|
Poslao: 19 Nov 2018 21:01
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
Ponavljam opis PESA radara N007 Zaslon kod MiG-31, ja ovako vidim stanje stvari....
Ovo isto važi i za PESA N035 Irbis-E, sa razlikom što kod Irbisa ima još jedan mehanički otklon antene po azimutu, tako da radar skenira širi prostor nego N007 na primer.....i naravno treba izmeniti broj detektovanih, praćenih i jednovremeno gađanih ciljeva.....
Imamo 2 predajnika. Jedan predajnik je za osmatranje i praćenje ciljeva (monoimpulsni), drugi predajnik je za osvetljavanje.
U predajniku za osmatranje i praćenje ciljeva, formira se jedan jedinstveni signal i on se preko programabilnog mulitpleksera deli po emiterima po unapred utvrđenoj shemi emitovanja tj. prebacivanja talasa uzduž i popreko jedne matrice, rešetke.
Programabilnom multiplekser dalje predaje taj multiplikovani signal na razvrtač faza (phase shifter) koji ima zadatak da te signale "pušta" na pojedinačne emitere sa određenim programiranim kašnjenjem između njih.
Tako će recimo na emiter br. 1 signal biti poslat odmah, na emiter br. 2 nakon 0,01 ms, na emiter br. 3 nakon 0,02 ms i tako dalje.
Razlog kašnjenja je u tome što je antenska rešetka nepomična, a potrebno je obezbediti pokrivanje šireg polja dijagrama zračenja. To se postiže tako što postoji frekventna 0 ose snopa radara, a kašnjenje u emitovanju signala od pojedinačnog emitera do emitera uzrokuje da se ti signali superponiraju u jedan uski snop koji se emituje u prostor pod određenim uglom u odnosu na frekventnu osu snopa antene. Taj ugao pod kojim se emituju signali sa pojedinačnih emitera se menja veoma brzo (1 - 2 ms) po unapred programiranoj šemi kašnjenja. Taj "prostor pod određenim uglom" možemo kolokvijalno nazvati "generalni pravac zračenja".
Ovde se može reći da deo signala koji ostane van tog uskog snopa "pod određenim uglom", predstavlja bočne lepeze zračenja.
Taj proces se odvija velikom brzinom, kontinualno i omogućuje veoma brzo skeniranje polja osmatranja i brzu detekciju ciljeva. S obzirom da je snop uzak i da veoma brzo skenira polje pretraživanja i osmatranja, pored brze detekcije 10 (kod N007 Zaslon) ili 24 (kod N007 Zaslon-M), može vrlo brzo i odrediti 4 (Zaslon) odnosno 6 (Zaslon-M) najopasnijih ciljeva sa njihovim koordinatama i projekcijom leta i tačke susreta raketa sa ciljevima. Utoliko je i predaja podataka na dalju obradu pre lansiranja u velikoj meri "sažvakana" još u fazi osmatranja i pretraživanja.
Podaci se predaju na obradu u računar, koji projektuje trajektorije leta 4 ili 6 najopasnijih ciljeva i kao početne podatke ih dodeljuje na 4 ili na 6 raketa R-33.
Lansiraju se PARS rakete R-33.
Predajnik osmatranja i praćenja (monoimpulsni) nastavlja da velikom brzinom skenira sektor osmatranja i podatke o koordinatama ciljeva šalje u računar. Računar upoređuje koordinate ciljeva sa projektovanim putanjama odabranih ciljeva i ako se slažu ili imaju minimalna dozvoljena odstupanja, memoriše ih i uzima kao sledeću osnovu, a te podatke šalje prema Razvrtačima faza (Phase shifterima).
Ovo je iz razloga što radar skenira i osmatra više od 4 ili 6 ciljeva, pa se oni ciljevi koji nisu odabrani, brišu u računaru.
Pošto su rakete R-33 lansirane, sada se uključuje i drugi predajnik, predajnik osvetljenja.
Predajnik osvetljenja šalje signal jedan jedinstveni u programabilni multiplekser koji ga multiplikuje i raspoređuje na pojedinačne emitere koji na matrici, rešetki imaju zadatak osvetljavanje ciljeva.
Multiplikovani signal sa jedinstvenom referentnom 0, stiže na pojedinačne emitere, koji su, kao što sam prethodno opisao, već usmereni prema odabranim ciljeva po unapred određenoj shemi.
