Da li da dizem ruke i spasim zivce?!

6

Da li da dizem ruke i spasim zivce?!

offline
  • Pridružio: 29 Maj 2009
  • Poruke: 1103
  • Gde živiš: Beograd

Pa Burkina Faso je vec dogovorena Mr. Green

offline
  • Pridružio: 28 Sep 2009
  • Poruke: 1449
  • Gde živiš: U Belomgradu

Ma nema dogovora!Sve je nase!

offline
  • Pridružio: 05 Maj 2010
  • Poruke: 102

su47berkut ::zgembo ::Terminator93 ::
REPUBLIKA SRPSKA JE SRBIJA
KOSOVO JE SRBIJA
CRNA GORA JE SRBIJA


Da ti nece biti malo? Bebee Dol KAko stoji Burkina Faso kad ce to biti Srbija po tebi?

nije upuceno meni,ali moram da odgovorim.
vrlo brzo...

Sto bi bilo malo a?
REP. SRPSKA 90% SRBA
CRNA GORA 72% SRBA i CRNOGORACA (ISTO TI DODJE)
KOSOVO ZBOG SVETINJA KOJE SU TAMO, ZBOG ISTORIJE I PROTERANIH SRBA!!!

Shocked sta je to "Burkina Faso"? sunce ti zareno Mr. Green ako mislis na drzavicu u Africi, rekao je Su47 Zagrljaj

offline
  • Pridružio: 06 Avg 2009
  • Poruke: 320

Ne mozes drzati vecu teritoriju nego sto imas stanovnika, a mi samo negativnim natalitetom gobimo preko 30 000 ljudi, a gde je iseljavanje. Mozes ako imas A bombu ali ni tad vecno.

offline
  • Pridružio: 01 Jun 2006
  • Poruke: 2065
  • Gde živiš: Malo tamo malo vamo

Terminator93 ::su47berkut ::zgembo ::Terminator93 ::
REPUBLIKA SRPSKA JE SRBIJA
KOSOVO JE SRBIJA
CRNA GORA JE SRBIJA


Da ti nece biti malo? Bebee Dol KAko stoji Burkina Faso kad ce to biti Srbija po tebi?

nije upuceno meni,ali moram da odgovorim.
vrlo brzo...

Sto bi bilo malo a?
REP. SRPSKA 90% SRBA
CRNA GORA 72% SRBA i CRNOGORACA (ISTO TI DODJE)
KOSOVO ZBOG SVETINJA KOJE SU TAMO, ZBOG ISTORIJE I PROTERANIH SRBA!!!

Shocked sta je to "Burkina Faso"? sunce ti zareno Mr. Green ako mislis na drzavicu u Africi, rekao je Su47 Zagrljaj

Posto je neko izbrisao moj odgovor a nije krajnje provokativanu insinuaciju da se ponovim ukratko da obrazlozenja nisu na mjestu:Ako je Kosovo srpsko kako vrli pisac blagoglagoljivo rece onda se kosi sa logikom za R Srpsku odkud tamo odjednom 90 %Srba. Crnogorci su proglasenjem samostalnosti ipak dali do znanja da (NE DODJE TI ISTO) pa i jos Kosovo priznali da ne bude zabune Wink .

offline
  • Pridružio: 28 Sep 2009
  • Poruke: 1449
  • Gde živiš: U Belomgradu

@Zgembo
Cekaj stani malo...A Visoki Decani stari vise od 800 godina..Srbski Pravoslavni manastir ko je to napravio Hasim?

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7050



Apokalipso, ajde srkni malo nane. Biće i za ostale. Nešto ste mi crveni u licu!

offline
  • Pridružio: 28 Sep 2009
  • Poruke: 1449
  • Gde živiš: U Belomgradu

O kljift i ti si odlucio da banes na cajanku...Jer ovo Pure Ceylon Tea...
A vidi ima i limun,slatko..kljift..kad dobijem upalu oba plucna krila saljem PP...

offline
  • lacko  Male
  • Elitni građanin
  • doktor medicine
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 1534
  • Gde živiš: nis

mani caj ova dezinfekcija "przi"...


