Energija i energenti kao strateško oruđe odvraćanja

193

Energija i energenti kao strateško oruđe odvraćanja

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25671
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Oluj2.1 ::Napisano: 10 Okt 2021 8:55

Baš bih voleo da vidim te projekte na Velikoj Moravi.
Bavio sam se tom rekom na posredan način i ne vidim nikakvog načina da se na njoj prave hidroelektrane bez katastrofalnog ekološkog uticaja.

Dopuna: 10 Okt 2021 8:58

I naravno kakakv je projekat Đerdap 3 u odnosu na ekologiju. Spisak je inspirativan ali se bojim vrlo ekološki neprihvatljiv.


Потписујем ово. Иначе, писао сам о Великој Морави. Сада, и при катаклизмичким поплавама, Морава код Љубичевског моста не може да пређе минус. Лети се виде кесони који су се (пре четрдесетак година) налазили испод дна. Сада су огољени у висини од пет и по метара. Као када оголи зуб у вилици од парадентопатије. Очекујем да једног дана тај мост остане да виси у ваздуху.
Иначе, оно што знам о Дунаву јесте лаички, али је податак проверен. Од преграђивања Дунава (Ђердап 1) у кориту од Смедерева (приближно) до Голупца услед успоравања тока наталожено је око сто милиона тона тешког отпада. Дунав у пределу од Пожежена до Голупца (тзв. Голубачко језеро) - смрди. Имам тамо викендицу у коју не одлазим већ двадесет година (осим да искључим воду пред зиму).

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 29 Avg 2011
  • Poruke: 5389

Sta da vam kazem ne razumem se u tematiku na nekom dubljem nivou, samo sam pobrojao te EPS-ove planove. Ovo na Moravi je trebalo da pocne da se gradi 2014 i bude gotovo do 2020, svi znamo da nije ni pocelo, ali mogu se naci primeri gde predstavnici EPS-a i ministarstva energetike i dalje spominju HE na Velikoj Moravi kao nesto sto imaju u planu.

Ovo im je kao neka ideja, sa tih 5 kaskada:


Postoji i starija ideja koja je predvidljala 7 kaskada:
https://www.grf.bg.ac.rs/~mjovanovic/papers-sr/Vod.....Morava.pdf

Sto se tice Djerdap 3 to su u skorije vreme ponovo aktuelizovali.


https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-najavl.....-bistrica/

https://balkangreenenergynews.com/rs/vucic-srbija-.....u-regionu/

https://balkangreenenergynews.com/rs/americki-bech.....-u-srbiji/

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25477

Osim akumulacije za korištenje hidro potencijala za rad hidro elektrane jedan profa sa polj.faxa u NS Marinković mi je u divanu o branama na Begeju ukazao i na koristi od GRAVITACIONOG NAVODNJAVANJA koje se malo ili nikako ne koristi.
Pri izradi nasipa se koristi i znatan deo materijala od čišćenja korita pa je i to jedan benefit a o pospešivanju proizvodnje u voćarstvu,povrtarstvu i ratarstvu navodnjavanjem ja nebi ni reči .
To je valda svima jasno.
Kao primer u nikakvoj primeni brana na reci Begej uz podatak da je ceo tok izdeljen poput onog na slici kod Proke gore i da su poslednje kapitalne investicije još iz 1910.g.
Da je svaka od sedam brana sa visinskom razlikom od svega dva do tri metra a akumulacija u koritu se proteže od 15 pa do 45 km gotovo neiskorištena za nešto mavodnjavanja i ribarenja a po tvrdnji profe sva bi brana mogla da pogoni desetine turbina poput onih na potocima kada bi se instalisale na plovilima poput starih plovnih vodenica..
Da prostite ali ovo je samo mali osvrt šta se sve moglo,može al nije i pitanje dal će se i kada ovoga setiti...

offline
  • Pridružio: 29 Avg 2011
  • Poruke: 5389

Sada sam malo listao sta nasi rade po pitanju obnovljivih izvora energije (ponela me ova rasprava Very Happy ), i ima dosta zanimljivih projekata. Evo nekog pregleda vesti za jedno godinu dana unazad:

Recimo u razgovoru sa direktorkom EMS ona kaze:

Citat:Kakvo je dosadašnje iskustvo EMS-a sa vetroparkovima snage 400 MW koji su na mreži?