Tada emiteri puštaju signal osvetljenja, svaka grupa na rešetki prema svom cilju prema kome je Razvrtač faza usmerio njihovu osu snopa emitovanja.
Tako svaka od 4 ili 6 raketa dobija istu frekventnu 0 od avionskog radara, a drugačiju povratnu informaciju f0 + fd (dopler) reflektovanu od cilja. Na osnovu upoređenja dva signala, računa se brzina zbližavanja rakete i cilja i vreme aktiviranja blizinskog upaljača. Usmeravanje raketa prema svojim ciljevima vrši se tako što višekanalani čeoni prijemnici upoređuju snagu primljenog reflektovanog signala i na osnovu upoređenja "od slabijeg ka jačem " signalu, određuju pravac kretanja cilja i formiraju komande koje usmeravaju let rakete ka tački susreta sa ciljem...
Eto....
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 08:24
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24134
|
Kubovac ::Ponavljam opis PESA radara N007 Zaslon kod MiG-31, ja ovako vidim stanje stvari....
Ovo isto važi i za PESA N035 Irbis-E, sa razlikom što kod Irbisa ima još jedan mehanički otklon antene po azimutu, tako da radar skenira širi prostor nego N007 na primer.....i naravno treba izmeniti broj detektovanih, praćenih i jednovremeno gađanih ciljeva.....
Ne samo po azimutu ,evo javne demonstracije mogucnosti otklona antene N035 :
Imas i ovde :
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Dakle ,gde god da se antena usmeri /pokrene ,time se pomera i `radarska kupa` ogranicena sa +/-60° po azimutu i mesnom uglu .
Citat:Управление лучом электронное (с механическим доворотом полотна антенны двухстепенным электрогидроприводом для увеличения угла отклонения луча).Углы обзора по азимуту и углу места ±60° (электронное), ±120° (с гидроприводом);
Citat: The antenna device scans by an electronically controlled beam in azimuth and angle of elevation in sectors not smaller than 60°. The two-step electro-hydraulic drive unit additionally turns the antenna by mechanic means to 60° in azimuth and 120° in roll. Thus, in using the electronic control and mechanical additional turn of the antenna, the maximum deflection angle of the beam grows to 120°.
Rekli smo vec ,N035 i N007AM ,oba su osmokanalni po cilju u gadjanju ,oba radara omogucavaju gadjanje 8 VC-a ,otkrivaju i automatski prate 30 ,odnosno 24 VC-a .N007(samo N007A ) odavno nije operativan a N007M ne postoji kao serijski i oper.radar .
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 09:08
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
Prihvatam ispravku. Otklon je i po mesnom uglu.
Ostali opis stoji, s tim da treba, kako sam i ranije naveo, promeniti broj ciljeva koji se detektuju i gađaju i tip rakete koja se koristi.
Inače, ponovo pominješ "osmokanalnost"....moram to pojasniti, barem za ostale, ako ti ne prihvataš.
Dakle, radar N035 ima samo 1 predajnik osvetljenja i to je to. Ali...ima preko 1000 emitera za osvetljavanje, koji su podeljeni u grupe emitera, tako da na primer za 1 cilj je zadužena grupa od recimo 200 emitera. Dakle 1 predajnik šalje 1 signale osvetljenja, koji prolazi kroz Programabilni Multiplikator koji ga raspoređuje po grupama emitera sa minimalnim kašnjenjem između svake grupe (manje od 2 ms). Svaka grupa emitera je prethodno usmerena ka "svom" cilju, odnosno njihova osa snopa je usmerena, preko Phase Shiftera (Razvrtača faza) koji su usmeravanje ose snopa svake od 8 grupa izvršili po podacima drugoga Predajnika, Predajnika osmatranja i praćenja....
Dakle, imamo razliku u opremi i u načinu rada:
Kod PESA radara imamo 1 predajnik osmatranja i praćenja i 1 predajnik osvetljenja sa samo 1 kanalom za svaki predajnik, ali imamo Programabilni Multiplekser koji taj 1 signal osmatranja i praćenja i 1 signal osvetljenja deli na veliki broj pojedinačnih emitera sortiranih po grupama, za osmatranje i praćenje i za osvetljavanje.
