|
Poslao: 04 Okt 2025 19:34
|
offline
- Pridružio: 03 Feb 2013
- Poruke: 3031
|
Bilo je finansijskih izveštaja od par najvećih privatnih trgovaca oružjem, sa Terzićem na čelu, videsmo masne cifre, i ako dodamo koliko je NORA B52 prodato, a uz njih ide i municija, a valja municiju i SDPR, pa kad sve saberemo pitanje je koliko Srbija uopšte i ima granata za bilo koji kalibar.
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 11:43
|
offline
- bozo13

- Zaslužni građanin
- Pridružio: 25 Sep 2006
- Poruke: 645
- Gde živiš: Slovenija
|
[quote="babaroga"]bozo13 ::
... nego je dovoljno da je polozi na nosac - oluk na punjacu. Isto i cauru sa punjenjem. Ostatak posla ce odraditi mehanizam autopunjaca...
Rema000 ::@bozo13
Po rečima inženjera koji je bio na štandu, opisao je sistem punjenja kao poluautomatski, vrlo sličan kao na Cezaru po funkcijama.
Hvala za info.
Dotični g.Anastas Paligorić, (nažalost pokojni) je u "ANALIZA KONCEPCIJE REŠENJA ARTILJERIJSKIH ORUĐA FAMILIJE „NORA“ " (sa njegovim osobnim dopuštenjem da mogu koristiti njegov rad) napisao:
Vučena top-haubica NORA-A razvijena je postupkom modernizacije ruskog topa 152 mm D-20 sa osnovnim ciljevima taktičkog karaktera: povećanje dometa (sa 17 km na 24 km) i povećanje manevra vatrom (elevacija je povećana do + 63°). Domet je povećan primenom novog balističkog rešenja: ugradnjom nove cevi dužine 40 kalibara sa novoprojektovanom barutnom komorom zapremine oko 18 dm3; razvojem novog razornog projektila sa optimiziranim prednjim oživalom i upuštenim dnom projektila; razvojem nove organizacije barutnih punjenja za novoprojektovanu mesinganu čauru. Posle uspešno izvršenih završnih ispitivanja probne partije oruđa i municije, sistem vučene top-haubice 152 mm NORA-A usvojen je za operativnu upotrebu u JNA kao model M84. Tako je domaćim razvojem osvojena serijska proizvodnja artiljerijskog sistema druge generacije, koji je u to vreme bio na nivou rešenja američke vučene haubice 155 mm M198, a tek nekoliko godina kasnije u bivšem SSSR-u se u toj kategoriji pojavila vučena haubica 152 mm 2A65 (pod kodnom oznakom MSTA-B).
Počev od 1983. godine, u saradnji sa stranom firmom SRC, razvijen je konvertovani top155 mm M46/84. Saradnja sa firmom SRC je obuhvatala: konverziju topa 130 mm M46 ugradnjom modernizacionog kompleta čiju osnovu čini cev 155 mm dužine 45 kalibara sa barutnom komorom oko 23 dm3; osvajanje proizvodnje projektila tipa ERFB-BT9, ERFB-BB10 i generatora gasa po licencnoj dokumentaciji dobijenoj po ugovoru sa firmom SRC; osvajanje novih barutnih punjenjaM11 i M2 za novoprojektovanu produženu mesinganu čauru i projektile 155 mm ERFB (po dokumentaciji SRC). Primenjenim balističkim rešenjem sa projektilom ERFB-BB iz konvertovanog topa dobijen je najveći domet od 39 km (ostvareno povećanje dometa je oko 45% veće od dometa topa M46).
Time je dostignut svetski trend razvoja u oblasti vatrene podrške i stvorene su mogućnosti da se potencijalnim kupcima ponudi artiljerijski sistem treće generacije (balistički sistem sa dužinom cevi 45 kalibara, zapremina barutne komore 23 dm3).
Kasnije, tokom 1986. godine usvojen je u naoružanje konvertovani top 152 mm M46/86, dobijen na isti način kao i izvozna varijanta topa 155 mm M46/84, uz prekalibraciju cevi na kalibar152 mm. Tako se u potpunosti ovladalo balističkim rešenjem artiljerijskih oruđa treće generacije, sacevi dužine 45 kalibara (za varijantu 155 mm), odnosno 46 kalibara (za varijantu 152 mm).
Program NORA nastavljen je 1984. godine razvojem samopokretnog topa 152 mm NORA-C. Predmet prve faze razvoja bila su istraživanja u domenu definisanja koncepcije pomoćne pogonske grupe i ostvarenja funkcije upravljanja i samostalnog kretanja oruđa na vatrenom položaju. Korišćenjem PT oruđa 152 mm NORA-A realizovan je funkcionalni model (FM) oruđa NORA-C1, na kome je za pogon usvojen vazduhom hlađeni benzinski motor iz vozila VW VARIANT, za prenos snage korišćeni su uvozni hidromotori velikog obrtnog momenta (ugrađeni u pogonske točkove), a primenjeno je hidraulično upravljanje pogonskih točkova.
