POVR 9M133 Kornet i Kornet-E (AT-14)

• 1Ovo se svidja korisniku: raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::Mislim da je greška u određivanju daljine do cilja...
Hm, moguce, ne znam da li operator korneta moze da izabere ako postoji vise laserskih "odraza" kod merenja daljine, jer je to najcesci uzrok greske kod merenja daljine laserom.

• 1Ovo se svidja korisniku: Panter
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Gotovo sam siguran da razlog nije određivanje daljine do cilja jer se raketa spustila u visinu cilja uradno baš kako je i predviđeno... Po meni, moguće su tri stvari ...
1. Nije "upucana" končanica
2. Greška operatera
3. niti jedan sistem nema 100% uspešnost pogotka. Prema podacima sa opita, rekorder je sistem vikhr-m sa 95% pogodaka. Svi drugi imaju manji "hit rate".

• 1Ovo se svidja korisniku: Stefan1207
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

bojank ::raketaš ::Mislim da je greška u određivanju daljine do cilja...
Hm, moguce, ne znam da li operator korneta moze da izabere ako postoji vise laserskih "odraza" kod merenja daljine, jer je to najcesci uzrok greske kod merenja daljine laserom.

Ako dobro vidim na tim filmićima iza tenka koji je cilj je neko manje brdo. laserski daljinomjer nije dovoljno jasno pokazao crvenu točku na cilju, osim toga se ona i ne vidi po danu i dimu, znači nišanđija se uzdao u končanicu optičkog dijela daljinomjera , računajući da je ona upucana sa laserskim dijelom.

Čudno da za takva demo lansiranja nije sve unaprijed izrežirano

HEKTOR na stranici 25 ove teme smo tabirili tu temu, Kornet leti dosta visoko, jaše na laserskom snopu tako visoko da senzori na tenku ne otkriju prvih deset sekundi da je na nišanu , u zadnjoj sekundi rekao bih čak trećini zadnje sekunde koret obara i napada iz gornje zone.

Ovi su promašaji za dlaku i zanimljivo je da se eksplozije ne događaju visoko iznad tenka već nisko iza siluete , iz toga vadim zaklučak da su oba korneta obarala putanju prekasno , gađajući brdo koje je bilo 100 m iza mete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

On bi trebao da gadja u pokretu , znaci non stop da mjeri daljinu ? ( berezhok kupola )

Mozda ima opciju preticanja , pa je operator zeznuo ili se sistem zbunio ako je automatski .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@goxin
Nema opciju preticanja jer to nema puno smisla kod gađanja sporih ciljeva (i 150 km/h je sporo) već vođenje ide uslovno rečeno po režimu ",tri tačke".
Daljinu laser meri non stop, ali non stop i pravi grešku ako nije upucan sa "nišanom". prosto rečeno operater nišanu vozilo a laser laseruje brdo iznad vozila.
@raketaš
Ima smisla to što navodiš. Moguće je da laser nije bio "upucan" ss končanicom jer identične promašaje vrši isto vozilo.

• 4Ovo se svidja korisnicima: bojank, Hektor, darkstar101, amaterSRB
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ono kako ja vidim stvari, ima nekoliko varijanti raketa i lansera kornet, i bez detaljnije analize mi ne znamo koji je sustav bio upotrebljen.

Pođimo od onog osnovnog koji je poznat, njega smo već secirali na ovoj temi. Postoje dva lasera jedan je u daljinomeru kojim se izmjeri daljina do cilja i ona se ručno preko potenciometra ili prekidača unese u lanser .

Znači daljina do cilja se mjeri "odoka" po karti, nekom optikom, ili laserom i to je jednokratni podatak, koji se tokom leta rakete ne može mijenjati.

Na samom lanseru imamo potenciometar ili prekidač kojim se zadaje daljina leta, odnosno trenutak kada će laserski projektor sličica spustiti os projekcije u osu tenka. Projeciranjem sličica visoko iznad tenka je neophodno zbog toga da senzorika na tenku što kasnije sazna da je dotični tenk cilj i da ne uključi kontra mjere.