Na prenosni sistem su u ovom trenutku povezana četiri vetroparka (VE Čibuk 1 na naponski nivo 400kV, VE Kovačica na naponski novo 220kV , VE Alibunar i VE Košava na naponski nivo 110kV) ukupne instalisane snage 374 MW. Udeo proizvodnje ova četiri vetroparka u 2020. je bio 2,6% od ukupno proizvedene električne energije. Dosadašnja iskustva su pozitivna i nije bilo problema u mreži usled rada ovih vetroparkova.

Koja je trenutno instalisana snaga zahteva za priključenje novih elektrana?

U ovom trenutku, zahtevana snaga za vetroelektrane na mestu priključenja je 4.274 MW, za solarne elektrane 637 MW i za termoelektrane 750 MW.


https://balkangreenenergynews.com/rs/elektromreza-.....-u-banatu/

Ima dosta pojedinacnih projekata sto manjih sto vecih:

Norveški NBT se pridružuje kompaniji Windvision u realizaciji 800 MW vetroelektrana u Srbiji

Citat:Cilj je da se do 2026. godine pusti u rad 800 MW vetroelektrana u Srbiji, a prvih 168 MW će biti na mreži već 2023. godine. WV International i NBT će razviti i izgraditi vetroelektrane u skladu sa međunarodnim standardima koji odgovaraju zahtevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Ekvatorskim principima.

https://balkangreenenergynews.com/rs/norveski-nbt-.....-u-srbiji/

WV International Emergy gradi solarnu elektranu od 80 MW u opštini Žabalj

Citat:Energetska grupacija WV International Emergy završila je prvu fazu projekta razvoja solarne elektrane snage 80 MW koju će izgraditi u opštini Žabalj. Nakon pribavljanja svih dozvola i izrade tehničke dokumentacije, prve kilovat-sate iz sunca kompanija bi trebalo da proizvede i isporuči u mrežu 2025-2026. godine.

https://balkangreenenergynews.com/rs/wv-internatio.....ni-zabalj/

Bor dobija solarnu elektranu na deponiji rudarskog otpada

Citat:Projekat gradnje solarnog parka, snage 56 megavata (MW) u blizini Bora, koju će instalirati Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor, kompanija Netinvest iz Beograda i švajcarska kompanija S2P Electric, je zanimljiv jer će elektrana biti postavljena na zemljištu koje je degradirano odlaganjem rudarskog otpada iz borskih rudnika.

https://balkangreenenergynews.com/rs/bor-dobija-so.....og-otpada/

Kineski CMC želi da gradi solarnu elektranu od 100 MW u Somboru

Citat:CMC Europe i Grad Sombor potpisali su protokol o saradnji na razvoju projekta i izgradnji solarne elektrane od 100 megavata. Kompaniju sa sedištem u Mađarskoj osnovala je kineska državna firma China National Machinery Import and Export Corp.

https://balkangreenenergynews.com/rs/kineski-cmc-z.....ru-sombor/

SET Green Technology gradi četiri elektrane na biogas u Šapcu

Citat:Firma SET Green Technology planira da u Šapcu izgradi četiri elektrane na biogas, ukupne snage 4 MW, u koje će investirati oko 12 miliona evra. Prva elektrana biće puštena u rad do kraja godine.

https://balkangreenenergynews.com/rs/set-green-tec.....s-u-sapcu/

Fintel Energija i MK Group u okviru projekta Agrosolar Kula grade najveću solarnu elektranu u Evropi snage 660 MW

Citat:Fintel Energija i MK Group najavili su projekat Agrosolar Kula, koji podrazumeva istovremenu proizvodnju poljoprivrednih useva i energije iz sunčeve svetlosti na istoj površini. Snaga instalisanih solarnih panela trebalo bi da bude 660 megavata (MW).

