@ Gvozdene reč .....Raketaš očito si se skoncentrisao na efikasnost i samim tim prečnik pogonske elise. Mene taj deo problema toliko ne zanima, jer vidim da su Izraelci i Amerikanci uspešno rešili taj problem na nekoliko modela mini-dronova.
Ne bih samo tako prešao preko ove konstatacije , pogotovo preko ovoga uspešno rešili , tko to kaže da su rešili problem ???
Isti zakoni fizike ili kemije vrijede i za njih i za nas , a to znači da mala elisa traži veliku brzinu rotacije i da samim tim nije efikasna , znači da troši više baterije nego velika elisa , i vrlo brzo dođemo do rezultata kad baterije više nisu u stanju same sebe nositi okačene o elisu , a gdi je onda još auto pilot i koristan teret .
Ja još ne mogu pisati o nekim stvarima koje su rađene unatrag deset godina , osim onoga što su bili studentski radovi , a bilo je tu vrhunskih studenata i radova , i neki od tih mladih ljudi su sada na prestižnim katedrama ili institutima po evropi .
Mi u RH nismo imali neku bazu i neko veliko znanje o elisama, u biti isto je bilo i u Srbiji, osim profesora Nenadovića nitko se u Jugi nije ni bavio ozbiljno elisama, pedeset godina unatrag . Ali kad nam je trebalo onda smo okrenuli svet naglavačke i pronašli sve što nam je trebalo , angažirali sveučilište , napravili dobru laboratoriju i na bazi metode pokušaja i pogreške vrlo brzo shvatili koja su ograničenja elisnog pogona.
Link na letjelicu je ok , ima takvih letjelica veličine baterije .. one velike policijske i samo je baciš u zrak ,a ona se sama stabilizira , i na malom dometu je možeš navoditi i primati sliku par minuta na mobitel , ali nije to letjelica za prodor na neprijateljski teritorij u uvjetima elektronskih kontramjera.
Zbog koncepcije ona teško da može preći u horizontalan let , a ako i pređe onda joj je kamera na repu i ima dosta veliki mrtvi kut prema naprijed.
Ideja da se stave pogonske elise oko centra letjelice je ok , stvar se zakomplicira kad dođeš u konstrukcioni ured i to pokušaš realizirati , u dva poteza si u Šah Mat poziciji imaš reduktor i elise promjera metar .
Letjelica na baterije zbog malog kapacitete baterija i velike mase istih mora biti optimalizirana do jaja, prije svega mora biti malešna da bi letila u području malih Re brojeva odnosno bila u laminarnom sloju , nešto kao Kolibri. Kod većih brzina letenja treba veći potisak , a to da bi bilo optimalno traži veliku i sporu elisu , odnosno dvije elise, i veliki sporohodni motor ili reduktor.
Gledam gornju fotografiju koju si ti postavio i fotografiju američke letelice koju je Aramis okačio. Kada sam napisao da su Izraelci i Amerikanci uspešno rešili problem nisam ulazio u analizu kako su ga rešili. Ono što je zajedničko kod njihovih letelica jeste površina krila u odnosu na veličinu i masu tela drona-kamikaze. Čak krila nisu u aerodinamičkom položaju, niti su zakrivljenog (aerodinamičkog) oblika, naprotiv pratili su ideju ravnih, širokih krila - kao na jedrilicama.
Verovatno su zato gubici koji nastaju korišćenjm malih elisa pogonjenih elektro-motorima nebitni u nekom opsegu: maksimalni dolet - vremensko trajanje leta - korisna nosivost.
Čini mi se da su oni jednostavno našli neko prilično usko polje delovanja elektropogonjenih dronova-kamikaza koje se dobro pokazalo u taktičkom smislu na bojnom polju.
Pogledao sam sajt avinc.com veoma ozbiljna firma čiji su pojedini projekti rađeni za DARPA. Evo video ovog mališe:
Izraelci su trenutno izgleda opsednuti dronovima kamikazama. Nađoh video jedne druge jevrejske firme pa rekoh da ga postavim zbog drugih forumaša.
Ono u čemu se moji stavovi razlikuju od ovih filmova ... ja sam odgojen na tezi da se dvije tri sovjetske tenkovske armije preko Varaždina i Karlovca probijaju do Rijke , i da je tu masu čelika potrebno zaustaviti i razbucati , negdje na pola puta . Na filmovima vidim gologuzu pješadiju koja je meta dronova... to ipak nije moj film .
