Low cost solucije u sistemu Odbrane i benefitiranje tehnološkim razvojem u oružanim snagama

149

Low cost solucije u sistemu Odbrane i benefitiranje tehnološkim razvojem u oružanim snagama

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Russia Turns Back to 1990 Hulls: Strelok Corvette Relaunched With Missile Upgrade

Reaktiviranje korita raketnih korveta klase Molnija/Tarantul IV iz dekade devedesetih. Projekat 12421 koji je na cekanju za izvoz jos od devedesetih dozivio je svoju realizaciju u vidu raketnih korveta Stupinec i Strelok.
Radi se o obalnim raketnim korvetama za djelovanje u zatvorenim morima. Novi paket na postojecim koritima obuhvata pogonsku jedinicu gdje su maksimalne brzine `zamijenjene` za pouzdanost, jednostavnost odrzavanja i povecanje radijusa.
Tu je i raketni sistem Kh-35/3M24 Uran, dva cevorocijevna lansera sa senzorskim centrom, jednocijevni AK-176M 76mm te dva AK-630M 30mm shestocijevna getlinga za blisku PVO/PRO odbranu + kompleti Igli i Verbi LRPVO.
Elektronika obuhvata nove radarske jedinice te centre za upravljanje artiljerijskom i raketnom vatrom. Postavljena je i lepeza ometaca uz bacace pasivnih mamaca. Neki clanci navode i da dizajn obuhvata karakteristike radarske nevidljivosti.
U sklopu modernizacije povecana je udobnost smjestaja posade. Neka clanci navode da je nadgradnja duplo veca od ranijih serija.
Korveta je pogodna za upotrebu u Crnomorskoj, Baltickoj i Kaspijskoj floti za patrolna i artiljerijsko/raketna dejstva te za ojacavanje taktickih grupa brodova.
Ovim projektom Ruska Mornarica dobija znacajne brodove u brzom roku i po razumnoj cijeni za razliku od sporijeg i skupljeg procesa uvodjenja potpuno novih plovila.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Russia launches new Tarantul-class corvette Strelok to strengthen coastal defense



offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Russian Navy Commissions Last Buyan-M Class Corvette

Uvodjenjem raketne korvete Stavropolj/555 klase Bujan M zavrsava se program izrade ovih plovila. Bujan M raketne korvete su zanimljiv primjerak ruske brodogradnje. Namjena ovih korveta je priobalno djelovanja te zastita pomorske ekonomske zone, sposobnost `saobracanja` na unutrasnjim rijecnim tokovima poput Volga - Don ili moskovskim kanalima. U praksi Bujan M korveta iz Baltickog mora prelazi u Crno ili Kaspijsko more bez napustanja ruske teritorije. Sama koncepcija korvete zaobilazi i medjunarodne ugovore o ogranicenju pomorskog naoruzanja.
Proizvodnja ovih korveta je brza, relativno jednostavna i za djelic cijene u odnosu na veca plovila poput fregata i razaraca. Sluze kao mobilni raketni lanseri razumne cijene bilo samostalno bilo kao dopuna vecim flotnim sastavima. Brzina proizvodnje i povoljna cijena omogucuje i brzu ekspanziju flote.
I pored malih gabarita korvete raspolazu snaznim naoruzanjem poput vertikalnog sistema za lansiranje raketnog naoruzanja za dejstvo po zemaljskim i pomorskim ciljevima osiguravajuci ogromnu vatrenu moc.
Ova visoko cost - efektivna platforma cilja i na izvozne poslove narocito na tradicionalne ruske musterije.

Oruzni komplet cine jednocijevni top 100mm, dva CIWSa 30mm AK 630M2, Pancir M na 555, 2x4 lansirna bloka za Kalibar, Cirkon ili Oniks, 3M-47 Gibka 2x4 Igle MANPAD, 1 × 10 DP 65 55mm daljinski upravljanih bacaca minijaturnih dubinskih bombi za dejstvo po ronilackim ekipama, 2x14,5mm KPV PAMa.