Agrosolar Kula predviđa ulaganje od 340 miliona evra i biće sproveden na teritoriji opštine Kula u Vojvodini. Kako su saopštile Fintel Energija i MK Group, koje su zajedno izgradile vetrparkove snage 80 MW u Srbiji, Agrosolar Kula je prvi agroenergetski projekat u Srbiji i na Balkanu, i ujedno najveći u Evropi.


https://balkangreenenergynews.com/rs/fintel-energi.....ge-660-mw/

Srbija i UGT Renewables pregovaraju o gradnji solarnih elektrana od ukupno 1 GW

Citat:Srbija se nada da će uskoro potpisati ugovor s kompanijom UGT Renewables iz Čikaga o instaliranju fotonaponskih sistema zbirne snage jednog gigavata, izjavio je predsednik Aleksandar Vučić. Direktor finansija kompanije Peter Goodall otkrio je da će u projekat biti uključene domaće građevinske firme.

https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-i-ugt-.....upno-1-gw/

Počela gradnja vetroparka Krivača snage 103 MW

Citat:Ivicom Energy započeo je izgradnju vetroelektrane Krivača u opštini Golubac, što će biti prva elektrana za proizvodnu električne energije iz vetra južno od Save i Dunava, s obzirom da su sve dosad izgrađene locirane u Vojvodini.

https://balkangreenenergynews.com/rs/pocela-gradnj.....ge-103-mw/

Elektroprivreda Srbije sprema gradnju dve solarne elektrane snage 20 MW

Citat:Elektroprivreda Srbije (EPS) raspisala je tender za pripremu analize uslova za gradnju solarnih elektrana na pepelištima Termoelektrane (TE) Morava i Termoelektrane Kolubara A.

https://balkangreenenergynews.com/rs/elektroprivre.....age-20-mw/

Elektroprivreda Srbije gradi solarnu elektranu snage 97,2 MW u Kostolcu

Citat:Elektroprivreda Srbije namerava da izgradi solarnu elektranu Srednje kostolačko ostrvo snage 97,2 MW, u koju bi bilo investirano 84 miliona evra.

https://balkangreenenergynews.com/rs/elektroprivre.....-kostolcu/

CWP Global na Pešteru gradi prvu veliku solarnu elektranu u Srbiji

Citat:Kompanija CWP Global u blizini Sjenice početkom 2023. godine započeće gradnju solarne elektrane snage 50 megavata (MW) u koju će investirati 40 miliona evra. Projekat Kima Solar prvi je veliki solarni projekat u Srbiji i predstavlja početak dugo očekivanog solarnog buma.

https://balkangreenenergynews.com/rs/cwp-global-na.....-u-srbiji/

Enlight K2-Wind dobio građevinsku dozvolu za vetropark Pupin

Citat:Firma Enlight K2-Wind dobila je građevinsku dozvolu za gradnju vetroparka Pupin snage 95,5 megavata (MW).

Vetropark Pupin je jedna u nizu vetroelektrana koje će biti izgrađene u, moglo bi se reći, drugom krugu investicija u energiju vetra u Srbiji, koji bi trebalo da donese priključenje elektrana snage 2,7 GW. Srbija trenutno ima vetroparkove snage 397 MW: Čibuk 1, Kovačica, Košava 1, Alibunar, Kula, Malibunar i La Piccolina, koji su izgrađeni u prvom krugu, u okviru ranije određene i od strane Ministarstva rudarstva i energetike dodeljene kvote od 500 MW.


https://balkangreenenergynews.com/rs/enlight-k2-wi.....ark-pupin/

Srbija planira da duplira udeo obnovljive energije i dostigne 40 odsto do 2040.

Citat:U Srbiji u ovom trenutku investitori razvijaju projekte koji bi, ako bi se svi realizovali, na mrežu priključili vetroparkove od čak 2,7 GW instalisane snage.

U iščekivanju definisanog modela aukcija, na kome trenutno radi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i odluke o kvotama koje je država spremna da ponudi na aukcijama i time obezbedi dugoročni i zagarantovani otkup električne energije od investitora, jasno je da će veliki deo kapaciteta morati da se razvija bez subvencija na tržištu. I u jednom i u drugom slučaju, čeka se novi zakonodavni i regulatorni okvir da definiše pravila igre.

Investitor WV-International NBT, ranije Windvision, a od nedavno u partnerstvu sa norveškom kompanijom NBT AS, vlasnik je najvećeg projektnog portfolia vetroelektrana u Srbiji od čak 800 MW. Kako je investitor najavio, cilj je da se ovi vetroparkovi puste u rad do 2026, a prvih 168 MW će očekuju na mreži već 2023. Kompanija je takođe počela da razvija i projekat solarne elektrane čime će diverzifikovati svoj zeleni portfolio u Srbiji.

