Dron kamikaza

6

Dron kamikaza

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Ah Rimac , da ga ne znam dok je pravio "topove od blata " onda bih i povjerovao u ono što piše, o brzinama i dometima njegovih jurilica .

Nije znanje kod njega već kod ljudi koji su cijeli radni vijek proveli u podmornici ili hibridnom borbenom vozilu .

Raspadom države dosta tog znanja je sa one bogate vojne trpeze palo kao mrvice dolje u prašinu , nemojmo zaboraviti da je tu prije svega bio Vojno Tehnički Fakultet, pa Brodarski Institut , pa Končar i svi fakulteti oko njega , pa onda Uljanik ( sadašnja firma TEMA d.o.o.) , tvornica baterija Croacija ( sada Varta ) , Munja tvornica akumulatora itd.

Govorim o periodu kad nitko osim podmornićara i torpedaša nije razmišljao o elektromotornom pogonu na baterije , a iza tih projekata je stajo i Institut za Hemijske izvore struje u Zemunu i Ni Cd akumulatori iz Krušika .

Želim samo podsjetiti koliko je tu bilo znanstvenog i privrednog potencijala i naravno da se uz investicije , a kod Rimca je tata investitor , moglo nešto napraviti na bazi onog što je palo sa trpeze.

Kod pogona automobila ili podmornice na baterije računamo na dugotrajni , višesatni pogon, i to je velika razlika u odnosu na pogon torpeda . Osim toga torpedo isto kao i bespilotna letjelica kamikaza nema povratnu kartu i može kod tog prvog i jedinog leta ubiti i baterije i motor.

Prije desetak godina sam radio na projektima bespilotnih letjelica i tada je bila napravljena projekcija razvoja baterija i elektromotora , dakle mi smo ušli svjesno u razvoj letjelice za koju tada nismo imali baterije , računajući da će iz tog silnog razvoja baterija za mobitele ili elektro automobile ispasti nešto primjereno i nama .-

Na žalost nas koji smo radili na tome, razvoj baterija je otišao u drugu stranu, a ono što je nama trebalo baterija koja traje jednu minutu ne može se kupiti.

Tako da tu postoji jedna rupa u koju se može smjestiti letjelica na baterije , sve ono što se može obaviti u tridesetak sekundi je u domeni malog raketnog motora tipa Maljutka , ono što se može obaviti u 5 minuta bi bilo na baterije , a sve ono što traje duže mora biti na neki ugljikovodik , pri tome je mali turbomlazni motor najgore rješenje, sve drugo je bolje od njega .



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2015
  • Poruke: 97

Znam i ja za mutljavinje familije Rimac ali hibridni ili elektro automobili i terenci su se odlično pokazali zbog superiornog obrtnog momenta u odnosu na SUS motore po svim parametrima. Iskoristivost SUS motora je oko 35% i danas imaju primat u motornim vozilima iako postoje odlična rešenja sa pogonskim turbinama.


The new 80 kW Fulcrum is a radial inflow, axial turbine, intercooled and recuperated. Fulcrum is a single shaft machine, the generator runs at turbine speed (~100,000 rpm). Weighing in at 250 lbs (113.4 kg), the Fulcrum is approximately 1/10th the weight of its piston generator counterparts and it is designed to have a 10,000-hour lifetime.



Malo me buni ta priča o baterijama - kao da ste vi torpedisti otišli u perfekcionizam. Stavite veće baterije - dobiješ veću snagu ali izgubiš u nosivosti korisnog tereta, odnosno bojeve glave. Što bi na krajnjem dometu rakete (torpeda) morao da potrošiš svu energiju iz baterija? Shvatio sam još u jednom od prethodnih tvojih postova da ste se vi bili skoncentrisali na efikasnost utroška energije ili na korisnu energiju u jedinici vremena u odnosu na masu pogonskog sistema.

Nego da te ne bih više zamarao sam si rekao da bi elektropogon bio dobar za letelice do 5 minuta maksimalnog rada za obavljanje misije.

Daj konkretan predlog kako bi ti konstruisao tu letelicu, kako bi se vodila (žino ili ne), kakvu bi bojevu glavu nosila i za koje ciljeve bi se koristila.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

U svijetu se dosta radi na hibridima , pa tako i u hrvatskoj . Treba pogledati znanstvene radove Živka Ilijevskog o hibridnim pogonima , a ako znamo da je on zaposlenik Brodarskog instituta i da je i JNA vodio transmisiju i pogon tenka Vihor , onda je to jedan dio bogate trpeze znanja o kojoj sam pisao .