Nema nikakvog preticanja , pogotovo ne nekog automatskog , operator ima dva kotačića koje vrti ako se cilj kreće, kod nepokretnog cilja nema što okretati kotačiće jer ni ne zna gdi je raketa, on ne vidi raketu, ona je iznad nišanske linije cca 5 metara, a vidno polje durbina kojim se nišani na cilj je vrlo usko i isfokusirano na unaprijed zadanu daljinu , sve što je bliže ili dalje od 100 metara od cilja operator vidi mutno .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:@raketaš
Kornet leti dosta visoko, jaše na laserskom snopu tako visoko da senzori na tenku ne otkriju prvih deset sekundi da je na nišanu , u zadnjoj sekundi rekao bih čak trećini zadnje sekunde koret obara i napada iz gornje zone.

Kako je ovo moguće ako se daljina meri "okvirno"? Zar za ovo iznad nije potrebno vrlo precizno određivanje daljine, u protivnom raketa neće pogoditi metu jer se neće u pravom momentu obrušiti (pašće ispred ili iza mete).

• 8Ovo se svidja korisnicima: Lucije Kvint, goxin, bojank, Hektor, kybonacci, darkstar101, amaterSRB, 187
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Prije par godina smo nešto pisali o tom sustavu vođenja korneta , mislim decembar 2016 na temi maljutka , pa smo se preselili na ovu temu , u istom periodu smo vrlo detaljno analizirali fagota i konkursa tamo se može naći dosta podataka o nivou tehnologija primijenjenih na tim sustavima.

Pokušat ću to što je pisano i rastepeno na tri teme malo skratiti i pojednostaviti. Na sustavu vođenja Korneta još nema računala sve je riješeno elektromehanikom i tehnologijom analognog crno bijelog televizora , znači kombinacija one starinske perilice za rublje i starinskog crno bijelog televizora.

Kod tih starinskih perilica glavna stvar je programator, elektromotor koji preko zupčanika vrti osovinu sa plastinim krivuljama bregovima i šlicevima koji zatvaraju ili otvaraju granične prekidače.

Okretanjem onog šaltera sa slike na mom zadnjem postu operater prebacuje stvar sa programa 3 na program 4. Odnosno sa daljine cilja sa 3 na 4 km, sve što raketa treba napraviti zapisano je u tim krivuljama , u programatoru .

U prvim sekundama leta je mehaničkim putem razdvojena optička osa , osa durbina, od ose laserskog topa , bolje da kažem laserskog projektora sličica. To lako zamislimo kao šahovsko polje sa crnim i bijelim kvadratićima na ekranu televizora , projecirano tako da je tih 8x8 polja dignuto u gornju zonu ekrana i recimo da su ti kvadratići veliki 5x5 cm.

Nišanska linija odnosno optička osa durbina gleda u centar ekrana i tu je nacrtana malešna silueta tenka i naravno da se ta šahovnica vidi iznad optičke linije.

Operater okretanjem kotačića drži optičku liniju na tenku , ali zamislimo da tenk stoji, znači optička osa gleda u centar ekrana i vidimo malešnu siluetu tenka.

Kako vrijeme prolazi tako elektromotor vrti te krivulje i jedna od njih pokreče zum na durbinu , "približava"odnosno povećava siluetu tenka , a istovremeno malo spušta te kvadratiće da raketa ne ode previsoko .

Opet nakon nekog vremena počinje smanjivati veličinu kvadratiča tako da sekundu prije udara rakete u tenk oni budu veliki centimetar sa centimetar i njihova sredina je u sredini ekrana znači na silueti tenka , i imamo pogodak.

Ako se unese pogrešna daljina raketa leti u preširokom koridoru projecirani kvadratići su preveliki , odnosno raketa prerano ili prekasno obara nos.