Naime ne mogu zamisliti da bi se u nekom tavom scenariju dronovi sa velikim krilima koji lete cca 10 m/s obrušavali na sovjetske tenkove i pri tome ostali čitavi , ili upravljivi radio vezom .. rekoh taj parametarv postavlja tamo neki general u upravi pješadije , a ne inženjer iz razvoja .
voja64 ::http://onedrone.com/store/dji-innovations/copters-and-frames
Bili šta od ovde ponuđenog valjalo za tu zamisao Drona -kamikaze za lov tenkova?
Ovaj Vojo može samo za navođenje laserski projektila, navođenje artiljerije i vbr tj korekciju vatre.
Svi ti dronovi helkopterskog tipa odnosno Quad Copteri ili slično su u biti lebdjelice , to što manevriraju malo lijevo malo desno , ne znači da su u stanju i letjeti u horizontalnom letu. One su idealne kao osmatrači , ili izviđači i mogu jako lijepo poslužiti za korekciju vatre ili lasersko pokazivanje ciljeva . Problem je što toj lebdjelici da bi došla u zonu ciljeva treba pola sata i više. Da bi bila osmatrać mora imati radio vezu sa bazom i slati sliku , a to se lako ometa .... znači bez kabla ništa .
Jedno zanimljivo rješenje su ponudili (opet ) Izraelci centralni koaksijalni rotor koji daje lebdenje + 4 rotora koji se mogu vektorirati i dati dosta potiska za horizontalni let .... radili smo na nečem takvom .. zanimljiv hibrid heliča i aviona ali opet nema dovoljno energije za bilo što ozbiljnije.
Konkretno ova letjelica dobija energiju kablom sa zemlje i sva komunikacija ide kablom ... zanimljivo bi bilo pustiti "đukelu s lanca " i vidjeti što može napraviti sa visine od 300m na bazi energije koju ima u sebi i radio veze koja tek u tom trenutku postaje aktivna.
Nije loše za brzi nadzor. Verovatno se nalazi na kesonu malog kamiona ili MRAP vozila pa se prema potrebi spusti u vis i osmatra. Dok je za stalno osmatranje jeftiniji cepelin.
@jazbar
@pein naravno da je moguće , ali sa vrlo malim učinkom , zbog male bojeve glave koja se može ponijeti , negdje u rangu ručne bombe , a opet ostaje problem komunikacije i ometanja
raketaš ::Svi ti dronovi helkopterskog tipa odnosno Quad Copteri ili slično su u biti lebdjelice , to što manevriraju malo lijevo malo desno , ne znači da su u stanju i letjeti u horizontalnom letu. One su idealne kao osmatrači , ili izviđači i mogu jako lijepo poslužiti za korekciju vatre ili lasersko pokazivanje ciljeva . Problem je što toj lebdjelici da bi došla u zonu ciljeva treba pola sata i više. Da bi bila osmatrać mora imati radio vezu sa bazom i slati sliku , a to se lako ometa .... znači bez kabla ništa .
Jedno zanimljivo rješenje su ponudili (opet ) Izraelci centralni koaksijalni rotor koji daje lebdenje + 4 rotora koji se mogu vektorirati i dati dosta potiska za horizontalni let .... radili smo na nečem takvom .. zanimljiv hibrid heliča i aviona ali opet nema dovoljno energije za bilo što ozbiljnije.
Konkretno ova letjelica dobija energiju kablom sa zemlje i sva komunikacija ide kablom ... zanimljivo bi bilo pustiti "đukelu s lanca " i vidjeti što može napraviti sa visine od 300m na bazi energije koju ima u sebi i radio veze koja tek u tom trenutku postaje aktivna.
Da li sam dobro razumeo da ovo čudo nema baterije već struju za motore dobija preko kabla? Ako je to tačno, molim Vas (vidim da poznajete materiju), recite mi koliko bi taj strujni kabal mogao maksimalno biti dugačak da bi bilo ekonomičnije da dron nosi težinu kabla nego baterije? Shvatam da to zavisi od kW snage motora i zadatka koji ima u vidu tereta u kg i maksimalne brzine. Čuo sam da se često koriste aluminijumske žice kao provodnici struju jer su znatno lakše od bakarnih. E sada treba računati prečnik žice koja može da propusti odgovarajuću struju pa to pomnožiti sa dužinom kabla i videti da li je lakše od baterija. Teoretski ako "mali" hamvi nosi ovaj mali osmatrački dron onda bi neko oklopno vozilo 8x8 moglo da nosi mnogo masivniji i naoružan dron samo pojma nemam kako bi se rešio problem trzaja koji npr. proizvodi teški mitraljez ili bacač granata od 30 mm.
