Rževska bitka - milioni mrtvih o kojima se ćuti

1

Rževska bitka - milioni mrtvih o kojima se ćuti

offline
  • Civil Works Team Leader @ IKEA Centres Russia
  • Pridružio: 22 Jun 2005
  • Poruke: 6801
  • Gde živiš: Moskva, Rusija

Nedavno je na jednoj ruskoj televiziji prikazan film pod nazivom "Ržev - nepoznata bitka maršala Žukova", koji opisuje malo poznate operacije Kalinjinskog i Zapadnog fronta Crvene Armije protiv grupe armija "Centar" Trećeg Rajha, započete u vreme Velike Zimske Kontraofanzive, tako da je ponegde opisana kao deo Moskovske bitke.

Cela bitka je imala 4 odvojene ofanzivne operacije, sa ciljem "uništenja osnovnih snaga nemačke grupe armija 'Centar' u reonu Ržev-Vjazma, oslobađanje gradova Ržev, Sičevka i Vjazma i samim tim likvidacija rževskog pristupa". Operacije su trajale od 8. januara 1942. do 31. marta 1943. godine, što, priznaćete, uopšte nije mali period.

Ono što ovu bitku izdvaja u istoriji je sistematsko zaboravljanje, prećutkivanje i ignorisanje onoga što se desilo u reonu koji preživeli vojnici Crvene Armije i dan danas nazivaju "rževska mašina za mlevenje mesa". Zvaničan (!) bilans Crvene Armije je da su ukupni gubici bili veći od milion ljudi! Poslednje, nezvanične procene istoričara govore o 800 - 900 hiljada mrtvih i još 1,5 milion ranjenih sovjetskih vojnika. Sam grad Ržev je u operacijama gotovo sravnjen sa zemljom i od oko 20 hiljada stanovnika, oslobođenje 3. marta 1943. godine doživelo je njih 150! Gubici na strani armije Trećeg Rajha nigde nisu dokumentovani. Iako je grad Ržev 1978- godine (!) dobio orden Otadžbinskog rata I stepena, malo istorijskih podataka o samim operacijama je opštedostupno.

Među preživelim svedocima ovih operacija kruži poslovica: "Istina o Rževu će se saznati tek kad svi preživeli odatle budu mrtvi!"

Neki izvori podataka o bitci:
http://www.volk59.narod.ru/Rzhev.htm (RUS)
http://1942.rzev.ru/rshew_history.html (RUS)
http://rshew-42.narod.ru/texts/list6id.html (RUS - GER)
Wiki:
Wiki Rusija (RUS)
http://en.wikipedia.org/wiki/Battles_of_Rzhev (ENG)

Molio bih sve koji poseduju informacije o ovim operacijama da iste podele sa nama, meni je ovo posle Staljingradske bitke najinteresantnijaa tema iz II sv.rata.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14801

Krivošejev za 4 operacije u periodu 8. januara - 20. aprila 1942. navodi da su sovjetski gubici bili:
- Nepovratni gubici 270.000 (tu su ubijeni i nestali (zarobljeni)), što je činilo 25% angažovanih snaga
- sanitarni gubici 505.000 (ranjeni i oboleli), što je činilo skoro 50% angažovanih snaga.

Operacije Ržev-Sičevska od 30.7. do 23.8. 1942. su imale nepovratne gubitke od 51.000 i sanitarne od 142.000.

Tokom operacije Mars, koja je tekla naporedo sa sovjetskom ofanzivom kod Staljingrada, i koju je vodio Žukov (neki je smatraju njegovim najvećim porazom), gubici su 70.000 nepovratnih i 145.000 sanitarnih.

Iako se radilo o ogromnim gubicima (u prvoj bici 75% angažovanih snaga!), vidimo da ukupni gubici dostižu 1,2 miliona, od čega je 1/3 nepovratnih.
Verovatno je bilo dosta gubitaka i tokom faza kad nisu izvođene operacije, ali je to očigledno daleko od navoda o milionima mrtvih.

"Poslednje, nezvanične procene istoričara" često imaju običaj da ukupne gubitke proglase za mrtve, pa dodaju još 20%. Sovjetska arhiva je sačuvana i obrađena u studiji Krivošejeva, tako da nema potrebe za nikakvim procenama i ponovnim pisanjem istorije.