Ziveli

offline
  • Pridružio: 12 Jan 2009
  • Poruke: 284
  • Gde živiš: Danmark

** ovo obracanje sam .. zbog 'oficirskih' belih rukavica (ispod kojih ..) .. jednostavno morao da podastrem .. zbog paralela .. analogija .. i ostalih ukrstanja i zakrstanja .. i nek mi se, molim vas .. ne zameri ..
uzgred .. nije moje .. ali .. kao da jeste ..
dakle ..
************************************************************

Ovome mestu i mome zvanju, braco, pripada duznost istaci i zigosati ne samo nepravdu coveka prema coveku, nego i nepravdu naroda prema narodu, i nepravdu vere prema veri. Jer u odnosima naroda i vera desavale su se i desavaju se na nase oci tako velike nepravde kakve se one redje mogu desiti u odnosima pojedinaca.
Kakva bi to bila vera, koja bi se bunila protiv manje nepravde a ostajala slepa i gluva pred vecom?
Kakvi bi to bili propovednici Boga i Bozje pravde koji bi svakog praznika vitlali se krupnim recima i vatrenim anatemama protiv nepravde, od koje moze da trpi jedan covek, a cutljivo prelazili mimo nepravde, od koje trpe milioni ljudi, bilo jedne narodnosti bilo jedne vere?
Ocenite vi, kakvi su to propovednici, koji vide trunke a ne vide brda nepravde, a ja vam kazem da je takvih propovednika puno, i po crkvama i po dzamijama, i da ih je vise u svetu hriscanskom nego sto bi zeleo Hristos, i u svetu muslimanskom no sto bi zeleo Muhamed. Takvi propovednici lice na lekare, koji bi lecili revnosno nazuljale prste a ostavljali dzigerice da trunu. Glavno je: takvih ravnatelja pravde ima mnogo. U ovome momentu, kad ceo Hriscanski Balkan svom svojom intelektualnom i fizickom moci pitanje pravde naroda prema narodu i vere prema veri , u zidinama crkvenim ne smeju se cuti propovedi indiferentne prema takvom jednom gigantskom pregnucu. Medjutim uobrazite samo ako mozete: sta je sva nepravda, koju jedan covek moze uciniti svome bliznjem prema besprimernoj nepravdi, koju je svet, ceo svet, cinio hriscanskom Balkanu, ne za pet stotina godina – ostavite, to se ne da uobraziti – no samo za poslednju stotinu godina, kada su se narodi balkanski promeskoljili u svome grobu i pokazali znake zivota i teznju za slobodom.
Ima li koga u svetu, ko balkanskog suznja nije gurao u njegovu mnogostoletnu tamu, zatvarajuci sve prozore, kroz koje bi ga svetlost mogla obasjati?
Ima li koga god, ko balkanskom robu nije pritezao lance?
Ima li koga god, ko na svojoj savesti ne nosi neiskajan greh prema balkanskom robu?
Ima li takav u Hriscanstvu?
Ima li takav u Muslimanstvu?
Ima li takav u Izrailju ?
Zasto da nema? Je li Balkan Kain medju narodima, da se svak moze bacati na nj kamenom? Je li Balkan vaga, na kojoj svak moze meriti velicinu svog greha, i mesto, na kome veliki narodi kusaju moc svoga gresenja? Il je Balkan siroce, koje ima svak pravo rasplakati? Kakva je zagonetka Balkan? Prozire li ko u tajne istorije ?