Deplasman iznosi 949 tona, brzina 26 cvorova, radijus 4,300km, autonomija 10 - 15 dana. Posada 36 - 52 mornara. Brod je opremljen radarskom, navigacijskom i racunackom opremom, antisaboterskim sonarom te bacacima mamaca i ometacem radara. Tu su i senzori za otkrivanje bespilotnih letjelica.
`Pribor` ukljucuje i izvidjacke dronove Orlan 10 za situacionu svijesnost + nisanjenje izvan dometa brodskih radara.

Project 21632 Tornado predvidjen je za izvoz, a 21635 Sarsar je predstavljen sa povecanim brojem celija za vertikalno lansiranje.

Prvih 5 brodova pokretali su njemacki MTU motori, drugu seriju od 4 broda motori kineskog proizvodjaca, zadnja tri broda pokrecu ruski Kolomna dizeli sa transmisijom iz Sankt Peterzburga.

Bujani M postali su poznati tokom sirijskog gradjanskog rata gdje su u sklopu Mornarice Rusije izvodili raketne napade po polozajima protivnika. Rakete su lansirane sa brodova u Mediteranu ali i sa brodova rasporedjenih u Kaspijskom moru.
Tu je i ukrajinski teatar, gdje su Bujani dejstvovali ali se i po njima dejstvovalo.

Ogranicenja ovih plovila se ogledaju u kratkoj autonomiji, djelovanju na moru sa udarima do 5 bofora, skromnoj PVO. Buduci brodovi zahtijevaju i jaci PED, radare kratkog dometa za vazdusne i pomorske dronove i automatizovani SUV za oruzja bliske odbrane. Neki od tih zahtijeva zadovoljeni su na Stavropolju kojim se serija Bujan M korveta i zavrsava.

No kao sto kazu neki komentatori sa Zapada, brod je jasno projektovan prema zahtijevanim specifikacijama odnosno specifikacije su jasno projektovane u odnosu na potrebe, mogucnosti i budzet. Planirano je 15 brodova, proizvedeno 15, aktivno 15.

Buduci izazovi sa kojima ce se susresti flota malih raketnih brodova Ruske Mornarice padaju na ledja korvetama Karakurt klase.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Russia commissions final Project 21631 Buyan-M corvette Stavropol to support Baltic operations

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Ukraine strikes Russian Project 21631 Buyan-M class corvette with drones



offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Russia’s New Karakurt-class Corvette: A ‘Cruise Missile Carrying Beast’

Karakurt klasa, nastavak sovjetske/ruske tradicije malog raketnog `korablja`. Kod Zapada ih vec titulisu kao korvete.
Unapredjenje u odnosu na Bujan klasu. Karakurt klasa pripremljenija je za grublja mora, teze meteo uslove, izlazak iz priobalnog akvatorija na otvoreno gdje mogu da budu dopunu Bujan klasi koje su vise ogranicene na rijeku - priobalje. Ima kapacitet za istovremeno suprostavljanje razlicitim vrstama napada, ukljucujuci i vazdusne uz zadrzavanje udarne komponente u vidu modula vertikalnog lansiranja krstarecih Kalibar NK i protivbrodskih P800 Oniks raketa + standardan artiljerijski paket 12,7mm, 30mm, 76mm.
Na brodu je instaliran i artiljerijsko - raketni kompleks Pancir ME (na 3 broda) sto je jedna od najvecih razliku u odnosu na prethodnu klasu. Tu su blokovi za lansiranje Verbi/Igli.
Na integrisanom jarbolu nalaze se dvije FAR antene visenamjenskog radara Mineral M + KiS Sigma E.
Karakurt se smatra jeftinijom opcijom u odnosu na fregate Krivak V gdje su rokovi izgradnje rastegnuti zbog obustave isporuke motora iz Ukrajine. Brodovi se izgradjuju i opremaju kompletno sa teritorije Rusije, ukljucujuci i motore peterburskog zavoda `Zvezda` sto omogucava nesmetano obnavljanje brodskog sastava Ruske Mornarice.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Корветы проекта 22800 "Каракурт"

