Raketni sistem vazduh-zemlja "GROM"

• 1Ovo se svidja korisniku: raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sada sve ima smisla i buster i mase. Fino u grubo računski leti, sa 3000m visine pod blagih -10 i sa brzinom aviona (istinskom, stvarnom) od 200m/s koja je možda malo prefajn za orla i ovu raketu ali dobro, buster je natiska na 550m/s i u poniranju se brzina vrlo fino održava tim slabašnim puhalom. Konstantna brzina punih 15 sekundi i završila na 8,5km.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sad možemo analizirati starog i novog Groma , vidimo da je novi sa dvofaznim motorom , dijagram 11,7.

Dijagram 11,5 sa testiranja 2003 godine svojim oblikom upučuje da je pogonsko punjenje tipa BATES , debelozidna cijev koja ima inhibirano vanjsku površinu , a izgara sa dva čela i u rupi.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Šta mu se deslio na 0,34 s, neki skok ? Mala erozija ?

• 3Ovo se svidja korisnicima: amaterSRB, raketaš, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja sam u birtiji na pivu (ne znam koje, konobar će reći) pa me nemojte uzimati zdravo za gotovo, ali rekao bih da ne bude to BATES.
55000*2/cca2000=cca 55 kg
Ako će biti BATES recimo vanjskih fi 280 puta 750mm duljine i recimo 15mm/s šta se tada imalo za 8 MPa to dođe samo plafon 30 kila.
Ja ipak tipujem na snop šaški.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@pukovnik , šaške su uvijek blago degresivne , zvijezda ima uvijek sedlo i malo povečanje potiska pri kraju , ovaj oblik sa grbom upučuje na BATES ( u njegovoj šupljini se može nalaziti debelozidna cijev koja može biti neutralna ako su čela inhibirana , ili blago degresivna isto kao i šaške, ako čela nisu inhibirana ) ali mislim da na dijagramu kojeg vidimo nisu izvodili te kerefeke sa inhibiranjem čela. Po oznaci je to Kontrolno Tehnički Pregled sredstva starog desetak do 15 godina , koje je vjerojatno iz neke probne partije iz vremena Pretisa, a tu je bilo svega , tako da je teško sada suditi što je tu bilo spakirano .


Treba se malo pozabaviti sa time, znamo vrijeme rada , znamo u grubo dimenzije , sad ta dužina od 750 mm mi baš nije legla , ali kako sam i ja u vinskom podrumu na selu daleko od računala i biblioteke , mogu samo pretpostavljati o kojim se dužinama radi. Ta komora, odnosno motor je za nas bio aktualan negdje 1980-85, mislim da je ekipa iz Pretisove Alatnice 1988 na JUREMI imala temu o zubarskom gipsu i navojima , i to sa debelom zadrškom. Dok je to bilo važno za firmu nisu smjeli pisati o tome,a tih godina smo već imali usvojeno tehnologiju brušenja S navoja tih dimenzija i Opton Mauser mjerni stroj pa se moglo napraviti potrebne etalone, i napraviti dekvatna kontrola gotovih elemenata . Generalno komora motora od prvih probnih komada do zadnje partije nije bitno mijenjana , upravo zbog tih navoja , a moglo se u toku razvoja lako korigirati mlaznicu i tip goriva kako bi se nagurala potrebna brzina.

@Oluj dobro si zapazio taj sitni poremećaj u radu motora , nje to nešto bitno , vidiš na dijagramu pritiska da je motor to lijepo odradio , možda je napuklo gorivo , ili se pojavio lunker koji se na rengenu nije vidio.
Ali taj mali poremećaj pritiska je zaljuljao potisak , tao što dijagram tako divlja to nije realno , to nije realni potisak , to su oscilacije cijelog mjernog stola , možda se pogodila rezonatna frekvencija mase motora i količine goriva u motoru sa rezonantnom frekvencijom senzora potiska. U radu se navodi kao dobar rezultat da je masa pokretnih dijelova na probnom stolu bila za red veličina manja od mase motora sa gorivom , što je jako bitno da se smanje te prividne oscilacije potiska ,kod pripale i kod poremećaja tlaka u motoru

Obično se ti dijagrami potiska ne uzimaju ozbiljno , oni su tu više radi vizualizacija , mjerodavan je dijagram tlaka , a potisak se računa, na bazi tlaka, površine grla mlaznice i koeficijenta potiska .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Slažem se ja da “grbava” krivulja upućuje na BATES, Bumbarov motor je opisan i pokriven sa desetinama stranica raznih radova, a tamo je klasični BATES i krivulja baš ovog oblika (nakon dorade).
Ali ovdje mi se to nikako ne uklapa, počevši od toga da BATES traži mali odnos dužina/promjer (zato ste onih 750mm i komentirali, inače onako šecometrijom više će to biti 550mm) da gorenje bude neutralno. Ovdje omjer ne bi bio mali, teži se koliko ono 1,1-1,3 tako da je kraćenje zanemarivo i takav dugački BATES bi bio vrlo progresivan.
Plus toga što ni kila nema niti sa dodatnom debelostjenom cijevi unutra.
Ovo je jedan od razvojnih bustera Neve, u nekim kombinacijama testnih temperatura (ovdje recimo sobna p.437) i sa šaškama se dobije grbava dok na 60 bude kako rekošte degresivna.