Balkan je mnogo gresio, zato je Balkan mnogo stradao. Istina na svakom kutu zemlje, naseljenom ljudima, gresilo se i stradalo, no nigde se ne raspoznaje tako jasna uzrocna veza izmedju greha i kazne kao u istoriji hriscanskog Balkana. Pre pet stoleca na Bosforu je ziveo jedan narod, zamoren od stvaranja, zamoren od revnosti prema istini i moralu. U svojoj zamorenosti i iscrpljenosti taj narod je pogazio sav zakonik vladanja svojih predaka i istakao je kao kao jednu opravdanu teznju zivota: vlast i slast, legitimisuci sve puteve bez izuzetka, koji ovome dvoma vode, direktno ili zaobilazno. Na lepom Bosforu, pod toplim zracima sunca dugo ziveci, dugo suncajuci se, vizantijski narod je gnileo, kao sto gnili prezrelo voce. Sva velicina proslosti sluzila mu jeo dekoracija njegove pigmejske sadasnjosti, kao velika firma praznom ducanu, kao zdrava ljuska kvarnom orahu. U velikom stilu stanovala je mala sadrzina. Sve velike tvorevine proslosti nisu mogle oziveti niti nadahnuti jedan porocan dekadentski narastaj. Velika grcko-rimska arhitektura, namenjena i velikom zivotu skrivala je sobom zlocin i perverzne slasti; Justinijanovi zakoni nisu imali gradjana, koji bi im sledovali; hriscanske verske ceremonije bile su vec zastarela zabava kao i hipodromske igre; sa Aja Sofije jecala su zvona pre kao opelo jednom samrtniku nego kao himna Bogu i zivotu.
Na severu od Vizantije ziveli su narodi slovenski, mladi, neistroseni u kulturnom stvaranju, nemalaksali i nerazocarani u veri i moralu. Oni su tek bili na jednom velikom pocetku. Njihov pocetak u kulturi od koga stoje jos spomenici , svedoci o velicini kulturne zgrade, koju bi oni do sad sazidali, da njihovo razvice nije brutalno preseceno i zadrzano. Ovi mladi narodi zbog svog dodira sa Vizantijom bili su i sami zarazeni moralnom gniloscu ove poslednje, kao sto se obicno jedan mlad i zdrav organizam da zaraziti od jednog starog i bolesnog organizma. Svoj kodeks vere i morala, kojim su dotle ti narodi ziveli, zamenili su oni, kao i Vizantinci, indiferentnoscu prema pravdi i nepravdi i teznjom za vlascu i slascu.
I tako je sav Balkan pre pet stotina godina predstavljao jedan i isti moral, tj. jedan porok i jedno bezbostvo, koje se moralo po istorijskom redu kazniti. I ono je kaznjeno.
Narod odredjen za kaznu Balkana i nije nizasta drugo bio sposoban do da sluzi kao kazna drugim narodima. Turci primivsi od Arapa njihovu veru u formi fanatizma i fatalizma, nisu bili u stanju primiti od Arapa i njigovu radljivost, i energiju, i njihov tvoracki duh. Turci, sa arapskom verom no bez arapskog smisla za kulturu, imali su samo dve sposobnosti nomadskih naroda: ratovati i lenstvovati. Mnoga prohujala stoleca nisu mogla te sposobnosti turske rase ni zameniti ni izmeniti. I danas kao i pre pet stoleca Turci imaju te dve osobine; ratovati iz fanatizma i lenstvovati iz fatalizma.
Ognjem i macem Turci su kaznjavali Balkan cetiri stoleca, ognjem i macem oni su razrovali sve sto se protivilo njihovoj cudi i njihovom cefu, ognjem i macem oni su ugusili na Balkanu i pesmu, i govor i – plac. I zamukli Balkan nije cetiri veka predstavljao za Evropu nikakvo pitanje. Uvek rdjavo obavestena o slabim i potistenim, hriscanska Evropa je sasvim bila izgubila racun o balkanskim hriscanima, ona je ceo Balkan smatrala za legitimno carstvo tursko a Balkance za bespovratne i beznadezne udavljenike u moru turskom.
