offline
- Koplje
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 27 Maj 2026
- Poruke: 6
|
djox ::
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Jako dobra predstava o tome sta se trenutno desava u svetu.
Dozvolite da ponudim moje vidjenje situacije, kao neko ko se poslednjih 20 godina mota po energiji i energetskim sistemima, kako elektricnim obnovljivim, elektricnim fosilnim, tako i ostalim fosilnim.
Prvi sledeci nagli pad cena energenata u svetu ce biti uperen protiv jedne drzave. Neka nova k0r0na, ili nagli rast proizvodnje nafte u zemljama kao sto su SAD i one, koje pod njihovom zastitom (pardon, nisanom) to mogu da proizvedu (poslusaju). Jasno je da u ovom trenutku postoji sracunat tempo odrzavanja cena.
Odrzavanje busotina i sistema za transport i distribuciju nafte u Rusiji je u opadanju. Firme se bore da razviju na primer pouzdane reduktore. Tu je i moja firma u pokusaju da ostvari prodor na rusko trziste. Iz nasih direktnih veza u naftnoj industriji u Rusiji, saznajemo da se trenutno nalaze u najranjivijem razdoblju. Situacija je: ili ce naftna industrija postati kineska (a toga se najvise boje, sto strateski, sto na najnizem nivou kontrole kvaliteta), ili ce im se vrata zapadne tehnologije nekim cudom otvoriti. Na sopstvene snage u ovom trenutku najmanje nade polazu, buduci da se trenutno stanje sa inzenjerima stihijski i bez kontrole promenilo. Teziste je u poslednjih najmanje 15 godina prebaceno na primamljivije grane privrede, ostavivsi osnovu svog trenutnog sistema na zastarelim tehnologijama za koje su profilisani inzenjeri, cije su karijere na zalasku, a zamena im nije pripremljena. Dosadasnja okosnica tehnologija za dobijanje nafte i gasa se zasniva na kopiranim zapadnim resenjima (najvise americka tehnologija iz sedamdesetih). To sada dolazi u svoj corsokak. Naime, revitalizacija u periodu posle 2009. je odradjena, ali nivo osavremenjavanja pogona je nizak, efikasnost nedovoljno podignuta, a rentabilnost je zasnivana na dobro oprobanim sistemima iz sedamdesetih, koji jedno vreme mogu da predstavljaju jeftine i pouzdane sisteme, ali posle izvesnog vremena postaju skupi i pouzdani sistemi.
Novije tehnologije obezbedjuju zapadnim zemljama eksploataciju nafte do minimalne cene isplativosti nize od minimalne cene u Rusiji. Dosadasnja praksa sa ekonomskim napadima na Rusiju (2008. i 2020.) je pokazala da kratkotrajni trzaji od najvise dve godine nisu dovoljni da bace Rusiju na kolena. Jasno je da se sankcijama Rusija dovodi u situaciju da iz postojeceg sistema cedi koliko moze, da pri aktuelnoj ceni nafte postigne svoj maksimum. Medjutim, cena po barelu, koja je najmanje isplativa za Rusiju, polako se najavljuje. Inzenjerska snaga je ili u vojnoj industriji, ili u drugim granama industrije.
Ukoliko neko zeli da baci Rusiju na kolena, sad mu je prilika snova. Postepenim padom cene nafte na manje od 50dolara po barelu (mozda cak i manje od 40$/barrel) uz produzetak rata u Ukrajini, te sankcija, bi ekonomski uzdrmalo Rusiju kratkotrajno. Dugotrajno, morala bi postojati ekonomska snaga da se rat u Ukrajini produzi na minimum jos 5 godina, sankcije odrze na maksimumu, a svetska ekonomija bi zahvaljujuci padu cena energenata ostala jaka. Problem za zapad je da bi u istom trenutku procvetala i ekonomija Kine, koja cak i bez pada cena energenata, bi vrlo rado uzela ogromno parce ruske zemlje i ruske ekonomije. Pitanje je da li kolektivnom zapadu treba slaba i rasparcana Rusija, a jos jaca ekonomski, teritorijalno uvecana i energetski nezavisna Kina.
Da li Rusija ima snagu da ekonomski podnese najjaci udar, koji joj se sprema? Da li ce taj udar osvestiti ruske politicare? Da bi se Rusija docekala na noge, ona mora vec sada da angazuje poslednje ekonomsko-tehnicke mere da spusti sopstvenu cenu proizvodnje nafte na minimum, ali mozda je sada vec i previse kasno. Na kraju price: da li je Rusija ostala najbolji zapadni partner za ostvarivanje njihovih strateskih ciljeva? Sada im je sa cenom nafte pruzena ruka. Ponudjeno im je da ili pozure i iskoriste priliku i okoncaju rat u svoju korist i time ostvare potreban ekonomski rast i tehnolosku, ekonomsku i politicku nezavisnost od Kine, ili da budu prisiljeni na mir sa nepovoljnim rezultatima. U oba slucaja ce biti iskorisceni za potrebe SAD, samo je pitanje da li ce biti iskorisceni kao EU, ili nesto jos gore. U bilo kom slucaju, nalaze se na ivici da ekonomski postanu ona druga, dalja i skuplja benzinska stanica, na koju idu samo oni, kojima se ne ceka u redu kod ove prve, blize i jeftinije.
|