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332


(Picture source: SAAB)

Coastal Defense Missile System (CDMS)

Kraljevina Svedska je od 2016 obnovila sistem Obalske odbrane. Nekada su to bile podzemne tvrdjave odnosno podzemne instalacije sa kupolnim automatskim (automatizovanim) topovima 75mm, 152mm te PATovima 40mm. Osim sto su bile pripravljene za dugotrajan boravak posade, otporne na ABH dejstva, bile su opremljene tada najsofisticiranijim sredstvima osmatranja, javljanja i nisanjenja. Bofors i tadasnja svedska elektrotehnicka industrija u svom svojem sjaju.
Od 2016 sa stacionarnih polozaja preslo se na drugaciji koncept obalske odbrane. Mobilne osmatracke + komandne + lansirne jedinice sa RBS 15 projektilima u centru paznje. SAAB u svom svojem sjaju.
Krenulo se sa verzijom RBS 15 Mk2 sa rashodovanih plovila i formacija, a trenutno su na upotrebi modeli Mk3. Ocekuje se uvodjenje u upotrebu modela Mk4 Gungir.
Model Mk3 ima domet od preko 200km u svim meteo uslovima. Sea-skimming, visoki subsonicni profil leta, veoma teska za presretanje. Dual - role (pomorski + kopneni ciljevi), fire - forget.
SAAB testira CDMS kao modularnu brodsku opciju. Standardizovani lansirni kontejneri i njihov sistem integrisanja omogucili bi opremanje mornarickih brodova bez raketnog naoruzanja te brodova pomocne flote RBS 15 raketnim sistemima u roku od par sati. Mornarice bi time imala mogucnost da podigne vatrenu moc u skladu sa izazovima.
Sam obalski raketni sistem smatra se strategijskim osloncem odvracanja agresije sa mora po pristupacnoj cijeni. Ohrabruje pomorske nacije da projektuju odvracanje bez oslanjanja na flote skupih brodova.
Za male i srednje zemlje CDMS nudi ne samo raketnu bateriju nego suverenu sposobnost upravljanja borbenim sektorom u obalnim vodama + pokretljivost i zilavost sve na jednoj platformi.
Buduca Mk4 nudi prosireno software-defined navodjenje, povecanu otpornost na ECCM, unaprijedjenu bojevu glavu sa one-hit kills protiv velikih povrsinskih brodova. Domet iznad 300km.
SAAB navodi da CDMS koncept sa sakom raketnih baterija osigurava stotine kilometara obale omogucujuci drzavama kredibilnu udarnu mornaricku snagu za djelic kostanja povrsinskih brodova.
Priguseni nacin rada svakog lansera, potpuno pasivan da lansiranja dodaje element steltnosti koji komplikuje neprijateljsko izvidjanje i targetiranje. Posle gadjanja baterija `bezi` sa polozaja u roku od dva minuta. Gadjanje je moguce izvrsiti sa pozicija duboku u kopnu.
Baterijsku `arhitekturu` cine nekoliko lansirnih vozila, povezanih sa mobilnim komandnim mjestom koje je pak povezano sa postojecom mrezom senzora poput `letecih radara`, mornarickih radara, dronova, obalskih senzora radi generisanje sto bolje situacione svejsnosti i elemenata gadjanja. SAAB nudi i namjensko vozilo sa senzorom - radarom, logisticke kamione opremljene sa kranovima koji zamjenu lansirnih podova vrse u roku od 15 minuta. Lansirna jedinica odgovara 20-foot ISO-standard brodskom kontejneru sto olaksava manipulaciju, skrivanje, premjestanje. Svaki kamion - lanser ima sopstveni generator i sopstvene kontrolne sisteme sto omogucava posadi da djeluje iz vozila ili daljinski preko tethered kontrolne stanice.
Svedjani ciljaju na povecane zahtijeve pomorskih nacija sa malim budzetima za adaptabilni, modularni sistem pomorskog odvracanja brzog djelovanja i preciznog gadjanja koji bi omogucio obalnim snagama odbijanje pokusaja pomorskih upada i vecih inkurzija.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Philippines Unveils First BrahMos Anti-Ship Missile Battery