Medjutim balkanski rob nije bio ni udavljen ni od Boga zaboravljen; on je cekao kraj svoga iskupljenja. Pre sto godina balkanski rob je pomislio na oslobodjenje. Njegovi azijatski gospodari zaostrili su kolje, odeljali raznjeve, i rob nabijen na kolac, ili primaknut ognju na raznju osetio je kako sloboda skupo staje. Najpre su to osetili Srbi, koji su najpre i ucinili opasni pokusaj oslobodjenja; to isto su potom osetili Grci, pa Bugari, pa opet Srbi, pa svi zajedno. Jedan po jedan deo balkanskog organizma s mukom se izvlacio iz okova i na svojoj krvi postajao slobodan.
Za jedno stolece uspela su cetiri dela na cetiri strane Balkana, da izvojuju sebi slobodu. Danas ta cetiri ostrva slobode teze da se spoje u jedno kopno; ta cetiri dela istog organizma stavila su danas i svoju slobodu i egzistenciju na kocku, da bi izvojevali slobodu jos neslobodnim delovima svog nacionalnog organizma.
Dugim trpljenjem balkanski hriscani su se osnazili i podmladili i od svojih praotackih greha ocistili . Oni su se osposobili za ponovnu slobodu i kulturu. Trpljenje je za njih bilo cistiliste i ocelicenje. Cisti i celicni borili su se oni za slobodu. No u toj svojoj borbi oni su stalno imali, i danas imaju, dva neprijatelja: varvarski Islam na jednoj strani i razvraceno Hriscanstvo na drugoj strani. Svaki pokusaj za oslobodjenje na Balkanu utusivao je crveni Islam klanjem i paljenjem, a crno-zuto evropsko Hriscanstvo svojim spekulacijama i farisejskim prenemaganjima.
Varvarski Islam Azije i razvraceno Hriscanstvo Evrope jesu Scila i Haribda, izmedju kojih mi balkanski Hriscani nikako do sad nismo mogli da prevezemo svoj brod slobode. Kad god smo mi krenuli svoj brod kroz opasni prolaz, uvek su se oba cudovista nadnosila nad nj, sa obe strane preteci mu da ga potope ili progutaju.To se desavala nebrojeno puta kroz celo minulo stolece, to se isto desava i u ovome trenutku, kada hriscanski Balkan cini poslednji i odsutan napor, da se konacno oslobodi. Tek sto se culo o savezu balkanskih naroda , Scila i Haribda zarezale su svojim cudovisnim glasom, i svojom vikom uzrujali sve narode na zemaljskoj kugli. Islam, kome je drukcije ime Krv, Zapadni degenerisani Humanizam,kome je drugo ime Laz, nasli su se odmah na jednom poslu, na kome su se uvek zajedno nalazili, - na ugusenju pokreta za slobodu. Razjapile su svoja velika usta jednovremeno Scila i Haribda ; jedna pocela da bljuje krv i vatru, druga pretnju i kletvu.
Jedno je cudoviste riknulo protiv nas: \auri! Nevernici!
Drugo je cudoviste riknulo protiv nas: Hijene
Prvome cudovistu je ime Krv a drugome Laz.
Jesmo li mi hijene, prijatelji moji?
Nevernici su oni, koji pet puta dnevno klanjaju pred Bogom i toliko puta kolju decu Bozju. Jesu li to balkanski Hriscani ?
Nevernici su oni, koji hule Boga svojom animalnom necistocom i lenoscu. Jesmo li to mi braco ?
Nevernici su oni, koji hule Boga svojom fanaticnom mrznjom prema drugoj veri. Ne to nismo mi.
Nevernici su oni, kojima je Bog neprestano na vrhu jezika, a krv nevina na vrhu maca. Ne nismo mi nevernici.
Nismo nevernici mi, koji imamo tako razvijen bozanski instinkt slobode, no nevernici su oni, koji svakome sem sebi osporavaju pravo na slobodu.
Jesmo li mi hijene prijatelji moji ?
Hijene su zveri, koje mrtve ljude iz grobova vade i jedu.