U čisto termodinamičkom smislu , a tu nema milosti , turbina je uvijek lošija po stupnju efikasnosti od bilo kojeg klipnog motora , jednostavno zato što joj je niski tlak kompresije . Bilo koja turbina je uvijek manja i lakša od najboljeg klipnog motora jer se vrti ko sumanuta , ali na kraju dok s eta vrtnja reducira na neku razumnu i primjenjivu brzinu reduktorom ta njena prednost se često izgubi..... a potrošnja ostane.

Malo si me nasmijao sa ovim torpedista , moja jedina veza sa torpedom je raketno gorivo koje se može iskoristiti za pogon torpeda , a li sam proveo dosta vremena u kafani sa kolegama koji su se bavili torpedima i baterijama.

Očito ne kužiš pravila struke odnosno razvoja nekog artikla , kako da stavim veće baterije , ako nema prostora ili ako je definiran volumen i nosivost sredstva ... naravno da se u jednom projektu od svih sudionika očekuje perfekcionizam. To rade timovi ljudi , barem sedam timova na čelu sa glavnim konstruktorom , u svakom timu može biti desetak ljudi , a kao ih je više onda se taj tim mora podijeliti na nekoliko odjela . I sad kad bi svaki odjel radio kako mu se digne ... gdi bi to došlo.

Imao sam knjigu o konstrukciji tenkova , stara knjiga iz četrdeset i neke , mislim da ju je pisao Koškin ili Morozov , i tamo je bilo par skica ... kako tenk zamišlja tim koji se bavi naoružanjem ... brodski top na tenku , tim koji se bavi pogonom ... brodski motor na tenku ... i tako redom , a onda to sve glavni konstruktor objedini natrlja noseve svim timovima i ispadne T 34.


Ako raketa , torpedo , na krajnjem dometu ima još u sebi goriva energije onda je loše koncipirana , neracionalno , treba taj prostor i masu dati drugom timu

Ne mogu ja kao konstruktor davati prijedloge , to je posao kojeg obavlja taktički nosioc zadatka , a to je obično neki general u upravi , oni tamo postavljaju zadatke i ciljeve , na bazi potreba armije .

Možemo samo diskutirati o tome koja su konstruktivna rješenja bolje i efikasnija

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Mozda bi najbolje resenje bilo napraviti dron u formu helikoptera. I na njega zakaciti bombu sa kuulativnim dejstvom (ili fugasnim u zavisnosti od namene). Onda jednostavno sleteti na tenk, ostaviti bombu, odleteti i detonirati je. Mr. Green

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2015
  • Poruke: 97

@Raketaš

Sada si ti došao na polje koje slabo poznaješ. Ta priča o neifikasnosti turbina važila je pre tri decenije. Očito nisi upoznat sa najnovijim trendovima. Uh, sada bih morao pola strane da pišem da ti sve to lepo pojasnim. Pokušaću ukratko - inače ja odlično poznajem SUS motore - tu sam vrh.

1. Čak je problematično i to što si naveo o termodinamičkom ciklusu zbog temperature sagorevanja ali da kažemo da su danas izjednačena turbina i klipni dizel motori, jer postižu temperature sagorevanja od 2100 do 2200 Celzijusa. Stepen kompresije nije problem - danas se pegla za sve motore na tečna goriva veoma lako.

2. Četvorotaktni motori i dalje imaju ogroman problem rasipanja snage jer im klipovi u ciklusu stalno gube energiju i imaju "nultu brzinu" bilo na GMT ili DMT. Tu je efikasnost rotacionioh motora daleko ispred!!!

3. Masa/kW je opet drastično na strani turbine u odnosu na najmodernije dizel četvorotaktne motore današnjice.

4. Odao sam ti tajnu - fotografiju koju sam ti postavio nije objavila niti jedna novina na Blakanu. Ti kamioni sa dizel-turbinsko-električnim pogonom već su detaljnom programu ispitavanja najvećih američkih kompanija, DHL-a, Volmarta itd.

U čemu je novo rešenje? Još 80-tih godina prošlog veka Mercedes je u model E klase ugradio klasinu turbinu. Imao sam podatke ispitivanja ali sam zagubio literaturu. Uglavnom, zaključak je bio sledeći:
A) u to vreme (do danas im potrošnja smanjena za oko 35 odsto) turbina je imala prednost u potrošnji goriva u odnosu na najmoderniji tadašnji mercedesov dizel četvorotaktni motor.
B) Problem je bio u hlađenju jer su hladnjaci zauzimali ogroman prostor i svojom masom su poništavali prednost male mase turbine ( ta mas je beznačajna kada su u pitanju kamioni ili teška vozila, čak masa nije bila veća od klasičnog dizelaša - problem je bila zapremina prostora)
C) odziv na pedalu gasa - u tom eksperimentu radna brzina turbine je bila oko 60.000 o/min ali reakcija na gas je bila znatno sporija od svih drugih SUS motora. Jer, dok klasinom dizelašu treba malo vremena od hiljadu do maksimalnih 4 hiljade obrtaja, turbini treba mnogo od 10 do 100 hiljada. Zato su u to vreme morali da upotrebe komplikovaniji, gabaritno veći i masivniji sistem redukcije prenosa.

