Višecevni bacači raketa (VBR/MLRS) koji nemaju zasebnu temu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

cuo sam negde da je bilo nudjeno i libijcima da udju u pricu

• 5Ovo se svidja korisnicima: Mercury, Metanoja, celik, sevenino, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Teško je govoriti o sustavu vođenja rakete. Do raspada Jugoslavije je cijeli projekat još bio u fazi studije. Neke su stvari išle malo brže jer su se naslanjale na sustav ORKAN . Vučur je kroz neke faze ispitivanja ORKANA vršio ispitivanja sustava nove rakete. Divac je opet ganjajući u Kamniku kompozitni motor za OSU i STRŠLJEN razvijao tehnologiju motora za ORKAN , a ni danas mi nije jasno na koji su fol u Kamniku namotali probne komade motora za VERU . Ekipa iz IRCE -Energoinvest se bavila kompjuterskim prepoznavanjem predmeta što je trebalo dovesti do samonavođene TV kasetne bojeve glave. Klasične nevođene BG kasetnog tipa več su bile razvijane i ispitivane za potrebe ORKAN a te su trebale biti i na VERI kao jedan od elemenata arsenala.
Paralelno sa time je razvijana i aerosolna BG.

Znači puno se radilo na nekim "bočnim "projektima iz kojih se moglo uzeti gotova rješenja za BG i to veoma efikasnu i u slučaju nedovoljne preciznosti rakete nosača na dometu od 120 km.

Mislim da se na tragu rješenja usvojenog na ORKAN u treba potražiti i slijedeći korak u sustavu vođenja velike rakete. Da podsjetim da je na lanseru bila TV kamera sa dobrim teleobjektivom i da je ta kamera bila spregnuta sa lanserom , u trenutku gašenja motora moglo se vidjeti u kom je kvadrantu raketa , i odrediti zanošenje lansera . vjetra itd . U rafalu od 12 raketa ta prva je opaljena prilično bez veze , iako je njenom lansiranju prethodilo mjerenje dvadesetak parametara atmosfere i temperatura in slično i to je sve bilo uračunato u elemente gađanja, ali je tek ispaljivanje prve rakete pokazalo pravi smjer, korekcija je vršena trenutno prije opaljenja druge rakete , a o toj su korekciji automatski obavješteni i drugi lanseri.

U toj fazi razvoja nije bilo moguće izvršiti korekciju putanje već ispaljene rakete iako se znalo već nakon 4 sekunde da će raketa promašiti nogometni stadion, ali se zato drugu ili treću raketu moglo dovesti na traženu putanju. Drugo je pitanje da li je ta putanja ispravna, ali ako je preduzeto sve što se može i što se na nivou države zna u tom trenutku onda je to jedino rješenje.

Na tragu toga što napravljeno na ORKANU mogu zamisliti komandni sustav vođenja u aktivnoj fazi rada raketnog motora , a dalje bi raketa letila poput svake klasične artiljerijske rakete , što je po koncepciji bliže raketi SKUD nego sustavu TOČKA .

Za razliku od TOČKE koja se lansira sa lansera nulte dužine i zbog toga mora imati kormila u mlazu motora kako se nebi tumbala ili pala nakon lansiranja , Vučur je planirao malo žešće lansiranje rakete iz cjevi i aerodinamičko stabiliziranje i upravljanje.

U to vrijeme se već dosta znalo o kanarima koje je prof Janković primjenio na raketi GROM i vjerujem da bi Boba bio ponovno angažiran da to rješi jednako dobro kao i na GROMU. Činjenica da je Divac 1987 doktorirao na VTF u Zagrebu , a da je Boba bi šef te katedre , navodi me na to aerodinamičko rješenje . nešto u duhu ovih maketica .Tekst za link

Pitanje je kako bi se to sve zatvorilo i financijski i stručno , zbog GROMA je Boba kao civil " dobio prekomandu" iz Zagreba u Beograd , mislim da je tada 4-5 godina vozario na relaciji BG-ZG , vjerojatno bi se u ovom projektu nešto od kanara radilo u Zagrebu jer je tada KONČAR već bio u projektu STRELA-10 .

Netko je prije par postova pitao o tehnologijama i znanjima koja bi trebalo imati za razvoj VERE i eto ja odgovaram sve nešto vrtim okolo po jugi , nisam spomenuo IBK u Vinći i tvornicu Grafitnih proizvoda Dubrovniku bez čijih proizvoda ne bi bilo 3D karbonskih struktura za mlaznice , nisam spomenuo Zagrebačku INU koja je radila na raketnim gorivima na bazi HTPB polimera .


Sa ove vremenske distance vidim da je bilo već tada znanja i tehnologija na teritoriji juge za takav projekat.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Je li modularni Orkan u razvoju?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pitanje je koliko uopste raketa Orkan ima VS, pa samim tim da li postoji potreba da se razvije modularni lanser za te rakete.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 03 Mar 2014 19:25

Tehnologija napreduje.Bice i raketa,ako neko resi...