Mi smo stvoreni po slici i prilici Bozjoj, - mi nismo dakle hijene ni po obliku svome. Mi se borimo za slobodu, za najveci ideal svih vremena i svih naroda, - mi nismo dakle hijene ni po delima svojim. Mi tezimo ka jednom savrsenstvu moralnom i kulturnom, kao i svi napredni i nedegenerisani narodi; tezimo, da nasoj zaboravljenoj braci omogucimo tu nasu teznju, - mi nismo dakle hijene ni po teznjama svojim. Mi verujemo u Boga i Bozju pravdu, kao i svi narodi koji rastu, mi smo za pet stoleca ropstva nasega ziveli samo tom verom, - mi nismo, dakle, hijene ni po veri svojoj.
Znate li ko nas naziva hijenama? Nazivaju nas ljudi, kojima je ime laz, kojima je sadrzina laz, kojima je zanimanje laz. Nazivaju nas tako ljudi, cija laz nosi hijenski karakter a ima hijensko dejstvo. Mnogo ima hijena u obliku ljudskom, pod kapom, koja se zove humanost, pod ogrtacem , koji se zove civilizacija, u obuci koja se zove progres, u rukavicama koje se zovu moderni duh. Kroz svu tu meku i glatku odecu proviruju ponekad zubi i nokti i ljudozderski apetiti hijenski. Ima hijena u obliku diplomata, ima hijena u obliku trgovaca , ima hijena u obliku knjizevnika i hijena u obliku mirotvoraca. Niko nije osetio tako silno zube i nokte tih ljudskih hijena kao mi balkanski hriscani, jer gle, mi smo bili pet stoleca u tami, u grobu, mrtvi, a hijene se najradije po groblju secu i najradije pokazuju svoju moc nad mrtvima.
Diplomati, koji nas nazivaju hijenama zeleli su, da na Balkanu ostane status kvo, tj da Balkan i nadalje ostane groblje. Mi smo vikali iz svog groba: u ime humanosti, u ime Hristove ljubavi i u ime progresa, i u ime svih vasih svetinja i ideala, izmenite status kvo ili dopustite nama da ga izmenimo, jer gle, zver, kome je ime krv, pece zive ljude na raznju, i iseca majkama decu iz utrobe, i dere kozu sa zivih ljudi! A diplomati u mekom i toplom odelu, u osvetljenim udobnim kabinetima, osigurani i utovljeni, zavrzeni u poravnanju svojih sitnih kancelarijskih ambicija, dovikivali su: neka ostane status kvo, Radi Boga, govorili smo mi, prevedite tu frazu status kvo s diplomatskog na covecanski jezik, gle, ona znaci pecenje i dranje i secenje zivih ljudi! Diplomati, usmrkujuci zadovoljno burmut, odgovorili su: neka se odrzi status kvo ma po koju cenu!
Trgovci koji nas hijenama nazivaju, zeleli su da na Balkanu ostane status kvo. Trgovci najlakse eksploatisu neznanje, a turska carevina je sinonim neznanja. Trgovac-hijene ovako rezonuju: dok traje Turska, dotle su osigurani nasi prihodi, nas uvoz i nas izvoz. Nasi ekonomski i trgovacki interesi najbolje su zagarantovani neznanjem i neprosvecenoscu. Zato svi mi trgovci, i fabrikanti, i bankari, i spekulanti, treba da podrzavamo svojim autoritetom, koji se zlatom meri, status kvo kao na Balkanu.
- Ali, vicemo mi sa Balkana, taj status kvo znaci glad i dranje hriscana, i senluk hajduka, i trijumf nepostenja i nepravde i prljavstine i nazadak! – No uzalud, evropski hriscanski trgovci spokojno otvaraju i zatvaraju pune kese i preko ramena dobacuju nemarno i s prezrenjem: mi zelimo status kvo.