Filipini uvode prvu raketnu bateriju Obalske odbrane. Baterija je formirana na osnovi rusko - indijske rakete BrahMos (Bramaputra - Moskva). Kupljene su tri baterije, vrijednost ugovora procijenjena je na 375 miliona dolara, a ukljucuje i tehnicku podrsku + obuku. Jedna baterija raspolaze sa po 3 vozila - lansera od kojih svako nosi po tri projektila + komandno - kontrolni elementi + radar te jedinice logisticke i tehnicke podrske. Baterija je rasporedjena na Luzonu sa poljem dejstva kao spornim pomorskim tackama u Juznokineskom moru koje cesto pohode brodovi kineske Mornarice.
Domet eksportnih verzija BrahMosa ogranicen je na 290km, domet indijskih procijenjen je na 450km, a razvija se i verzija sa produzenim dometom od 800km. Bojeva semi-armor-piercing glava obalno lansiranih verzija iznosi 200kg.
BrahMos nije jeftina raketa (3,5mil$), skuplja je od mnogih no smatra se oruzjem za neutralisanje kapitalnih mornarickih ciljeva. Za razliku od mnogih drugih radi se o projektilu velikih supersonicnih brzina 2,5 - 3 maha, sea skimming 3 - 10 metara, CEPom 1 metar (ispod 5 metara). Sa svojim parametrima leta smatra se veoma teskom za presretanje.
Navigacioni sistem koristi indijski multi chip modul G3OM koji obuhvata GPS, GLONASS, GAGAN SA sa CEPom ispod 5 metara. Sistem u tandemu sa INSom osigurava veliku preciznost bez upotrebe tragaca.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Western Analysts Count Four Versions of Ukraine's Neptune Missile, But the Real Number Might Surprise You

Svi ukrajinski Neptuni. Bazirana na sovjetskoj Kh 35 subsonicnoj protivbrodskoj raketi sa poboljsanim dometom, nisanjenjem i elektronikom.
Zahtijev je bio da jedna raketa `porazi` povrsinske borbene platforme i transportna sredstva deplasmana do 9,000 tona rasporedjenih u konvojima ili pojedinacno. Domet 7 - 280km. Gadjanje iz dubine kopna nekih 25km. Bojeva glava `kalibra` 150kg, poboljsana 350kg.
Uvedena je u upotrebu 2021 godine. Varijanta za napad na zemaljske ciljeve sa novim sistemom vodjenja predstavljena je 2023.
Na tarabi pise da je Ukrajince razvoj ovog sistema kostao 40 miliona dolara. Raketa je procijenjena na 0,5 - 1 - 1,5 miliona dolara. Baterija sa lanserima na kamionskoj sasiji, vozilima logistike i komandnim vozilom procijenjena je na nekoliko desetina miliona dolara.
Jedna od kljucnih karakteristika sistema je pristupacnost, daleko je jeftiniji od slicnih sistema sa Zapada, vjerovatno i od sistema iz Rusije. U odnosu na vrijednost ciljeva koje gadja cijena je vec bagatelna.