Dopuna: 03 Mar 2014 19:26

Klip sam skinuo sa you tuba,znaci neko je nesto radio po tom pitanju,zasto bi se inace trosilo?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Na klipu je M-87, originalni Orkan, verovatno snimci od pre raspada SFRJ

• 2Ovo se svidja korisnicima: Mercury, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Na videoklipu ima svega , od fotomontaže, spajanja filmova do ispaljivanja grada ha ha .

Nevješt režiser je iz nekog samo njemu poznatog razloga htio prikazati da neka armija na Balkanu ima toliko ORKANA da može tući rafalno. Sa kadencom tipičnom za GRAD tuče ORKAN što je nemoguće, a da bi sustav radio. Naime lanser prati raketu u letu i mora sačekati da se ugasi motor , a to je cca 4-5 sekundi da bi izvršio korekciju i lansirao slijedeću raketu.

Ispaljivanje u zadnjoj sekundi jeste ORKAN i to je snimak HV iz 1995 godine

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Raketaš, da li je tačno da se korekcija meri na prve tri ispaljene rakete, nalazi sredina i ostale idu sa tom korekcijom ?

• 2Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

vrabac ::Raketaš, da li je tačno da se korekcija meri na prve tri ispaljene rakete, nalazi sredina i ostale idu sa tom korekcijom ?

Da to je točno . TV "kamera" vidi raketu u toku rada motora ,pa gdi je nebi vidjela kad to blješti ko reflektor. Orkan ima dvobazni raketni barut sa minimalnom količinom dima tako da kameri to malo dima ne smeta .

Stavio sam kamera pod navodnike jer je to jedan vrlo sofisticirani sklop, osamdesetih godina je to bio sam vrh tehnike , u biti se radi o jednom lokatoru koji određuje poziciju " reflektora ", i onda automatski korigira lanser za par hiladitih, tako da je već druga ili treča raketa na zadanoj putanji. To je bila tek prva faza u razvoju sustava upravljan ja vatrom, u nastavku je trebala "kamera" preko radioveze vršiti korekciju putanje rakete u aktivnoj fazi leta, na nekom je forumu Godard pisao o tome da raketa nabere sve greške na rampi , a onda nešto kasnije još doda tako da se onda toga na cilju nabere koji kilometar.

Vučur i ekipa su željeli pod svaku cijenu na 50 km pogoditi nogometni stadion i u toj težnji su izvlačili zaista sve što se moglo , a najviše je u tome pomogla upravo ta kamera. Kamera ne bi vrijedila da se nije konstrukcijom i tehnologijom rakete osiguralo istovjetnost raketnih motora i raketa .

Sam oblik raketnog goriva je garantirao najbolje performanse po pitanju stalnosti totalnog impulsa motora , a on direktno određuje brzinu rakete i rasturanje po dometu, ima oblika goriva koji daju veći totalni impuls ( zvijezda ili šeljevoj zarjad ) ali daju i veće rasturanje brzine.

Ideja o kameri se kod rusa vukla dugo godina i svi protuavionski sustavi u JNA su imali osim radarskog i televizijsko navođenje , tako da su dečki sa VTI a imali tu stvar u malom prstu.

Kad smo već kod tog TV navođenje malo je of topic ali jedan od najblistavijih uspjeha sovjetskih PA raketnih sustava je rušenje desetak strateških bombardera B-52 iznad Sjevernog Vijetnama i to u jednom danu , nakon tog debakla naglo je prekinuto bombardiranje sjevernog vijetnama i vrlo brzo sa par dana je pao Sajgon. Možemo reći zbog TV kamere ha ha.

Jedna mala anegdota sa "Ganičevog Instituta", jedan od naših mlađih kolega je bio u Japanu na nekom turističkom putovanju i donio neki fotoaparat ili kameru ne sjećam se više , ali znam da smo ujutro uz kavicu već rasturili Gerinu kameru i izvadili CCD chip da vidimo koja su mu svojstva i da li ga možemo zloupotrijebiti na ARS u.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

"Raketaš, da li je tačno da se korekcija meri na prve tri ispaljene rakete, nalazi sredina i ostale idu sa tom korekcijom ? "

"Da to je točno . TV "kamera" vidi raketu u toku rada motora ,pa gdi je nebi vidjela kad to blješti ko reflektor. Orkan ima dvobazni raketni barut sa minimalnom količinom dima tako da kameri to malo dima ne smeta . "

U tom kontekstu kako funkcionise lanser M-96 sa 4 cevi sto se tice preciznosti, kako se na njemu vrsi korekcija, koji je uopste ucinak na cilju tog "krateza" od 4 cevi, te da li je efikasno dejstvo moguce na primer samo sa 4 lansera istovremeno sto smo na neki nacin videli na vezbi na pasuljanskim lilavadama?