VBR 9K57 Uragan

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Auu Gargantua gdje ti ode Ne bih rekao da ćemo morati o Euler i Tait-Bryan kutevima, mislim da je nešto jednostavnije u pitanju. Ako ipak je, odmah brišem to da ne gledamo više.

Zbunjuje PSI (pounds per square inch), ako je to šta mislim da je.

• 1Ovo se svidja korisniku: Drug pukovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Meni je prva asocijacija kada sam video dijagram bila na grčko slovo odnosno simbol psi (ψ) prvenstveno jer ispred stoji i teta (θ) tako da napisah ono prethodnoj poruci. E kao što rekoh, šta će od svega ispasti videćemo.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa da, viš a ja se ko pijan plota uhvatio PSI i sve ostalo eliminirao bez imalo širine razmišljanja.
Kutevi su u pitanju, u pravu si. Pojednostavljeno (i u teoriji), kut između osi rakete i startne apscise.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

"Upeco" sam se ja na dijagram samo blejim u njega ko tele , ona dva gornja su jasna čak se vidi i pročitati nešto iz toga , ali ovaj donji jasno piše gradus , znači kut je u pitanju .

Na 22 kilometra taj kut prelazi u negativno područje , a tu je negdje malo prije 22 km i tjeme putanje , raketa tako i prolazi kroz tjeme malo diže nos u odnosu na trajektoriju gore je zrak rijedak i dok njena masa ( njeno težište ) po zakonu kosog hica već hita ka zemlji njena uzdužna osa još malo zbog inercije zadržava taj pozitivan kut .

Ono što me zbunjuje je prvih par sto metara , raketa dosta naglo gubi početni kut , nisam očekivao takve gubitke kuta Orkan je zbog bustera i jakog motora puno manje propadao .

Nemam podataka o motoru Uragana , ali bi ga mogli izanalizirati unatrag

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 05 Okt 2017 8:05

Možemo i od napred, dosta podataka imam, budem ih sve kompletirao pa napišem.
Dijagram h-s, a posebno dijagram brzine kako ste rekli pomaže dosta.
Moglo bi se vrlo precizno izračunati šta se dešava u tih prvih par stotina metara i zašto raketa toliko propada.

Dopuna: 05 Okt 2017 9:56

Osnovni podaci (fugasna 9M27F):
Dužina rakete (sa upaljačem) ... 4833 mm
Masa rakete ... 280,4 +/-2 kg
Temperaturni interval ... -50 / +50 degC

Interesantan detalj, nisam vidio nigdje ništa slično, između motora i b/g se postavljaju kompenzatori masenog odstupanja.



Raketni motor:
Ukupna masa ... 182 kg
Masa goriva ... 104,1 kg
Sila potiska ... 85000 N
Sila potiska na +50 degC ... 97200 N
Izlazak na puni režim rada ... 0,015 - 0,03 s
Sila potiska kada se raketa oslobađa i počinje gibanje ... 14000 - 21000 N
Kritični promjer mlaznice ... 77,5 mm
Marka goriva ... RNDSI-5KM
Zakon gorenja ... u=0,508 * p ˄ 0,655
Impuls ... 2155 Ns (procjena iz dijagramskog podatka o maksimalnoj brzini 1000 m/s)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kao nastavak ovog dijagrama Uragana na svojem krajnjem dometu, evo isto to za Smerč i to za onu raketu sa povećanim dometom (90 km).





Dijagrame sam ja napravio, ali nisu moji podaci, račun i sve ostalo (valjda me neće FSB hapsit).
Raketa mi je skroz nepoznata, ali proračun je toliko precizan, sa toliko detalja, fine podjele tako da moram vjerovati da je autor itekako upućen.
Onaj “obični” Smerč sa dometom 70km je isto dosta tajan, ali opet ima dovoljno podataka da se kaže da ova nova raketa baš i nije sličana.
Smerč raketa dometa 70 km ima dvorežimski motor, 340 kg goriva, prva faza traje 6 sekundi i natiska brzinu 800m/s, a druga faza 9,35 sekundi i kada motor odradi svoje brzina rakete je 1025m/s. Kritični promjer 95mm.