Mi ovaj čas ne znamo da li između brojeva 3 i 4 ima još koji klik ili je to ostavljeno operateru da fino podesi, očito da u tom lancu podešavanja daljine cilja nešto nije štimalo

• 1Ovo se svidja korisniku: 187
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Veoma lijepo i slikovito objasnjeno .
Kao profesor bi bili odlican predavac ( bez zezanja ).
Ovo je osnovni princip rada Korneta , onaj na tronoscu.

Mislim da berezhok kupola ima Balisticki kompjuter i SUV koji to odradjuju umjesto kompjutera.

Ono sto sam vidio u osnovim tehnickim podacima je da kroz dnevne kamere za gadjanje Kornet na Berezhoku pogadja do 5 km .
Koristeci termoviziju pogadja do 3 km .
Na video sninku se spominje da je daljina do cilja 3300 metara .
Ustvari detektuje cilj velicine tenka do tih daljina...
Ako je operater pokusao da gadja kroz termoviziju to moze uzrokovati gresku .
Moderne termovizije omogucuju koristenje po danu cime se lakse otkrivaju ciljevi koji su maskirani klasicnim metodama .

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

The BMP-2M (sb4-3) is equipped with an advanced multichannel gunner's sight, a new armament stabilizer and ballistic computer with firing conditions sensors. The multichannel gunner's sight with independent field-of-view stabilization, which includes a variable-power optical channel, a night thermal imaging channel, a laser rangefinder and an ATGM guidance channel, simplifies and facilitates the target reconnaissance process, reduces the time and improves the fire mission effectiveness. The detection range for a tank-type target is up to 5,000 m, target identification at night using the thermal channel is possible at up to 3,000 m.

• 10Ovo se svidja korisnicima: danijell, Oluj2.1, goxin, bojank, havoc995, tomigun, kybonacci, darkstar101, Insan, amaterSRB
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kako god bilo operater koji je gađao- jebo je ježa u leđa. Prva komanda nakon drugog promašaja je bila odstupi, nakon toga ide komisija državne bezbednosti pa druga ona tehnička, sve dotle je posada u izolaciji, pritvoru, pod sumnjom da su strani plaćenici, potiho se povlače svi lanseri i rakete iz te serije, i ide revizija svih lansera i raketa iz te serije.

Trošak u desecima miliona dolara, a sve zbog stotinke milimetra.

Na temo Fagot smo analizirali malo te geometrijske uvjete pa nije na odmet da malo ponovimo lekciju.

Kornet je u trenutku promašaja već bio prebačen na veliki domet, znači onaj programator iz perilice je zumirao durbin , i operator gleda kroz njega sa povećanjem od 24 puta , što je puno , jako puno . Vidno polje je jako usko na daljini od 3 km operator vidi cca 90 m širine , odnosno 60 m mu je u onom potpuno jasnom vidnom polju , a tridesetak metara vidi oštro da ne mora akomodirati oko , znači jedno 5 tenkova gledano s boka. Meta mu je nepokretna, ali je on na kotačima i možda se malo ljulja jer se netko od posade gnezdi na svom sicu , proteže noge i slično. Sve to naravno treba kompenzirati neki žiroskop, ako ga ima u toj kanti.

To povećanje od 24 puta traži durbin fokusne duljine oko 300 mm i promjer prve leće veći od 50 mm, a bolje bi bilo 75 mm. U tim uvjetima je ralna slika tenka koju projecira prednja leća na končanicu visine 0,25 mm. I ako pretpostavimo da je rakete mašila tenk za pol metra onda je ona prošla iznad siluete na končanici za 0,05 mm.

Ili ako gledamo to sa strane onog laserskog projektora slićica ( šahovnica ) onda je to bio promašaj za jedan red slićica , ili picinu dlaku više . Naime po nekim analizama koje smo radili prije par godina na petom kilometru bi te sličice, ta šahovska polja trebala biti veličine pol metra, a na tečem kilometru 0,3m sa 0,3 m, odnosno tri stotinke milimetra, za debljinu picine dlake što bi rekli u žargonu optičara i to neke plavuše.