U drugoj fazi razvoja, FM oruđa NORA-C1 je preveden u FM oruđa NORA-C2 na kome su vršena istraživanja mogućih rešenja poluautomatskog potiskivača projektila (sa elektromotorno pogonjenim lancem) i pokretanja cevi oruđa po visini (ugradnjom servopojačavača male snage na točak mehanizma elevacije).
Po završetku preliminarnih istraživanja rešenja automatizovanih funkcija na FM oruđa NORA-C2, 1987. godine pristupilo se razvoju i izradi PT samopokretnog oruđa 152 mm NORA-C3 velikog dometa, korišćenjem osvojenog balističkog rešenja konvertovanog topa 152 mm M46/86. U sklopu priprema za proizvodnju najpre je izrađena kompletna KD za podsistem naoružanja, pri čemu je postupkom reinženjeringa (kopiranjem sklopova topa 130 mm M46 i primenom domaćih standarda) izrađena KD za sklopove zatvarača i protivtrzajućeg uređaja, a zbog većih izmena izrađena nova KD za sklopove cevi 152 mm dužine 46 kalibara sa dvokomornom barutnom komorom, zadnjaka (povećane dužine, da bi se ugradio mehanizam za poluautomatsko otvaranje zatvarača, kopirnog tipa) i kolevke (produžena, zbog novog dužeg zadnjaka).
Po navedenoj KD pristupilo se izradi PT oruđa NORA-C3, čime je bio učinjen značajan tehnološki napredak u domenu metalurgije i kovanja (osvajanje visoko kvalitetnog čelika za izradu otkovaka cevi, zadnjaka i zatvarača) i mašinske obrade (obezbeđenje opreme za obradu i olučenje cevi do kalibra 203 mm i dužine do 12 m).
Korišćenje municije veće energetske moći je za posledicu imalo povećanje sile trzanja, te je projektovan novi gornji lafet veće mehaničke otpornosti, čija je nova konstrukcija bila prilagođena zahtevima da se poveća postojeća elevacija cevi (sa 45° na 65°) i da se ugrade elementi novih sklopova za poluautomatsko (hidraulično) pokretanje cevi po elevaciji i pravcu i poluautomatsko potiskivanje projektila u ležište metka (sa hidrauličkim dovođenjem na osu punjenja, ubacivanjem projektila i čaure u komoru i potiskivanjem projektila u cev silom potrebnom za urezivanje vodećeg prstena projektila u žljebljeni deo cevi).
Pri definisanju koncepcije samohodnog oruđa NORA-B vodilo se računa da se maksimalno iskoriste iskustva i rezultati prethodnog razvoja, pa je stoga usvojeno da oruđe ima identično osnovno naoružanje kao oruđe NORA-C3 (svi delovi oruđa pokretni po pravcu -sklop cevi 152 mm dužine 46 kalibara, kolevka, protivtrzajući uređaj, gornji lafet, hidraulički cilindri elevacije, mehanizam pravca, aksijalni ležaj za vezu sa platformom i poluautomatski potiskivač projektila), sa mogućnošću da se konvertuje u kalibar 155 mm.
Malo više sam citirao, ali je 1lijepo objašnjeno. I pored toga opisano, kako su sve 1"novitete" od MB 203 mm dalje, bile u razmišljanju več krajem 80-tih, tako da je večina tih stvari samo posledica završavanja ideja.
da se razumjemo, ne želim omalovažavati trud ekipe koja je to oživivjela i napravila, njima svaka čast, više bi volio da istaknem koliko bila tada ekipa dalekovidna u razmišljanjima.
LpB
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 13:13
|
offline
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 21415
|
203mm koja se tu spominje je dalekometni top 203mm Kolos, duzine cevi ~45+ kalibara. Bulovo cedo, ekvivalent irackog 210mm Al-Fao i kineskog eksperimentalnog 203mm.
Kinez:
Jedan adaptirani primerak su popeli na sasiju americkog samohodnog topa M107/M110 koju su nabavili od Vijetnama:
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 13:32
|
offline
- Pridružio: 06 Jul 2024
- Poruke: 118
|
S' tim da NORA B52 nije dužine cevi 49 kalibara već 52, a NORA B39 dužine 39 kalibara. A što se tiče dalekovidosti, to je jednostavno takav princip, nema nekih revolucinarnih novina, niti rešenja, to je tako radilo posao tada, radi evo i sad, pa Mauser sistem zatvarača npr je ostao manje-više nepromenjen od kraja 19-tog veka do evo i dan danas.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 15:06
|
offline
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 21415
|
dusanobr ::S' tim da NORA B52 nije dužine cevi 49 kalibara već 52, a NORA B39 dužine 39 kalibara.
Razlicite metode merenja duzine cevi daju razlicite rezultate.
Neki mere od prednjeg dela zatvaraca, neki od zadnjeg, neki racunaju gasnu kocnicu, neki ne, neki bas cudni racunaju samo duzinu ozljebljenog dela cevi bez komore itd, itd.