Američka kompanija CWP u Srbiji trenutno razvija portfolio od ukupno 500 MW, od čega 300 MW vetroparkova i 200 MW solarnih elektrana. Kompanija, koju u Srbiji vodi Maja Turković, do sada je u Evropi i Australiji izgradila ukupno 1,6 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Na nedavno održanom okruglom stolu o investicijama u vetroparkove ona je izjavila da se aukcije moraju organizovati tako da budu sredstvo da se napravi tržište, koje će na kraju dovesti do toga da država, tačnije, građani, ne subvencionišu zelenu energiju.

Najveći pojedinačni projekat u Srbiji je Maestrale Ring, koji bi sa planiranih oko 600 MW izjednačio snagu najvećeg vetroparka na kopnu u Evropi – rumunskog Fantanele Cogealac. Vetropark bi bio izgrađen u blizini Subotice na skoro 11.000 hektara. Investitor je italijansko-srpska firma Fintel Energija koja je u Srbiji izgradila tri vetroparka: Kula, snage 9,9 MW, La Piccolina, snage 6,6 MW i Košava 1 snage 69 MW.

Fintel razvija još nekoliko projekata, sa planiranim kapacitetom od 250 MW. Torak, snage 120 MW, Košava 2 snage 68,4 MW, Kula 2, 3 i 4, ukupne snage 30 MW, Dunav 1 i 2 (20 MW) i Ram (10 MW).

Investitori, predvođeni kompanijom Masdar sa sedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su vlasnici najvećeg vetroparka u Srbiji – Čibuk 1, snage 158 MW, spremaju još jedan projekat, snage 300 MW – Čibuk 2. Nova vetroelektrana biće izgrađena na teritoriji mesta Bavanište i Mramorak, nedaleko od Pančeva i Kovina. Prva faza koja znači podizanje vetroturbina snage 150 MW trebalo bi da počne 2023, a posle godinu dana treba da krene izgradnja još toliko.

Investitori iz SAD, Norveške, Italije, UAE, Francuske, Rusije, Belgije, Austrije, Srbije

Belgijska Kompanija Elicio Wind, koja je u Srbiji već podigla dva vetroparka, Alibunar (42 MW) i Malibunar (8 MW), takođe namerava da nastavi investicije. Na teritoriji grada Pančeva ova kompanija razvija više projekata snage 200 MW.

Ruski investitori su, takođe, prisutni na tržištu u Srbiji. Naftna industrija Srbije (NIS), ćiji je većinski vlasnik Gazpromnjeft, zajedno sa kompanijom MET Renewables radi na vetroparku Plandište, snage 102 MW. Reč je o projektu, koji je kao i vetropark Kostolac ušao u prvobitnu kvotu od 500 MW, ali koji i dalje nije izgrađen. Vetropark snage 200 MW razvija i Gazprom Energoholding Srbija, a partner bi mogao da bude danski Vestas.

Posle vetroparka Kostolac, snage 66 MW, koji razvija Elektroprivreda Srbije (EPS), uža Srbija bi trebalo da dobije jop jedan vetropark. Na tromeđi opština Žagubica, Bor i Majdanpeka trebalo bi da bude podignuto 40 vetroturbina. Investitor je firma Crni vrh power, a jedan od suvlasnika je i Nikola Petrović, bivši direktor Elektromreže Srbija (EMS). Prvobitno je najavljeno da će snaga vetroparka iznositi od 50 MW, ali prema poslednjim informacijama kapacitet će naknadno biti utvrđen.

Francuska kompanija IEL OIE Balkan Renewable Energy najavila je za ovu godinu početak gradnje vetroparka Bašaid kod Kikinde, snage 85 MW. U investiciju ulaze sa, takođe, francuskom kompanijom Akuo Energy Central Europe, koja je veoma aktivna u regionu.

