brodova po nacrtima hrvatske pameti i na hrvatskom navozu.
Najveću pozornost vojnih analitičara i šire javnosti privukla je vijest o nabavi dvaju modernih njemačkih minolovaca klase “kulmbach“ i remontu protubrodskih raketa RBS-15. Novi tehnički razvoj HRM-a raduje i njezina zapovjednika, kontraadmirala Roberta Hranja.
Teroristički udari
- Prvi brod trebao bi doći u flotu tijekom 2016. godine, a drugi 2017., a možda i prije, ovisno o pregovorima na političkoj razini. Suvremeni minolovci trebaju nam prvenstveno zbog nacionalne sigurnosti na moru. Moramo jamčiti siguran pristup hrvatskim lukama i sigurnu plovidbu našim dijelom Jadrana. Periodično moramo obavljati preglede prilaza lukama iz niza razloga, među njima i zbog sprječavanja mogućih terorističkih napada.
Nadalje, lovci mina s podvodnim daljinski upravljanim ronilicama važni su nam i zbog zaostalih eksplozivnih sredstava iz prohujalih ratova; I. i II svjetskog rata, kao i vremena NATO kampanje na Kosovu kada su ubojna sredstva s borbenih zrakoplova odbacivana u dubine Jadrana.
S njemačkim minolovcima moći ćemo konačno zaploviti i izvan Jadrana?
- Apsolutno. Oni su dužine 55 metara i mogu biti dobri ophodni brodovi. Naša je vizija da kad potpuno ovladamo tim brodovima i opremom za protuminsko djelovanje, povremeno ponudimo jedan brod tzv. Stalnoj skupini NATO protuminskih brodova. Poznato je da NATO sve češće ima problema u angažiranju dovoljnog broja brodova za takvu namjenu. Bila bi to svojevrsna kombinacija vojne diplomacije i zajedničkog sudjelovanja u čišćenju pomorskih putova.
Kada možemo očekivati polaganje kobilice za prvi brod iz serije ophodnih brodova?
- Iskreno, nadao sam se da će to već biti obavljeno. Međutim, natječajna procedura se otegla. Ipak, očekujem da će ugovor biti potpisan do kraja godine, a kobilica prvog broda postavljena do polovice sljedeće godine. Izgradnja svih pet ophodnih brodova bit će izuzetan doprinos razvoju mornarice, a nakon toga valja razmisliti što s nabavom većeg ratnog broda.
Naime, u pripremama za donošenje novog dugoročnog plana razvoja oružanih snaga ostala je ideja izgradnje ili kupnje izvanobalnog ophodnog broda nakon 2020. Treba nam brod za višednevno krstarenje i za teška stanja mora, preko 50 metara dužine i minimalno 1000 tona deplasmana. Koja bi to bila vrsta broda, ovisi o vrstama zadaća koje će izvršavati. Mi mornari voljeli bismo da ima protupodmorničke, protubrodske i protuzrakoplovne sposobnosti. Naime, brod bez vlastite PZO zaštite na moru je danas samo laka meta.
Švedske rakete
Što se to dogodilo da se odjednom, praktično iz vedra neba, donijela odluka o remontu raketa RBS-15 koje su bile gotovo pa odbačene u staro željezo?
- Smatram da je odluka apsolutno ispravna. Bez protubrodskih raketa ne možemo ni govoriti o postojanju ratne mornarice. S partnerima iz Hrvatske i Švedske produžit ćemo život tih raketa do trenutka nabave novih raketa. Švedski stručnjaci pregledali su rakete i zaključili da su u odličnom stanju. One se, naime, više od 20 godina čuvaju u vrlo kontroliranim uvjetima. Postoje pojedini sklopovi rekete koji se istekom vremena moraju zamijeniti.
Ograničeni remont obavit će se u Hrvatskoj. Odmah nakon obavljenog remonta, idemo na testna lansiranja, a nakon toga i na redovne vojne vježbe gdje ćemo obučavati naše posade i brodovlje i gađati mete. Rakete RBS-15 važan su dio politike odvraćanja potencijalnih ugroza. - E OVAKO PRIČAJU ZAPOVIJEDNICI OZBILJNIH MORNARICE, konačno da i to doživimo, ipak ima još neke nade za nas.
Citat:Lora nam je najjužnija luka
U svim strateškim državnim dokumentima Lora je definirana kao ratna i jedina luka HRM-a. Znate li koja je naša najjužnija ratna luka? Pa Lora. Nema druge. Mi sada razmatramo kako osigurati vez našim brodovima na nižim točkama na Jadranu, na vanjskom otočnom rubu.
Ne prejudiciram rješenja, no postoje neke lokacije na Korčuli i Lastovu gdje nam samo treba 50-ak metara obale za pristan, uz priključke za struju i vodu, kako bismo bili više prisutni na južnom Jadranu. Naravno, to nikako ne smije biti u koliziji s planovima prostornog razvoja lokalnih, otočnih sredina. No, prisutni na Jadranu moramo biti.
|
|
|
|
|
|