Kod N019 radara za MiG-29 ili N001 kod SU-27, imamo 1 predajnik sa 2 kanala i to kanal glavnog predajnika osmatranja i praćenja i kanal osvetljenja, zato što imamo samo 1 emiter i kroz njega može jednovremeno proći samo jedan signal i potrebno je da radar signale osmatranja i praćenja i signale osvetljenja emituje u sekvencama, intervalima, naizmenično.
Dakle, N035 Irbis-E ima mogućnost da jednovremeno gađa 8 ciljeva i to je ispravna formulacija. Ovo sam gore ispisao da se ne pomisli da je u pitanju samo "lingvistika", nego je u pitanju razlika u opremi i načinu rada....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 09:42
|
offline
- black venom

- Zaslužni građanin
- Pridružio: 30 Apr 2010
- Poruke: 550
- Gde živiš: Beograd
|
@kubovac
Svaka čast za prethodna dva posta. I meni duduku za te stvari sada je više nego jasno kako funkcioniše radar sa elektronskim skaniranjem.
Ovako treba svaka diskusija (rasprava) da se završi. Napiši svoj stav koji braniš što razumljivije, objasni ga na način da i drugi to mogu da shvate pa nek ostali učesnici foruma sami presude čiji je stav ispravan ili ne.
A ne da se šalju zajedljive poruke.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 09:45
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24134
|
@Kubovac
`Osmokanalnost` se odnosi na to da ima 8 razlicitih kanala RK-e ( Podsveta ) ciljeva ,dakle 8 kanala za osvetljavanje 8 razlicitih ciljeva koji mogu na horizontu biti medjusobno podosta razmaknuti .Recimo MiG-31 sa visine 10 km moze da gadja 4 cilja raketama R-33 od koji dva lete u stratosferi ( 10-20 km ) a druga dva gotovo na fonu zemlje ( 0-5 km visine ) .Kod N035 imas oko 1800 PPM ukupno ,tako nesto,kod N007 1700kom .
Sustincki i principski se radari N007 i N035 ne razlikuju po pitanju osmatranja -pracenja tokom gadjanja spram N001 i N019 iako ovi imaju samo jedan predajnik (dvokanalni ) .Svi ti radari omogucavaju da se tokom gadjanja a nakon lansiranja raketa na cilj /ciljeve osmatra sektor VaP i prate ciljevi u tom sektoru .Principski glavni kanal predajnika N001/N019 salje impulsne,doplerove,kompenzacione,heterodine signale ( sve po Tti 1) gde se zna koliko traje koji takt ( taktni impuls ) ,to isto radi i predajnik osmatranja kod N007/N035.Sustina je ista samo kod ovih govorimo o el. usmeravanju snopa ,time i brzem skeniranju sektora /zone VaP koji se osmatra .Za N001/N019 imamo koje su to zone osmatranja ( pracenje u osmatranju ) i vreme potrebno da se skenira ,zavisno od daljine do cilja/ciljeva i drugih parametara .
Ta `visekanalnost` je inace pojasnjena i kod prijemnika osmatranja N001/N019 ,12 kanala od kojih 3 jesu u sistemu pracenja cilja a 9 za osmatranje sektora VaP ...
Kod ova dva sa PFAR su te zone vidimo vece a vreme skeniranja krace ,to su neke od takt.-tehn. prednosti.
@black venom
Moram napomenuti da postoje avionski radari koji imaju kako el. tako i meh.skeniranje tj el. i meh. usmeravanje snopa .Sustina je ista ,N001/N019 jesu impulsno-Doplerovi radari X -dijapazona( 8-12GHz ) koji rade kvazi-neprekidnom zracenjem ,potpuno isto kao i N007/N035 .
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 10:06
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
ray ban11 ::
Ta `visekanalnost` je inace pojasnjena i kod prijemnika osmatranja N001/N019 ,12 kanala od kojih 3 jesu u sistemu pracenja cilja a 9 za osmatranje sektora VaP ...
Što bi rekao jedan naš bradati političar "don`t мix frogs with grandmothers"....
Dakle, to što prijemnik radara ima više kanala prijema nema nikakve veze sa "kanalnošću" sistema.
U sistemu praćenja odabranog cilja, dovoljna su 3 kanala prijemnika jer se cilj nalazi u uskoj kutiji 8x4 stepena. Kod osmatranja VaP-a zona osmatranja je znatno šira (ovisno o režimu rada) i zato je potrebno 9 kanala prijemnika.