Kad smo vec kod ciljeva koje gadja, sistem se smatra krivcem za potapanje krstarice Moskva, ruske Mornarice. Krstarica je bila na nekih 120km juzno od Odesa i pogodjena je sa dva Neptuna. Prije potapanja u oblasti su primjecena 3 mornaricka izvidjacka aviona P-8A Posejdon, a sami Amerikanci tvrde da su snadbjeli Ukrajince lepezom obavjestajnih podataka. Nema informacija koliko je ukupno raketa lansirano.
Neptunom se dejstvovalo i po ruskim brodovima logisticke podrske u priobalju, ukljucujuci tegljace i desantne brodove.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Estonia Interests to Buy Ukrainian-Made Neptune Long-Range Cruise Missile System

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7332

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Saab Aims to Complete its MQ-9B Unmanned AWACS By 2026

SAAB cilja na bespilotni AWACS. Konvertuju MQ-9B SkyGuardian drone u early warning system (AEW) tu je i oznaka AEW&C . Programom se `bustuje` odbrana VaPa od nadolazece `poplave` dronova i projektila. Ideja je u instaliranju vazdusnog radara dugog dometa na MQ-9B sto je jeftinija solucija u odnosu na kupovinu onog sto obicno nazivamo AWACS. Radi se o partnerstvu izmedju General Atomiksa koji `ulaze` MQ-9B te SAABa koji donosi AEW senzore.
Pojavile su se ilustracije nebeskog Gardijana sa tri poda/kontejnera. Nema podataka u kojem radaru je rijec, vjerovatno o manjoj verziji dokazanog Erieye radara prepakovanog da stane u standardni pod. Dron zadrzava gimbalo sa elektrooptickim i infracrvenim kamerama ispod nosa.
Bespilotni AWACS imace manju cijenu i manje operativne troskove od standardnog avionskog sa posadom i daleko veci operativni radijus i vrijeme provedeno u vazduhu. Obezbijedice neprekidni nadzor VaP gdje trenutno ne postoji ili je finansijski neodrzivo + opremanje nosaca aviona.
MQ-9B AEW krstari na 12km visine (look - down) i sa odlicnom radarskom pokrivenoscu zadatog podrucja uz veliki vremenski kapacitet ostanka u vazduhu automatizovanim sistemima ( line-of-sight i satelitskim komunikacionim vezama) prenosi podatke/situacionu svjesnost VOJINu zadatog podrucja na taktickom nivou odnosno decentralizovano. Sistem se koristi u borbi protiv takticke avio municije, sofisticiranih krstarecih raketa, dronova, rojeva dronova, borbenih aviona i ostalih prijetnji.
Za sistem je zainteresovana i Britanija koja nema mornaricke AWACS avione. Razmatra se opremanje nosaca aviona klase kraljica Elizabeta.
Standardno i Ukrajina.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
GA-ASI and Saab Will Demonstrate AEW&C on MQ-9B in 2026

offline
  • Pridružio: 28 Apr 2012
  • Poruke: 1086

Napisano: 14 Jan 2026 7:59

Ovo je dobra ideja, cudi me da to ranije nije radjeno
Danasnji dronovi su veci i sa vecim doletom i izdrzljivoscu
Ovo bi i mi mogli da uradimo

Dopuna: 16 Jan 2026 9:59

Okaceno i na temi o dronu

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Lepo sazrevaju ovi dronovi
AWACS, sad protiv podmornicka borba...
Sve vise i sve vece mogucnosti
Ovo sto SAAB hoce da uradi mi se bas svidja, nadam se da ce i to naci put do nas

offline
  • Pridružio: 08 Avg 2019
  • Poruke: 7076

^ Imali su Rusi ideje još tamo negdje prvom polovinom 2000-tih, ali nije realizovano. Suhoj Zond 1.

offline
  • Pridružio: 28 Apr 2012
  • Poruke: 1086

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

L159 Alka kao laki avion za obracun sa dronovima

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1219 korisnika na forumu :: 30 registrovanih, 2 sakrivenih i 1187 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 13068 - dana 20 Jan 2026 17:46

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, blue, Bobrock1, bojanstros9, Boris90, BUDDAR70, celt, Dimitrise93, draganl, DuškoMraz, Fliper, Jager715510, Jozo74, kmnmada, Kontrausluga, Koridor, Koča, Lester Freamon, Mi lao shu, MiloradKomadic, nelezele, pein, proka89, sosko, suton, TBF1D, UncleSAM, urosbg, voja64, zlatkoa987