Knjizevnici koji nas hijenama nazivaju, zeleli su na Balkanu status kvo. Zasto? Zato da bi imali u svojoj blizini sto originalnijih tipova i sto originalnijih prizora za svoje romane i drame. Gle, presicen je svet zapadni zapadnog zivota. Zapadnjaku je sve monotono na Zapadu. Zapadni knjizevnik ne moze da nadje temu svome delu: sve su drugi pre njega opisali i opevali i naslikali. I sneg na vrhu Monblana opisan je i trulo lisce u pecinama. Treba novih tipova, novih scena, novih tema, treba i njemu ziveti, jer i on je gladan hleba i slave. Turska je predstavnik Azije u Evrope, ona jedina moze dati hrane gladnom coporu nedarovitih knjizevnika Zapada. Turska znaci izlozbu turbana i dimija i jatagana i minareta.
Ali, vicemo mi, turska znaci i izlozbu pecenih i odranih, zivih ljudi, i izlozbu poderanih divljaka Arnauta, koji sebe nazivaju gospodarima nase sudbe i koji zivot ljudski cene manje od jednog kursuma olova; i izlozbu necistoce, i izlozbu nasilja i otmica.
Vrlo dobro, eto nama hleba i slave, klicu gladni knjizevnici, koji NAS nazivaju hijenama, to je sve izvrstan materijal za tragedije i za price a la Edgar Poe, to je za nas zlatni majdan, nek ostane sve kako stoji, mi smo svi za status kvo.
Pacifisti, koji nas hijenama zovu, misle, da je status kvo idealni mir, za kojim zudi coveciji rod, za to su zivo agitovali za status kvo na Balkanu.
Ali dovikujemo mi tim modernim mirotvorcima, status kvo na Balkanu ne znaci ni iz daleka mir no najzverskiji i najgnusniji rat, rat iz zasede, rat mucki i zlocinacki, rat neobjavljen, u kome je jedna strana naoruzana a druga nije, i u kome jedna strana ima samo da podmece glave pod esafot, a druga da obara sekiru i sece. Vi neobavesteni i neznalacki mirotvorci sveta, strepite od rata na Balkanu, koji ce unistiti sto hiljada zivota, strepite zato sto ne znate da je krvavi mir na Balkanu do sad unistio milione zivota. Vi dekadenti, siroti zaljubljeni ljudi, koji svoju dekadenciju nazivaju idealizmom, bojite se jednog herojskog rata, a ne bojite se kukavickog, dronjavog i palikucskog mira! Kad bi vama, veliki apostoli mira, Arnauti odsekli samo jedno uvo, vi bi se brzo preobratili u velike apostole rata. No Arnauti seku usi nama, Balkancima, sto vi u Becu i Parizu ne mozete ni da vidite, niti jos manje da osetite; zato vi nazivate hijenama nas, sto remetimo vas patricijski mir.
Tako mi dovikujemo ovim zapadnim Don-kihotima mira, koji svoje don-kihotsko vitestvo nisu smeli pokazati ni u jednom dosadasnjem pljackaskom ratu (kao tripolitanskom), koji je Evropa vodila, no su se krili brizljivije od saljivog pratioca don-Kihotovog, i koji su se osmelili da vicu u ime svojih dekadentskih ideala sad, kada mali balkanski narodi vode jedan oslobodilacki rat. Tako mi dovikujemo ovim potomcima jakobinaca, - glavoseka, a oni odgovaraju: vi ste balkanski hriscani hijene!
Jesmo li mi hijene prijatelji moji, ili oni, koji su dosadasnje grobove balkanskog roblja tapkali i nalazili hrane za sebe?
Ne, mi nismo hijene no moreplovci koji se celo jedno stolece, s mukom i znojem, probijamo sa svojim malenim brodom izmedju Scile i Haribde. Kad god mi zapretimo Haribdi, Scila joj pritice u pomoc. Kad god smo pobedjivali krvavi Islam, hijenski humanizam Zapada spasavao je formulu status kvo. Kad god smo mi protestvovali protiv nepravde sa Zapada, krvavi Islam bio je zaveznik zapada.Krvavi Islam, braco, i, crno-zuto hijensko hriscanstvo Zapada, to je jedna ista vera.