Danas je najmodernije rešenje da se turbina "vrti" u veoma "uskom" broju obrtaja a snaga potrebna za periode ubrzavanje vozila ili kretanja velikim uzbrdicama se povlači iz baterija i aktiviraju se elektro-motori koji su sjajni zbog obrtnog momenta što sam već spomenuo ranije.

Dakle, nisi mi odgovio na pitanje već si to prebacio na komando-taktički kadar vojske. Da se više ne bi vrteli u krug - jasno je raketni motor ima mnogo prednosti ali je isto tako jasno da elektro-motori otklanjaju glavni taktički problem jer su "nevidljivi". Da li ostaješ na stavu da je elektro-pogon dobar za letelice do 5 minuta rada? Ako lete brzinom od oko 200 km/h onda je to po tebi domet od 1,7 km?

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Ne bih sad ulazio u raspravu o velikim turbinama odnosno turbomlaznim motorima , mislim da smo se ovdje našli da prodiskutiramo onu rupu koja postoji između 30 sekundi koje su realne za raketni motor i 300 sekundi koji nisu mogući za raketu , a mogu biti riješeni elektromotorom sa elisom ili malim turbomlaznim motorom .

Uspoređivati plinsku turbinu i dizel snage oko 500 kw možemo na nekom drugom topicu nešto sam o tome i pisao na temi tenkovi, i malo potpalio vatru sa opozicionim dvotaktnim dizelom .

Naime jedna studija rađena prije par godina za letjelicu snage oko 40 kW je bila nemilosrdna baterije nemaju šanse , a ni turbina u utakmici sa Wankelom , a pogotovo sa dvotaktnim dizelom .

Letjelica na baterije zbog malog kapacitete baterija i velike mase istih mora biti optimalizirana do jaja, prije svega mora biti malešna da bi letila u području malih Re brojeva odnosno bila u laminarnom sloju , nešto kao Kolibri. Kod većih brzina letenja treba veći potisak , a to da bi bilo optimalno traži veliku i sporu elisu , odnosno dvije elise, i veliki sporohodni motor ili reduktor.

Da se letjelica sa elisom ne bi valjala ko pijano prase moraju biti dvije kontrarotirajuće elise razmaknute ili koaksijalne , sve drugo nije optimalno jer se energija nepotrebno troši na stabilizaciju valjanja.

Možemo pretpostaviti letjelicu sa jednom elisom koja bi se valjala po metodi svih ruskih PT vođenih raketa , ali tko će tada stabilizirati kameru, i koliko kilowata za to treba.

Ako je u pitanju kamikaza , onda se katapultira nekom oprugom , cilindrom ili buster raketnim motorom, a može poletiti i sama bez katapulta , ali tada troši dragocjene baterije , nešto kao ova letjelica sa fotke koja nije kamikaza već se vraća i meko slijeće .




offline
  • Pridružio: 07 Nov 2015
  • Poruke: 97

Raketaš

Napisao sam na ovom postoju o izraelskim dronovima da se oni manji lansiraju iz cevi oslobađanjem pritiska komprimovanog vazduha. Jednostavno, jeftino i relativno tiho.

Turbina o kojoj sam pisao je deo hibridnog pogona i kao takvu je treba posmatrati a ne odvojeno. Nisam nigde spomenuo da bi turbinu trebalo ugraditi u dron-kamikazu jer se držim mog dela tema, dronovi pokretani na baterije.

Nego da ne bi širili temu (Vankel je teorija i samo jedna fabrika na planeti ima patentna prava na njega, dvotaktni dizelaš ima puno prednosti ali i mana) zbog tvog iskustva za koju namenu bi ti koristio električni dron-kamikazu, kolikog doleta i kolike nosivosti (bojeve glave)?

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Počeli smo diskusiju o Maljutki na baterije, pa sam shvatio da smo time definirali domet i bojevu glavu, i neki način vođenja žicom ili kablom

Ostalo je pitanje kojom brzinom doći do cilja , zbog baterija je bolje ići sporije pa makar duže trajalo. Velika brzina letenja je kod baterija jako kritična baterije se vrlo brzo pregriju i drastično im pada kapacitet, ali kao radna teza možemo uzeti da bi pedesetak metara u sekundi moglo proći.