Kada kod praćenja odabranog cilja, rade 3 kanala prijemnika na obradi signala i usmeravanju ose snopa radara u sledeći očekivani položaj cilja radi emitovanja signala osvetljenja, ostalih 9 kanala prijemnika su slobodni i neaktivni u smislu obrade primljenih signala.....
Sa druge strane predajnik je samo 1 sa 2 kanala, glavnim kanalom osmatranja i praćenja i kanalom osvetljavanja.....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 10:15
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24134
|
^
Da ,nalazi se u kutiji stroba( dodatno pretrazivanje po kutiji ) 8x4 stepena gde pored njega moze biti jos jedan cilj jel tako ? Sve to se desava u RNP ,sta je sa rezimom DNP ? Sta cemo sa Podsvetom gde su svi ti kanali slobodni ...Nakon lansiranja rakete/a nema vise RNP ,nema vise te kutije /stroba .Cak i da je ima a nema je ,pa opet radar u toj kutiji moze pratiti vise od jednog cilja ...
Sve ovo imas i kod N007 i kod N035 ,nema tu nikakve razlike sto ovi imaju el. skeniranje a mnoge kolege misle ako radar ima el. skeniranje da je to nesto posve novo ,da je to nesto posebno ... Isto oni rade kao i ovi sa K.ogledalima ,planarnim antenskim resetkama itd .Zasto Su-35S ili MiG-31BM ne mogu u jednom ,bukvalno jednom istom momentu lansirati svih tih 8 raketa na 8 razlicitih ciljeva .
Ne mogu ,jer im za svaki ponaosob treba ta `kutija` ,pa jednoj 31ci treba 10tak sek da lansira one 4x R-33 ,ne lansiraju se one` istovremeno`. Dakle sve isto kao kod N001/N019 ...
Kubovac ::
Kod N019 radara za MiG-29 ili N001 kod SU-27, imamo 1 predajnik sa 2 kanala i to kanal glavnog predajnika osmatranja i praćenja i kanal osvetljenja, zato što imamo samo 1 emiter i kroz njega može jednovremeno proći samo jedan signal i potrebno je da radar signale osmatranja i praćenja i signale osvetljenja emituje u sekvencama, intervalima, naizmenično.
Ne `kanal glavnog predajnika` vec glavni kanal predajnika ,to je razlika .Da, postoje sekvence tj intervali u kojima imamo taktove kako rezima pracenja tako i Podsveta RGS tj cilja .Ti taktovi pripadaju intervalu poiska .
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 15:31
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
^
Dobre bre, Ray....radi se o glavnom kanalu predajnika, u brzini sam napisao kontra....Hvataš se za svaku reč i zarez.
Vidi...Ja sam utrošio nešto svog slobodnog vremena da proučim osnovne principe rada PESA radara. Dakle, osnovne principe. Iako postoje određene mogućnosti za varijacije kod različitih tipova PESA radara, N007 kod MiG-31 i N035 kod SU-35 ili čak Leninets B-004 kod SU-34, principi na kojima se zasniva rad bi trebalo da budu isti ili veoma slični.
I sada mislim da nije baš korektno sa tvoje strane da tražiš neke zareze ili permutovane reči i da ih ovde prikazuješ kao "greške". Dakle, moguće je da postoje stvari koje treba korigovati jer sam ja kao što rekoh, pokušao da uopštim rad PESA radara koji bi mogao, manje ili više, biti primenjiv za gotovo sve PESA radare koji se danas upotrebljavaju, da bi ljudi lakše shvatili.
Posle, ko hoće, može detaljnije da analizira neki od PESA radara pojedinačno.
Elem...zato mislim da ne bi bilo loše, da ti nama u jedno 10-15 rečenica objasniš osnovne principe PESA radara? Dakle, kako ti zamišljaš ili smatraš da ti radari funkcionišu? Kako ide protok signala? Koliko predajnici imaju kanala i slično.....
Tako bi bili "ravnopravniji", jer jedno je kada neko (u ovom slučaju ja) iznese neku tezu ili teoriju, a neko drugi samo traži greške, bez iznošenja svoje teze ili teorije....Valjda je to ok?