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25684
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Miško, svaka čast! Mnogo mi je drago što si se pojavio kod nas. Samo nastavi.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2007
  • Poruke: 8384
  • Gde živiš: Ravni Banat

Сириус, именовани документарац имаш одавно...

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25684
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Znam, nego niko od nas da se seti da postavi. Došao nam pacifista i to iz Moskve... Very Happy

Svi ovi podaci potvrđuju jednu činjenicu: bila je to borba na život i smrt, do istrebljenja i tu nikakva naknadna mudrovanja i istorijska pomirenja ne dolaze u obzir. To je bilo : ili-ili...ne ponovilo se.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2007
  • Poruke: 8384
  • Gde živiš: Ravni Banat

Коме је лакше да чита, овде је транскрипт емисије радија "Ехо Москве", "Цена победе", посвећене документарцу "Ржев - непозната битка Георгија Жукова" - http://echo.msk.ru/programs/victory/574004-echo/

Ко хоће да слуша, ево директног линка на звучни запис - http://old.echo.msk.ru/snd/2009-02-23-victory-2105.mp3

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 8633

Po meni na brzinu mobilisane i nedovoljno obučene jedinice koje su bacane u bitku po Staljinovom naređenju iako su mu u nekim bitkama predlagali da je pametnije da se povuku. Često smenjivanje komandnog kadra u jedinicama i sl. po naređenju Staljina

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25684
  • Gde živiš: I ja se pitam...

SSSR je Drugi sv. rat dočekao nespreman, u svakom smislu reči, sem u obaveštajnom...a obaveštajce političari nisu slušali. Nemačka procena je bila da je jedini trenutak kada se može napasti SSSR bila upravo 1940-41. godina kada je vršeno preouružavanje Crvene armije. Svi su za to znali, pa ipak su Rusi zateknuti ''spuštenih panatlona''. Postoji još jedan istorijski momenat koji se često prenebegava, a jeste krucijalan kada je ovo pitanje (zašto su Rusi mnogo ginuli) na stolu: čak i da su bili logistički spremni, Rusi bi opet srazmerno mnogo ginuli. Šta je doprinelo takvoj atmosferi? Setimo se da su milioni Rusa (!!) poginuli, odnosno brutalno likvidirani kako za vreme revolucije i intervencionističkog rata, tako i za vreme Staljiovih čistki. Jedan monstruozni režim obračunavao se sa svojim sugrađanima kao da su tuđi. Staljin i Berija, dva Gruzina, tamanili su Ruse s nepojmljivim zanosom i ludilom. Svoje podanike terali su na mitraljeze i pretvarali u topovsko meso s nepojmljivom lakoćom. Streljali su maršale i generale kao da su niža vrsta života. Šta su tek radili s običnim ljudima, još dugo će se otkrivati...Hitler, koji je bio Austrijanac, imao je prema svojoj matici, Nemačkoj, sličan odnos. Ljudski život u Rusiji tih decenija bio je tragično jevtin, a to je trajalo od, kako rekoh, Prvog sv. rata pa do pedesetih godina, sve dok Staljin nije umro i Berija likvidiran.

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14801

Lucky_One ::Da li mislite da je do nesrazmerno velikih sovjetskih zrtava dovelo i to sto su oni skoro u podpunosti zanemarivili instituciju poljskih bolnicara ??
Odakle je ovaj podatak?
Sovjeti su imali 14,6 miliona ranjenih tokom rata, i 7,6 miliona obolelih. Ukupno 7 odsto ranjenih i 3,5 odsto obolelih je umrlo. Da nisu imali poljske bolničare, ovi procenti ne bi bili ovakvi.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7071

Zaboravlja se još i jedna stvar, Sovjeti su morali da potegnu u mnoge bitke koje su bile uzaludne. Često su morali da zadržavaju njemačke jedinice žrtvujući svoje. Nažalost Staljin i Berija su bili glavni generatori svih tragedija. To ostaje. I kod Lenjingrada je bio dio fronta gdje je izginulo nesrazmjerno mnogo sovjetskih vojnika na malom parčetu fronta.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 957 korisnika na forumu :: 16 registrovanih, 1 sakriven i 940 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Areal84, bigfoot, Djole, kolle.the.kid, ladro, laurusri, Milos82, nuke92, sevenino, shaja1, Srky Boy, VP6919, W123, zeo, Zimbabwe