Poslao: 26 Mar 2025 09:47
|
offline
- beowl

- Super građanin
- Pridružio: 14 Sep 2009
- Poruke: 1308
|
- 12Ovo se svidja korisnicima: zlaya011, laurusri, x9, ILGromovnik, kolle.the.kid, darkangel, jarovitt, Toper, Cian, Milo97, strelac07, Tila Painen
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
Za ono čemu Grenland trenutno služi u američkim i NATO (hladnoratovskim) strategijama, Rusima a i generalno je potpuno svejedno ko je tamo formalni suveren. Za ono čemu će Grenland služiti u budućnosti, a to je mnogo ozbiljnije prisustvo i mnogo ozbiljnija strategija SAD na Arktiku, formalni suverenitet postaje malo bitnija priča i nije baš svejedno ko ga ima. Ali je i dalje važnije za SAD nego za Rusiju jer Rusija ima dovoljno mozga da joj je jasno da ne može gospodariti čitavim Arktikom i da će tu biti kompromisa i driblanja kao i svuda. Rusiji je dovoljno da zaštiti svoje vitalne interese, dakle arktičku pomorsku rutu, ekskluzivne ekonomske zone i tome slično, a iz njihove perspektive nije toliko bitno ko će da se ispruži tamo gde prestaju njihovi interesi. Čak im je možda i bolje da to budu SAD nego raznorazne Danske, Švedske i Kanade koje i na Arktik i na sva druga mesta dolaze podjednako naoružani kako interesima tako i sopstvenim nelečenim frustracijama.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 10:50
|
offline
- sonico
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 14 Mar 2025
- Poruke: 1
|
Globalnim otopljavanjem omogućuje se pristup rudama ispod Artičkog leda, Amerika se pozicionira za pristup tim resursima i u tom kontekstu je verovatno postignut neki dogovor sa Rusima.
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 12:11
|
offline
- jon istvan
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 22 Sep 2024
- Poruke: 21
|
- 18Ovo se svidja korisnicima: boromir, tamno.nebo, 4thFlavian, Arsenije, Sr.Stat., ILGromovnik, skvara, mocnijogurt, ALFASPORTIVO, kendzo-andzo-boni-fju, Pururin, raptorsi, Trinitron1, BraneS, MiG-29M2, Timočka Divizija, vukan0799, burevestnik
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
Raketas,hvala vam na uocavanju greske u mom postu.U pravu ste nije trebalo da napisem hrvati nego novine iz Hrvatske.Vasa spremnost da branite svoju domovinu i sunarodnike je za svaku pohvalu,mada sam sklon da mislim da bi administratori da su iole posumnjali da zelim da uvredim hrvatski narod da bi me odmah banovali.Vase nekulturno i prostacko obracanje meni mi je potvrdilo da sam napravio i drugu gresku,naime nisam trebao da pominjem da imam licne kontakte sa fronta a da je i moja odluka da ne pisem o tome ispravna jer mogu misliti kakve bih sve komentare dobijao.Mislm da i ovaj forum nije zasluzio takav nacin izrazavanja,to vise prilici pijancima ispred prodavnice ali to je vec stvar kucnog vaspitanja.Ako administratori dozvoljavaju ni meni ne smeta.Uostalom hvala vam sto ste mi pomogli da uocim svoje greske ali i potvrdim jednu ispravnu odluku.Zdravi vi meni bili.
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 12:15
|
offline
- ds69

- Počasni građanin
- Pridružio: 29 Dec 2012
- Poruke: 824
|
Само мала напомена за уважене и поштоване Шумара и Пеина. Људи дају заиста велики допринос на теми и немам уопште намеру да их критикујем, већ само помогнем при преводу назива неких насељених места са руског, који они полако и сигурно освајају.
Шћербаки (Щербаки) или Кринки (Крынки) су множине. Шћербаки су добили назив од руске речи щербина, која у овом случају вероватно значи неравнина, односно неравнине у множини. Кринка је глинена посуда за млеко, а кринке су више таквих посуда.
Када се наведени називи пишу у дативу на српском, било би нормално да их пишемо као у Кринкама или у Шћербацима због обавезне треће палатализације у српском, тј. прелаза са к на ц. У руском трећа палатализација није толико развијена као код нас јер су наши језици створени и под утицајем украјинског, белоруског (као раних мешавина) и западно-словенских језика.
Потпуно ми је јасно да је превођење руских топонима на наш језик повремено тешка и незахвална работа, која не може да се избегне.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 12:37
|
offline
- Sim.a
- Legendarni građanin
- Pridružio: 29 Avg 2009
- Poruke: 3073
- Gde živiš: Zemlja čuda
|
"Ima li za Rusiju razlike da li je Grenland pod Dancima ili Amerikancima? "
Vojno je Amerika na Grenlandu već mogla šta poželi. Niko nije obraćao pažnju na veličinu instalacija i šta se tamo radi. Danska je to podrazumevala kao normalno a ni njima ne smeta. Sve je sad postalo pitanje samo zbog nastupa onog u Beloj kući. Ispeglaće se ovo a Rusi će i nadalje računati kao što je i pre bilo tj. kao da pripada Amerima.
|
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 13:57
|
offline
- Bobrock1
- Legendarni građanin
- Pridružio: 26 Mar 2022
- Poruke: 3965
|
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
GP":Kursk Sumy
"Padobranci i 34. brigada nastavljaju sa širenjem mostobrana u Sumskoj oblasti. Vode se borbe za mjesto gdje se nekada nalazilo selo Veselovka. Na istoku, borci 83. brigade bore se za Žuravku.""