Eto....do tada, ja se ne bih s tobom dalje "nadgornjavao" o principima rada PESA radara, a ostali članovi imaju moj opis, moje teze i razmišljanja....Pa i sami neka proučavaju i "studiraju"....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 15:46
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24134
|
^
Pazi jednu stvar ,principi po kojima rade radari sa PFAR su veoma slicni onim po kojima rade radari poput N001/N019 .Snop je snop i tamo i ovamo samo ovde imas el. usmeravanje uz stvaranje `talasa` iz PPM (faznih prevrtaca ) ,tamo imas mehanicko jel tako .Postoje radari koji imaju i el . i meh .skeniranje, jedan od njih je npr bio N010 `Zhuk` .
Kod svih njih kao generator sondirajucih signala obicno postoji jedna ili dve el. vakuum cevi ,one cevi sa putujucim talasom ako to vec nisu klistroni .Kod svih njih imas i prijemnike ,jedan ,dva ili vise ( obicno visekanalni ) ,tako da sustinski /principski ti je isto imao ti dvoogledalni antenski sistem sa dva refletorna Kasegrejnova ogledala ,imao planarnu ili faziranu antensku resetku/PFAR itd
Sto se predajnika tice ,vidimo da su kod starijih radara visekanalni ( dvokanalni ) ,moguce da su kod ovih sa PFAR jednokanalni .
Sam si ukazao tamo na temi kroz one crteze i skice principe rada PFAR(PESA ) pa poredi sve to .Pravi da kazem `revolucionarni pomak` je ucinjen pojavom AFAR(AESA ) gde je svaki PPM u anteni zapravo `radar` sam za sebe ,znaci i predajnik i prijemnik da zna sire citalastvo .
Znaci kod N001/N019 imamo slanje jednog signala uvek po taktovima ( taktni impulsi ) ,prvobitni 10,24ms ,u rezimu pracenja 20,48ms ( dva takva ) i rezimu Podsveta 30,72ms (tri takva ) .Sve u osm. rezimu rada,kod N007/N035 je razlika upravo u postojanju dva predajnika ,pa dok jedan stalno salje signale za skeniranje ( usmeravanje snopa ) ,drugi osvetljava 4/8 razlicitih VC-a .
Sto se brzine kod feritnih faznih okretaca ( prevrtaca ) tice,kod starog N007 iznosi 1,2ms ,kod novijeg N035 400 μs .
Zato rekoh, ovde je bilo kolega koji recimo nisu poznavali ,nije im bilo jasno da je jedan N007 impulsno -Doplerski radar i radi u kvazi-neprekidnom zracenju posve isto kao i jedan N001/N019 .To el. skeniranje nije nikakav bauk ...
Na temi MiG-31 ,bi valjalo odraditi analizu ,da vidimo da li recimo ovi radari sa dva predajnika mogu istovremeno da urade zahvat cilja dok skeniraju sektor VaP a sto npr ne mogu N001 i N019 .Dakle da li predajnik osmatranja nastavlja da osmatra VaP dok predajnik Podsveta recimo vrsi zahvat cilja .Kod N001 i N019 znamo da u rezimu RNP imamo ono `bez sohranenia obzora prostranstva` sto nam je jasno .
Za pomenuti takodje ,Irbis je za VKS a Irbis-E za izvoz :
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Nov 2018 19:17
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
^
Ok, pozitivno je što sada ipak "dopuštaš" mogućnost da bi predajnici kod PESA radara "mogli biti" jednokanalni.
Što se tiče višekanalnih prijemnika, to nije sporno.
E sad...kod radara N019 i N001 ti tvrdiš i dalje da kada se lansira PARS raketa R-27R, radar i osvetljava cilj koji se gađa i prati cilj koji se gađa, ali i sve ostale ciljeve u podrežimu SNP....
Jel može u 2-3 rečenice kako to izgleda?
S obzirom da se tu ne slažemo, evo kako ja to vidim:
-radar u prvom taktu sa osnovnog kanala odmeri odabrani cilj i usmeri osu snopa radara u sledeći očekivani položaj odabranog cilja.
-radar u drugom taktu sa kanala osvetljenja emituje signal osvetljenja za samonavođenje rakete prema odabranom cilju.
Ta radnja se ponavlja do uništenja cilja. Inače to je isti suštinski isti signal, samo je kod osvetljenja malo razvučen po frekvenciji i vremenu trajanja i ne prima se na prijemnicima aviona nego na raketi....
Kako ti to vidiš? Dakle, pusti sada režim po nazivima DNP, RNP i slično...evo ovako rečima kao ja ispiši.....ako hoćeš, naravno...
|
|
|
|
|
|