Citat:
A što se tiče dalekovidosti, to je jednostavno takav princip, nema nekih revolucinarnih novina, niti rešenja, to je tako radilo posao tada, radi evo i sad...
O tempora, o mores...
Dobra odluka je napravljena jer je kupljeno znanje u tom momentu jednog od najboljih balisticara i dalje razvijano.
Da se sedelo jer "nema novih revolucionarnih novina" danas bi smo bili u buli kao Rusi.
Evo ti Paligoricev rad, pa razmisli o tome da li je "to sto je radilo posao tada radi evo i sad"
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
PS. Obrati paznju na tabelu sta kaze za duzinu cevi na M84 Nora-A
Citat:pa Mauser sistem zatvarača npr je ostao manje-više nepromenjen od kraja 19-tog veka do evo i dan danas.
Nemoj o tome, jos manje znas nego o artiljeriji.
A sada nazad na Noru B39.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 20:10
|
offline
- Pridružio: 06 Jul 2024
- Poruke: 118
|
Haha, ja i ne kažem da mnogo znam o artiljeriji, a ni o Mauser zatvaračima, tu je moderator koji zna sve da mi kaže. Ali to ne menja činjenicu da sam istinu rekao, a to je da nisu bili dalekovidi tada stručnjaci već su uzeli proveren sistrem koji je uz male izmene u upotrebi i sad. I nevezano za ovu temu sve moje pretpostavke se ispostavile kao tačne za neke nepoznanice za odredjene teme. O veliki moderatoru, praštaj nama grešnicima koji se drznemo da iznesemo mišljenje
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Okt 2025 23:01
|
online
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2787
|
- 12Ovo se svidja korisnicima: rovac, Solunac na steroidima, amstel, SamostalniReferent, bojank, ILGromovnik, zodiac94, voja64, ikan, theNedjeljko, zivojin32, sasans23
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
dusanobr ::Haha, ja i ne kažem da mnogo znam o artiljeriji, a ni o Mauser zatvaračima, tu je moderator koji zna sve da mi kaže. Ali to ne menja činjenicu da sam istinu rekao, a to je da nisu bili dalekovidi tada stručnjaci već su uzeli proveren sistrem koji je uz male izmene u upotrebi i sad. I nevezano za ovu temu sve moje pretpostavke se ispostavile kao tačne za neke nepoznanice za odredjene teme. O veliki moderatoru, praštaj nama grešnicima koji se drznemo da iznesemo mišljenje
Bojan te krsti, a ti uporno prdiš. I ne da ne govoriš "istinu", nego ne možeš ni da sagledaš koliko ne znaš.
Jesu dalekovidi bili stručnjaci tada, jer su uspeli da izvedu čauru od 19L za pouzdan rad sa klinastim zatvaračem, te razvili domaću municiju dometa 24 km te 29 km. Zašto je ovo bitno - kasnije su sa tim saznanjima uspeli da adaptiraju Bullovu balistiku na M46/86, te da naprave tehnološki proces proizvodnje čaure od 24L i klinasti zatvarač uparen sa tom balistikom, što omogućava i poboljšanje brzine paljbe, a i dužine salve. Prvi na svetu. Da ne govorimo o dometima preko 36 km. Opet, kasnije, sva ta znanja i iskustva vode u domaći L52 23L 155mm sa klinastim zatvaračem, opet unikum, ali i hit na svetskom tržištu.
"Ovi prostori" su ostavili značajan pečat na razvoju artiljerije. Glupo bi bilo to nipodaštavati.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 06 Okt 2025 05:25
|
offline
- BlackGeorge1804
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 16 Avg 2025
- Poruke: 27
|
Ovo se sad zakomplikovalo. Ako brigade koriste Gvozdike i potencijalno Noru B39 (nema je jos uvek u serijama) i ta dva sistema imaju domet oko 20+ km dakle otprilike duplo manje nego Nora B 52 koja je zbog toga u MABR, da li nama pravi problem recimo hipoteticki da sutra uspemo da nastancamo veliki broj Nori B 52 i sve jedinice popunimo njima a sto neko rece Gvozdike i Nore B 39 odu u rezervu (ili u slucaju rata deo Srpskoj i CG?) posto ovako ispada da na ratistu Nora B 52 koja je po svim karakteristima bolja ne moze da se vrati 20 km u nazad i obavi posao.. Je li to rizik za sopstvenu pesadiju da granate prelecu preko nje? Mislim mozda je malo glupo pitanje ali ozbiljno pitam, posto ovako deluje malo apsurdno da nam treba manje boljih habica, a vise ovih uslovno receno losijih ili makar onih sa kracim dometom... Mislim ako joj je domet veci onda nek se vrati u nazad, logicno.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 06 Okt 2025 07:04
|
offline
- voja64

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 10 Okt 2012
- Poruke: 26169
|
Што би се враћала у назад ако може да се повећа елевација или смањи пуњење за тај мањи домет?
А пуца се свакако преко глава предње линије свим и свачим па ником није нешто нашкодило сем ако се побркају координате циља и...
Тако ми је колега погинуо од пријатељске ватре на КиМ 98.
|
|
|
|
|
|