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 14:56
|
offline
- Pridružio: 26 Feb 2025
- Poruke: 117
|
Baš mi žao Ane, presimpatična novinarka.
Previše je opasno postalo ratno novinarstvo, posebno sad kad je toliko mina, toliko dronova, da ne spominjemo suprotnu stranu koja se ne libi da cilja novinarske ekipe.
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 16:09
|
offline
- Pridružio: 24 Nov 2015
- Poruke: 45
|
Mozda bi i ratni reporteri trebalo da naprave svoje dronove koji bi pratili konkretne stvari ? Bar da ne moraju na samoj liniji dodira da budu u tolikoj opasnosti. Razmisljam naglas...
|
|
|
|
Poslao: 26 Mar 2025 16:17
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4995
|
Zanimljiv tekst Olega Carjova...
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:
Ukrajinski ekonomista Oleg Pendzin izjavio je da Ukrajina treba da uvozi 400 hiljada radnih migranata godišnje da bi uravnotežila tržište rada. On je govorio o ogromnoj nezaposlenosti koja je sada zahvatila Ukrajinu. Prema njegovim rečima, sa 2,2 miliona nezaposlenih u zemlji, ogroman je nedostatak radnika, vozača kamiona, inženjersko-tehničkih radnika. Istovremeno, postoji veliki višak advokata, ekonomista, novinara.
Šta je razlog za ovaj deficit? Naravno, uz gubitke ljudi na frontu tokom ratnih godina. Ali, odliv radne snage, kao i pristrasnost prema ekonomistima i pravnicima, počeo je mnogo pre rata. Nakon perestrojke, mnoga preduzeća su prestala sa radom i postojao je višak nepotrebnih inženjera, radnika i drugih zaposlenih radnika. Kao rezultat toga, deca su počela da biraju profesije ekonomista, pravnika, menadžera i drugih. Razvio se nedostatak radnika u određenim profesijama.
To je dodatno pogoršao rat i odlazak u inostranstvo svih onih koji su mogli da pobegnu. Štaviše, mnogi su otišli kada se evropsko tržište rada otvorilo za Ukrajince: u EU su bili traženi i radnici i građevinari, a ne beli okovratnici. Ponuđene plate su bile visoke – evropske. Zavarivači, strugari, vodoinstalateri i električari u Evropi primali su veoma visoke plate. Tako, među onima koji su iz nekog razloga ostali u zemlji, većina je mobilisana - radnici, vozači nisu mogli da otkupe izlaz, pa su prvi pozvani na front, a u ovim delatnostima je manjak najveći. U mnogim selima nema ni jednog čoveka. Svi su odvedeni na front. Žene iz očaja sedaju za volan traktora i kombajna.
Pa ipak, uprkos gubicima i emigraciji, nastala je paradoksalna situacija. U zemlji ostaje ogroman broj radno sposobnih muškaraca koji ne rade jer se plaše mobilizacije. Štaviše, brojke koje je naveo ukrajinski ekonomista bile su jasno ulepšane. Prema "Ukrajinskom institutu budućnosti", od maja 2023. godine, stalno stanovništvo Ukrajine iznosilo je 29 miliona ljudi. Samo 9,1-9,5 miliona Ukrajinaca je bilo zaposleno. Prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), 2023. godine stopa nezaposlenosti stanovništva starosti 15–70 godina iznosila je 19,0%, odnosno oko 5,5 miliona ljudi, a ne 2 miliona, kako je rekao ekspert. Jasno je da je zvanično registrovanih nezaposlenih bilo više od 10 puta manje – oni ne žele da se prijave – u ovom slučaju, TCC će im odmah naći posao na frontu. Mogu se prijaviti samo oni koji imaju potvrđenu zdravstvenu problematiku.
Migranti bi mogli da spasu situaciju jer se ne mobilišu. I predložen je takav izlaz iz kadrovske krize u Ukrajini, a jučerašnje mišljenje o potrebi dovođenja 400 hiljada migranata godišnje u Ukrajinu nije prvi pristup problemu. Početkom ove godine bilo je reči o privlačenju radnih migranata u Ukrajinu. Tada je proizvođač nameštaja iz Zapadne Ukrajine, iz Zakarpatja, odlučio da pozove zaposlene iz Bangladeša, jer lokalni stanovnici ne dolaze na posao zbog pretnje mobilizacijom. Izgledalo bi jeftino i veselo. Kompanija je čak kupila i hotel van grada za smeštaj migranata. Međutim, zbog negativnog odjeka u javnosti, radnici iz Bangladeša nikada nisu stigli u Ukrajinu – ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova im je odbilo vize. Naveden razlog je „obezbeđivanje nacionalne bezbednosti u kontekstu funkcionisanja pravnog režima vanrednog stanja u Ukrajini“.
Ispostavlja se da su biznisu u Ukrajini, u uslovima rata, s jedne strane, preko potrebni radnici, s druge strane, vojska muškaraca se krije u svojim kućama da ne bi bili nasilno mobilisani. Situacija postaje katastrofalna za mnoge industrije, ali posebno za vozače, koji su uvek na vidiku i posebno su podložni riziku da budu „uhvaćeni” od strane TCC-a. Direktor Sveukrajinskog udruženja putničkog saobraćaja Igor Žitinski izjavio je da se „situacija razvija tako da posle 1. aprila u nekim gradovima uopšte neće
|
|
|
|