Minobacači i mine u naoružanju JNA i ex-YU

• 2Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U j.bo te , ja mislio da je to davno završilo na dnu mora , to je on kao sa trešnjevim topom, opasan je i tu i tamo

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Elmech Krapinske Toplice vise ne postoji, tacnije otisao je u stecaj a na tom mestu sin vlasnika se bavi drvnom gradjom. Cudno je to kako Hrvatska nije podupirala te male privatnike jer dok su joj trebali bila je uz njih a posle ludih devedesetih sve su polako otisle pod katanac.

Novo iz Krusika:

• 5Ovo se svidja korisnicima: RJ, jazbar, voja64, _commandos_, bojank
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nije to stvar u tome da li država želi i može podupirati neku proizvodnju , stvar je u standardima.

Ta mina se radila u Pretisu ( ili u MOLU što je isto ) po nekim tehničkim uvjetima , od specijalnog granatnog čelika, legiranog sa bakrom, a kovanjem i toplinskom obradom bi čelik dobivao potrebna svostva za dobru fragmentaciju . Bilo je tu grdih problema da se postigne efikasan broj i veličina šplitera.

Elmeh , a i svi drugi proizvođači mina u RH su tijelo mine radili lijevanjem od modificiranog sivog ljeva ( gusa za kanalizacijske šahtove ) ... kod eksplozije ako je dobar eksploziv to grune sve u prašinu , a ako malo šteka inicijalni lanac onda to grune na dvije polutke .. ko francuska obrada krmka.

Ta ratna proizvodnja trpi neke niže standarde ali ne baš toliko niske . Svojevremeno je JNA izvršila testiranje tehnoloških mogućnosti ljevaonica u jugi upravo za masovni minski program , mislim da je jedino ljevaona u Kikindi zadovoljila ratne standarde.

Bilo je sa tim minama iz ratne proizvodnje i problema sa korištenjem punog punjenja , odnosno postizanja brzine i dometa , struktura mije nije mogla izdržati vlačne sile koje se javljaju u tijelu zadnjeg oživala pa su se mine razdvajale stabilizatori na jednu stranu , a tijelo sa upaljačem na drugu.

Ulaskom u NATO puno toga se moralo maknuti iz skladišta , ako ništa drugo da se ne sramotimo pred partnerima.

Sasvim je drugo pitanje zašto MOL koji je skoro kompletan i ispravan preuzela HV nije sređen i nije nastavio proizvodnju .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Može malo više detalja oko MOL-a nakon pada Krajine ?
Navodno, ja sam do sada imao informaciju da je ta fabrika devastirana i uništena 1995 od strane krajinskih srba. Očigledno da sam bio pogrešno informisan.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

95-te ono što je za takve pogone najbitnije (osim ljudi naravno), strojni park, je bilo tamo.
Tek godinu-dvije kasnije sve nestaje u drugoj fazi ''privatizacije'' odnosno krađe i rasprodaje neviđenih razmjera od strane ''velikih hrvatskih domoljuba''

• 4Ovo se svidja korisnicima: RJ, _commandos_, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja sam ušao u MOL dan dva nakon što je vojska stvar predala civilnim vlastima , peći za zagrijavanje komada su bile još mlake, kovana je bila mina 82 mm velikog dometa , na krovu kovnice je bilo par rupa od mina , ali nebitno. Preše za kovanje mina su bile tamo i u funkciji , radi se o mehaničkim dugohodnim prešama koje su kao reparacija došle 45 iz njemačke. Takvih preša je bilo više komada i u Pretisu i kovale su municiju klaibra 100 mm i 105 i minu 122 . Kad je Pretis krenuo u seriju 122 i 130 mm onda je napravljeno mjesta za nove veće preše, a ove stare BEM ovice su prebačene u MOL . MOL je uvijek na neki način bio dio Pretisa i uopće nije bilo problema da se neki dio sa preše skine i posudi onom kom treba ili da se dio proizvodnje prebaci u MOL.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Što bi rekao Rambo Amadeus "sto mu gromova jelenskih mi rogova" prosto da čovek ne poveruje - čudno mi je zaista da je dakle još 96-97' fabrika opljačkana a nije se stanje u ex-SFRJ još stabilizovalo. To je strateški objekat od izuzetnog značaja za državu poput hrvatske koja nije imala takve namenske pogone za razliku od srbije i bosne već se proizvodnja vojnih sredstava odvijala u improvizovanim halama i fabrikama totalno drugačije namene. Šta reći...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bakar u čeliku...jel može malo pojašnjenja kako djeluje na fragmentaciju.
Inače svaka granata ili mina ima svoju šprancu gelera, 120, 122...ako se ne varam jedino 155mm ima baš neku svoju. Skroz zrnata i bodljikava površina.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, HrcAk47
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Jedan manji komad 2x3cm je u završnoj energiji uspeo da probije moj stari oficirski opasač i da se zadrži isod između vetrovke M77 i bluze.
Verovatno MB120mm a do sada ovu sliku nisam kačio.
Moj laki dey iz 11/91.

Naličje:

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ništa se tu nema reći moj RJ, nego otići iz tog sustava i baviti se drugim stvarima . Nevezano za odnose u ex Jugoslaviji tih godina , taj pogon i to ime su bili poznati širom svijeta , pogotovo u nesvrstanim zemljama .

Nevezano za ovu temu , ali ovakvu fotku sa logom MOL uz neku šahovnicu pride kao logo, hrvatska više nikada neće moći napraviti .


Dugujem jedno objašnjenje za mlađe i one koji nisu upućeni baš toliko, na fotki je čahura i granata sa žigovima Pretisa ali je 1968 ta linija i proizvodnja kompletno prebačena u MOL i tamo je još par godina išla serija . Nije to baš neki poznati top...kod Rusa ga je vrlo brzo potisnu kalibar 130 , ali da sad ne tražim po arhivi te mrcine od 122 milimetra sa tom impozantnom čahurom je bilo po nesvrstanima par tisuća komada.

Preše koje su to kovale završile su na otpadu