Letjelica sa prethodnog posta objedinjava nekoliko na početku postavljenih zadataka odnosno ispunjava TTZ za "maljutku " na baterije .

Dakle u velikom cilindričnom tijelu ima naprijed mjesta za kameru , koja je stabilna i gleda dolje i naprijed , iza toga je bojeva glava , recimo kumulativka promjera 125 mm , iza toga su baterije i pogonski motori sa elisama .

Optički kabal je namotan na vanjskom prstenu koji je ujedno tunel za elise , štitnik za kabal , nosač krilaca za upravljanje i dio aerodinamičkih površina -prstenastog krila. jedino u toj koncepciji se neće posvađati elisa i kabal , a znamo tko je tu jači.

Letjelica se na putanji ne vrti kao sumanuta oko svoje ose, moment valjanja kojeg daje elisa se kompenzira kontra rotirajućom elisom , a upravljanje po visini i smjeru se vrši vektoriranjem mlaza zraka kojeg daju elise. U slučaju da namjena nije kamikaza može se vratiti u bazu ako ima kabla i energije u baterijama , i može poput helikoptera sletjeti na rep.

Prilično nezgrapno komplicirano , veliko i teško , ali eto tako ispada ako ne želimo raketni motor ili mini turbomlazni.

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Imati dron koji se navodi zicom je pomalo neprakticno jer kao takav ne bi mogao da uradi bilo kakav manevar.

Ako imas kontrolu nad letelicom, onda postaje pomalo besmisleno zrtvovati je. Nesto kao ovo:

https://en.wikipedia.org/wiki/RPG-6

Je tesko samo 1,1 kg, a verovatno bi probilo svaki moderan tenk.

Moderne PO rakete su samonavodjene, sto znaci da operator mora da radi samo nekoliko sekundi. Sa nekom ,,raketom" na elektricni pogon, operator bi morao da radi mnogo duze vreme i bude izlozen neprijateljskoj vatri, a i prijateljske snage bi ble duze izlozene vatri od strane cilja; naravno osima ako nas dron nema veliki domet usled cega bi postao tezak. Naravno sa ovakvim sistemom vodjenja (na TV kameru) mogli bi da gadjamo cilj cak i ako udje u zaklon.

Ali opet lakse je zakaciti par bombi kao sto su RPG 6, pa onda ne morati da zrtvujemo citavu letelicu.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2015
  • Poruke: 97

aramis s ::Swichblade, opasan mališa.





Mislim da je jasno na osnovu ovog prikaza u kom pravcu će ići dalji razvoj dronova-kamikaza.

Moja ideja je bila da se zbog uštede novca i vremena već iskoristi sistem navođenja i upravljanja razvijen za ALAS i Loranu. Računao sam da ako je 3 puta manji domet od Lorane nikakav problem ne bi bila upotreba već postojećeg kabla. Kao što sam rekao u nekom ranijem postu na ovoj temi pogonske elise ne moraju da budu na kraju rakete već na sredini - takvo rešenje već postoji - samo da nađem fotografiju. I najvažnije: za razliku od maljutke kabal bi mogao da se stavi na kotur koji bi prenosnim mehanizmom bio spojen na motor koji pokreće elise - time bi se eliminisao otpor prilikom odmotavanja kabla i ne bi dolazilo do njegovog kidanja. Pre nego što počnete da komentarišete "prenosni mehanizam" shvatite da on nosi beznačajnu masu i da samo redukuje broj obrtaja koji je već prethodno redukovan između elektro-motora i elise.

Raketaš očito si se skoncentrisao na efikasnost i samim tim prečnik pogonske elise. Mene taj deo problema toliko ne zanima, jer vidim da su Izraelci i Amerikanci uspešno rešili taj problem na nekoliko modela mini-dronova.

Nisam našao fotografiju ali ovaj video može da opiše šta sam mislio. Na njemu se vide dve kontrarotirajuće elise i ispred njih samo treba da dodaš kameru sa bojevom glavom. Naravno, ne bi ovako letela kao helikopter! Ovaj narandžasti deo bi bio sredina cilindrične rakete koja bi se ispaljivala iz gasnog kontejnera. Najlepše od svega je što je ova stvarčica modularna (samo zašrafiš šta ti treba) pa menjaj bojeve glave ili kapacitet baterija.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1275 korisnika na forumu :: 21 registrovanih, 6 sakrivenih i 1248 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Bane san, bestguarder, Djokislav, indja, jackreacher011011, krkalon, ladro, laki_bb, Lazarus, maCvele, Milometer, nenad81, Oscar, panzerwaffe, sickmouse, SlaKoj, Trpe Grozni, vlad the impaler, W123, Zimbabwe, zzapNDjuric99