Ali ko će ga znati, dok se ne pojave neki novi dokumenti možemo samo nagađati šta je bilo unutra.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U tom zborniku radova sa VTI a kad govore o marševskom motoru za Groma spominju kompozitno gorivo sa brzinom izgaranja od 25 mm /s kod normalnog tlaka , Uzmimo realno 20 mm/s, ako motor radi dvije sekunde onda je debljina svoda goriva 40 mm .

Vanjski promjer motora je 305 mm stijenka je 4 mm pa onda na to još dodamo neku toplinsku zaštitu,ili inhibitor , ispada da bi vanjski promjer cijevi BATES goriva mogao biti 290-295 mm ako odbijemo 80 mm mesa onda je rupa u gorivu cca 210 mm . U to stane cijev sa vanjskim promjerom 170 mm i još ima mesa za rupu promjera desetak mm .

Dužina od 500 do 550 mm je ok .

Bates blok bi dao blagu grbu na dijagramu sve bi bilo dobro zaštičeno od vatre , a ta unutrašnja cijev bi bila neutralna ili degresivna .

Malo je to sve nategnuto ali se da odigrat igra sa brzinama izgaranja i površinama za prolaz plinova , tako da se izbjegne eroziono izgaranje, jer vidimo iz dijagrama da ga nema

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovako otprilike bi to moglo izgledati, ne sviđa mi se ali tako izgleda.



BATES je lagano progresivan, površina gorenja naraste za nešto više od 9%, a cijev je dosta degresivna, pad od 20%, ali sumarno je sve blizo neutralnom.



E sad pitanje...omjer površine gorenja i površine kritičnog presjeka radi provjere. Ovdje je to 175 ako se uzme da je promjer grla cca 75mm, a ranije smo talasali sa omjerima 400-500. Ne sjećam se više na kojem je to bilo primjeru, ali ostalo mi je to da je 500 OK.
Možda je buster druga sorta od marševskih dugopuhajućih pa to kod njega ide drugačije.
Čisto usporedno, kod Neve je 380 sa nekim srednjim kritičnim promjerom, a kod Volhova ide od 235 ljetnog do 275 zimskog.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Iz knjige VTI-a jedan detalj iz razvoja Groma. Deo o Streli 10 ostaje tu pre svega iz tehničkih razloga.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ Pukovnik Kod ovako zgusnutih konstrukcija važniji je kriterij odnosa slobodne površine za prolaz plinova prema površini kritičnog otvora mlaznice.

U slučaju kojeg si nacrtao prstenasta površina između promjera 205 i 180 ima površinu od 75,5 cm2 što je premalo , bila bi ti prevelika brzina strujanja u tom presjeku pa bi bila jaka erozija goriva. Racunaj da ti je površina kritičnog otvora cca 45 cm2 i da je tamo brzina cca 1000m /s po nekom lineranom zakonu bi na površini od 75,5 cm2 imao cac pola od kritične brzine.. znaći veliku eroziju.

Taj odnos mora biti veči od dva , znaći trebao bi imati slobodnu površinu za proticanje plinova veču od 90 cm 2 , a nebi bilo na odmet da je i 3 .

Trik je u blagim konusima , koji čak odgovaraju tehnologiji ljevanja . Po tome modu zamisli da je vanjska cijev sa strane danceta promjera 195 ,a na strani mlaznice 215, volumen tog krnjeg stošca se ne mijenja bitno u odnosu na cilindar , isto tako se onutrašnja cijev može napraviti pod konus tako da je sa strane mlaznice promjer 160 mm , a sa strane danceta 190 mm. Rupa isto tako , ali je tu površina izgaranja mala u odnosu na površinu rupe , pa i nije bitno.

Vidiš na presjeku Ognja da je Vučur tokario zvijezdu i širio taj kanal kako bi povečao površinu za strujanje plinova , a kod Orkana je to još izraženije.

U vrijeme kad je razvijan Grom već je bila savladana ta tehnologija , tokarenja i montaže teleskopskih punjenja , bili su verificirani ti spojevi , i nosaći od AG 4 mase , kroz marševski motor Orkana.

Ovo je tek prvo približavanje , pođimo od toga da je gustoča tog kompozitnog goriva 1,65 i da je realni Isp preko 225, pa po tom ispada da nam treba oko 50 kg goriva odnosno 30,3 litre