Još jedna firma koja investira u zelenu energiju u regionu, Ivicom Energy (Austrija), radi na vetroelektrani Krivača, snage 103 MW. Projekat je planiran na oko 242 hektara u opštinama Golubac, Kučevo i Veliko Gradište. Broj vetroturbina je u startu bio 38, ali će biti smanjen na 22 uz povećanje njihove pojedinačne snage.


https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-planir.....o-do-2040/

Srbija dobija solarne elektrane snage 400 MW, prve aukcije do kraja godine

Citat:Kada je reč o kvotama za aukcije, Atanacković je rekla da će za tu odluku biti važno to što bi Srbija do 2050. trebalo da zameni termoelektrane na ugalj snage 4,4 GW, a za to je potrebno 8-10 GW iz obnovljivih izvora.

Stav Ministarstva je da se korišćenje solarne energije pre svega bazira na krovovima, gde je potencijal 4-6 GW, i napuštenim rudarskim kopovima, istakla je ona.


https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-dobija.....ja-godine/

Srbija do 2030. može da ima 100 MW kapaciteta za vodonik

Citat:U prvoj fazi vodonične tranzicije u Srbiji do 2025. godine cilj je da se instalira 10 MW elektrana na elektrolizu iz obnovljivih izvora energije, a u drugoj fazi, do 2030. godine, 100 MW i da se dobija 50.000 tona vodonika. Do 2050. godišnja proizvodnja mogla bi da dostigne oko 2,5 miliona tona za korišćenje u transportu (28%), industriji (24%), kao podrška mikrogrid i nanogrid elektroenergetskim sistemima (22%), u domaćinstvima (16%), navodi se u konceptu za vodoničnu strategiju Srbije.

https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-do-203.....a-vodonik/

Gazprom Energoholding širi portfolio u Srbiji, razvija vetropark od 200 MW

Citat:Kompanija Gazprom Energoholding Srbija, koja je blizu završetka izgradnje Termoelektrane-toplane (TE-TO) Pančevo snage 200 MW, takođe radi i na projektu vetroparka snage 200 MW.

https://balkangreenenergynews.com/rs/gazprom-energ.....od-200-mw/

MET Group otvorila biogasnu elektranu snage 1,2 MW u Srbiji

Citat:PEPO Energy, zajednička firma švajcarske energetske kompanije MET Group i lokalnog Arhar Teha izgradila je u u mestu Novo Miloševo elektranu na zelenu energiju.
Kogeneracijsko postrojenje sa instalisanim kapacitetom od 1,2 MW koristi poljoprivrednu biomasu za proizvodnju biogasa, od čega se zatim dobija električna i toplotna energija. Investicija se procenjuje na pet miliona evra.


https://balkangreenenergynews.com/rs/met-group-otv.....-u-srbiji/

Francuzi 2021. počinju gradnju vetroparka Bašaid i geotermalne elektrane u Srbiji

Citat:Francuska kompanija IEL OIE Balkan Renewable Energy najavila je za sledeću godinu početak gradnje vetroparka Bašaid kod Kikinde, snage 85 MW, i jedne geotermalne elektrane.

Kako je prenela eKapija, Nataša Lazarević, direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy, izjavila je da sa, takođe, fransuskom kompanijom Akuo Energy Central Europe nameravaju da investiraju 120 miliona evra u vetropark Bašaid.


https://balkangreenenergynews.com/rs/francuzi-2021.....-u-srbiji/

Vinex Etil otvorio elektranu na biogas snage 2,2 MW kod Zrenjanina

Citat:Kompanija Vinex Etil pustila je u rad biogasno kogenerativno postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije u Lukićevu, pored Zrenjanina.
U novo postrojenje snage 2,2 MW investirano je 4,8 miliona evra.


https://balkangreenenergynews.com/rs/vinex-etil-ot.....renjanina/

Beo Čista Energija zatvorila finansijsku konstrukciju za deponiju u Vinči

Citat:Zajmom vrednim 290 miliona evra Beo Čista Energija, zajednička firma konzorcijuma koji čine Suez, Itochu i Marguerite, zatvorila je finansijsku konstrukciju za investiciju u oblasti upravljanja otpadom koja se realizuje kroz javno-privatno partnerstvo (JPP) sa Gradom Beogradom.
Firma je, kako se navodi u saopštenju, počela povlačenje kreditne linije koju su obezbedili Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB).