Neka se odbiju od Balkan sve hijene, koje su do sada na njemu nalazile dovoljno leseva! Na Balkanu od sad nece biti leseva, jer su se svi grobovi otvorili i mrtvi su oziveli, a zivi se ljudi ne daju hijenama.
Neka nam ne drze moralne pouke, oni, koji su se spustili na onaj niski stupanj na kome se nalazila stara Vizantija onda, kada je Bog poslao strasnu kaznu na nju! Mi Balkanski hriscani, osecamo se danas fizicki mladji i moralno daleko jaci od svih tih nevezanih ucitelja i velikih prijatelja azijatskog varvarstva.
Neka umuknu svi oni diplomati i trgovci i knjizevnici i mirotvorci evropski, koji su poslednjih dana onako hijenski siktali protiv balkanskih hriscana i onako usrdno molili Boga za pobedu otomanskog oruzja! Mi smo im ipak zahvalni. Niko nije nikada tako kao oni otkrio dubok pad zapadnog hriscanstva i toliku siromastinu morala kod onih naroda , kod kojih smo se mi ucili. Mi, ucenici, sa velikom zaloscu i jos vecim prezrenjem gledamo danas na ucitelje svoje. Niko se nije tako odusevio zapadnim idealima od balkanske hriscanske omladine. Niko se dosad tako ne gnusa hijenske zapadne vike protiv oslobodjenja robova kao balkanska hriscanska omladina. Niko se ubuduce nece rezervisanije i skepticnije odnositi prema kojekakvim frazerskim “deklaracijama ljudskih prava” od novoga, mladoga Balkana.
To je i dobro. Balkanci, koji su do sada akceptovali tudje ideale, naucice se da misle samostalno i da oni sami stvaraju svoje ideale, prema svom uzrastu, Balkanci, koji su sad napregli svu svoju intelektualnui i fizicku moc da se oslobode Scile, napregnuce jos jace svu svoju moc, da se oslobode i od Haribde, tj. od humanizma diplomatsko literarnog tj od detinjeg pridrzavanja za porodicni skut Evrope. Balkanci ce se i od sad kao i do sad poveriti Bogu, jedinom svom pravednom sudiji. Oprostimo neprijateljima nasim, jer ne znaju sta govore i rade, oprostimo njima a poverimo se Bogu.
Poverimo se Bogu, braco, kome su se poveravali i svi oni heroji, koji su sa titanskim naporima kroz jedno stolece stvorili cetiri ostrva na Balkanu. Bog, koji nas je umeo kazniti kad smo gresili, umece nam pomoci kad ga slavimo. On, koji nam je pomogao da dodjemo do broda i vesala, pomoci ce nam nesumnjivo, da prebrodimo opasni tesnac izmedju dva mrska i njemu kao i nama cudovista, - izmedju Scile i Haribde. Amin.

Beseda upucena onima, ciji su interesi
okrnjeni oslobadjanjem robova
1912.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1362 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 7 sakrivenih i 1318 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, A.R.Chafee.Jr., bladesu, Brana01, ccoogg123, debeli, DeerHunter, Dimitrije Paunovic, dragoljub11987, ekser222, Georgius, hyla, ILGromovnik, ivan1973, Krusarac, Kubovac, lord sir giga, Lucije Kvint, Lukaaa, Mercury, milan.vukovic, nebkv, nemkea71, oldtimer, Panter, Parker, Pikac-47, royst33, S2M, slonic_tonic, ss10, taz1cl, Volkhov-M, VP6919, yufighter, Zandar, 79693