Ova pak je drugačija, jedan režim rada motora u trajanju od samo 6 sekundi. Masa rakete 800 kg a od toga čak 492 kile goriva ( 82 kg/s !? ). Potisak strašnih 201105 N.
Možda podatak koji bi mogao puno reći, u proračunu u nultoj sekundi brzina rakete je 30 m/s. Da li to znači da se raketa “ispuca” iz cijevi nekim gasgeneratorom?

U svakom slučaju, sa elevacijom 55 stupnjeva domet je 89756m, tjeme putanje na 33045m. Ukupna trajektorija 116385m i let traje 177,5 sekundi. Maksimalna brzina 1628 m/s, upadni kut 74,4.

Uvećani detalj krivulje brzine pri kraju leta kad brzina počne ševerit, vjerovatno ulazak u gušće slojeve atmosfere (u proračunu je naravno i gustoća zraka varijabilna i to sa svakim metrom).



Propadanje rakete na startu još izraženije nego kod Uragana.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 06 Okt 2017 17:50

prebaci to na temu smerča da nas aramis ne proganja

Dopuna: 06 Okt 2017 18:05

O tom problemu da raketa obara nos ka zemlji već u lanseru sam dosta pisao ali ne znam na kojoj temi , tada sam uz dosta improvizacija malo bojao pojedine dijelove Uragana da vi se bolje vidilo te cevurde. Na slici sam pokušao prikazati u realanom odnosu tranutak kad je prva komora motora napustila lanser , vidimo da se već tada pojavljuje tendencija da raketa obara nos

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ma neće nas proganjati, sve je to u biti povezano. Šteta što sve do sada napisano nije u jednoj kompaktnoj temi i u cjelini. Ako se baš dohvatimo Smerča, prebacujemo se.

Ovo što navodite je u svakom slučaju situacija tendencije propadanja. Neka promjer ojačanja navoja i komore bude 5mm po strani i neka je zadnja komora 2 metra dugačka.
U startu je to malih 0,14 deg, ali dok aksijalni vektor potiska motora nadjača, ova gravitacijska komponenta radi čuda.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da nije 5 mm po strani , treba to izvaditi u mjerilu iz nekih crteža , ja sam to radio odokativno samo kao primjer koliko se gubi zbog tih ojačanja navoja izvana , za razliku od Ognja ili Orkana kad su cevurde bili istog promjera od početka do kraja.

Rekao bih da su komore rađene iz cijevi i da rupa nije obrađivana nožem osim dijelovi oko navoja što je jako dobro zbog brze proizvodnje i malih troškova izrade.

Onomad kad je grmilo mi smo proizvodili raketicu Obad u kalibru 60 mm. Standardna cijev je vanjskog promjera 60,3 mm , a stjenka se može birati od 2,9 pa do 4 mm , uz malo trikova smo znali izvući sa sirovog komada 60,3 kalibar rakete 59.9 a da ne bude puno fleka na cijevima , i to je prolazilo TK i VK jer je u dokumentaciji bilo napisano da se fleke toleriraju , nakon cinčanja je raketa imala jednoliku boju ali smo primijetili da vojska zazire od tih flekastih raketa.

U nekim kasnijim serijama smo kod proizvođača cijevi platili izradu novih kalibara i poručili stotinjak tona cijevi promjera 61 mm tako da ima mesa za obradu.

Cijevi su došle u tako savršenom stanju da se ni rupa ni vanjski promjer nije trebao strojno obrađivati , ali smo mi imali pogrešan vanjski promjer ha ha . Želim samo reći da ako država odluči proizvoditi rakete u kalibru 220 , a standardna cijev je 219 mm onda nije problem da pritisnu proizvođača da napravi seriju od 1000 tona cijevi sa rupom koja točna u desetinku milimetra i da je površina čista i glatka

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Čitao sam o još jednom problemu koji se javlja tu u spoju komora. Em je navoj i gorivo opterećen kombinirano sa svim i svačim, još je tu u toj zoni i povećana ionako visoka temperatura. Istina kod raketa gdje je gorivo prikeljeno uz komore i izgaranje iznutra i sa čela-Smerč.
Viša temperatura je posljedica pojave k-faze u produktima izgaranja, nisam to baš u detalje, k-faza su izgleda krute čestice koje em deru površine još su i usijano vrele. Moguće da je to ono što se opisivalo kao sliveri.