Sredstava su namenjena za izgradnju i upravljanje postrojenjem za proizvodnju energije iz komunalnog otpada snage 103 MW i postrojenjem za preradu građevinskog otpada, što će omogućiti zatvaranje jedne od najvećih aktivnih deponija u Evropi, navela je Beo Čista Energija.


https://balkangreenenergynews.com/rs/beo-cista-ene.....u-u-vinci/

offline
  • Pridružio: 14 Mar 2017
  • Poruke: 2477

Da bi se, recimo, zamenio TENT 1:1 sa nuklearnom energijom, trebala bi jedna elektrana sa ne manje od tri reaktora od 1200 (ruski) do 1400 MW (zapadni). A to je mašala izazov, svaki od tih reaktora je preko 2x jači od onog u Krškom.

Sve te potencijalne HE koje ste predložili ne kriju ni pola jednog takvog reaktora.

offline
  • Pridružio: 29 Avg 2011
  • Poruke: 5389

HrcAk47 ::Da bi se, recimo, zamenio TENT 1:1 sa nuklearnom energijom, trebala bi jedna elektrana sa ne manje od tri reaktora od 1200 (ruski) do 1400 MW (zapadni). A to je mašala izazov, svaki od tih reaktora je preko 2x jači od onog u Krškom.

Sve te potencijalne HE koje ste predložili ne kriju ni pola jednog takvog reaktora.


Bojim se da mi para za to planinarenje nemamo. Beloruse je izgradnja sa dva takva reaktora kostala oko 10 milijardi dolara, znaci oko 5 milijardi po reaktoru, plus su imali oko milijardu+ dodatnih ulaganja u mrezu, infrastrukturu... Tesko da nasi krenu u tom pravcu.

Vucic je spominjao da bi smo bili spremni da kupimo do 10% suvlasnistva u nekoj nuklearci u komsiluku. Bugari su pricali da postoji interesovanje Srbije da ucestvuje u izgradnji njihove nove nuklearke Belene, ali su oni izgleda i konacno odustali od toga. Cak i da smo ucestvovali sa 10%, to bi bio ekvivalent nekih 200 MW.

offline
  • ikan 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Feb 2013
  • Poruke: 2761

Da li Srbija ima proizvodnju solarnih panela?
Vidim da ima gomila projekata. Žalosno je da se sopstvenom proizvodnjom ne pokriju ti projekti. Duplu korist bi imali.

offline
  • Pridružio: 14 Mar 2017
  • Poruke: 2477

Nuklearno ipak nema alternativu. Jednostavno nema šta još da se iscedi kod nas.

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Lepo, brane na Moravi po preseku ali mene zanima šta su BOKOVI tog jezera ?

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Napisano: 10 Okt 2021 16:48

Lako se igrati koji ce generator biti angazovan za vrsno opterecenje. Tako neke HE koje se ubacuju u sistem prema potrebi. Najvazniji su generatori koji nude lepu cenu po kWh i drze sistem.

Dok sam se bavio energetikom, a ne vebom, znam da su obnovljivi izvori mogli da prodru u sistem do 30%. Veliki generatori su potrebni zbog niza drugih usluga. Jedna je rotirajuca rezerva, onada sredjivanja naponskih prilika i dosta toga sto se ne uci na osnovnim i master studijama. Nego tek na "specijalizaciji" da tako kazem. Elektroenergetski sistem je kao jedan organizam koji se neprestano njise dok balansira izmedju proizvodnje i potrosnje.

Dopuna: 10 Okt 2021 16:52

Sistem je projektovan da izdrzi ispad jednog elementa. Ispadne 1 generator tu su drugi da pokriju i stabilizuju situaciju.

Kad su Nemci krenuli u veliku reformu i izgradnju obnovljivih. Znam da su u jedom momentu zavisili od elektroenergetskog sistema cele Ceske republike. Moglo sve da pljosne samo tako i ostavi Cesku i 1/3 Nemacke u mraku.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1229 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 8 sakrivenih i 1183 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: amaterSRB, amstel, Areal84, armor, babaroga, Brana01, BraneS, CheefCoach, Dannyboy, DPera, DragoslavS, elenemste, Georgius, havoc995, Karla, kobaja77, Luka Blažević, mikrimaus, moldway, nemkea71, NoOneEver Dreams, Oscar, ozzy, pein, procesor, rasok, repac, sasa87, Skywhaler, sokars, sombrero, vathra, Vatreni Zmaj, Vlad000, Vlada1389, Webb, zdrebac, žeks62