Raketni sistem vazduh-zemlja "GROM"

25

Raketni sistem vazduh-zemlja "GROM"

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

Gledam malo te uške i nosiće na komori i dancetu motora za H29, puno je toga da bi to sve bilo iz jednog komada , vjerujem da je komora kao komad cijevi , a da su na nju onda navareni prednje dance i prsten sa navojem koji drži dance sa mlaznicom.

Mi smo imali neki strah od tih navarenih komada, kad pogledamo konstrukciju komore od Groma A onda imamo navareno samo nosaće krila, sve drugo je iz jednog komada i spojeno naravno sa navojima.

Kad pogledamo kompletnu raketu R262 onda imamo samo nekoliko točkastih zavara na krilima , i to me čudi da je Vučur pristao na te zavara , ne bi me iznenadilo da je u mislima imao zakovice.

Presjek kroz komoru i dance Groma B upučuje da je sve iz jednog komada , ali to je presjek za neku prezentaciju , a ne konstruktivni crtež , čak i ovaj ruski crtež a šrafurama je iz nekog pravila službe , a tu nije bitno pokazati realno stanje materijala koji je korišten za izradu komore.

Mi smo se sa tim komorama i dancetom iz jednog komada patili niz godina prvo na Streli 2M pa onda na prednjoj komri motora rakete Grad , a i čelična čahura za haubicu D30 spada u istu kategoriju. Sve je to sitno , malešno , prema ovim promjerima od 300 i više mm.

Početni komad za komoru motora Strela 2M je bila okrugla limena ploča, rondela, koja se postupkom dubokog izvlačenja pretvarala u čašu , tako je i bilo kodno ime za tu poziciju "čelična čaša A- 73". Ta se čaša nakon toplinske obrade dalje razvlačila u komoru postupkom Hladnog Rotacionog Izvlačenja.

Slično tome smo zamišljali i tehnologiju izrade komore sa dancetom velikih raketnih motora , ali je to tražilo ogromne strojeve i tu smo se opremili za Hladno Rotaciono Izvlačenje , ali smo kuburili sa snagom preša za duboko izvlačenje , i taj problem sve do raspada Juge nije adekvatno riješen, a nema informacija da je neki bitno novi kapacitet pušten u pogon u Srbiji , ali zato ima toga u Kini.

Tu je problem deformacija danceta do koje dolazi kod tlačne probe komore , a ona mora biti, i taj tlak je obično dva put veči od onog maksimalnog radnog, recimo da je to neki tlak između 200 i 300 bara. Kod tog se tlaka dance napuhne ko balon i ostane napuhano ako materija nije dobro očvrsnut prethodnim kovanjem i toplinskom obradom , toplinsku smo obradu imali vrhunski riješenu kroz program Orkan , alli smo permanentno kuburili sa tonažom preša.

Čak ni preša od 1250 tona nije bila dovoljna za kovanje dna motora R262 i Vučur je izvodio neke kerefeke sa tim dnom kako bi ga ukrutio , a dno kod Groma je bilo još veče i problematičnije.

Bila su to neka druga vremena SSNO nije dozvoljavao da se takve bitne pozicije daju u koperaciju nekome van Juge , čak je bilo problematično imati kooperanta unutar Juge , oni su bili čvrsto ubjeđeni da se mora organizirati proizvodnja tako velikih raketa unutar bastiona i to u uvjetima dugotrajnog embarga ili rata , što je bilo suludo.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • stug 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 05 Feb 2018
  • Poruke: 2317

Primjer Irana pokazuje da grijesis @raketas. Kakvi god bili, samodostatnoscu (bar u pokusaju) su si osigurali pravo da sami za sebe odlucuju. Lp



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

Teško je vući paralelu između Irana i Juge 1980 godine i danas , Iran je velika zemlja i mnogobrojna i da kažem bogata.

Teško da bi nam netko 1980 godine odobrio da kupimo prešu od 6000 tona koliko je trebalo da bi se napravila komora motora iz jednog komada , a da je netko i odobrio taj kredit tko bi ga vraćao i od koje proizvodnje.

Ja se ni tada nisam puno bavio politikom niti ekonomijom već tehnikom , i u inženjerskom smislu zamjeram kolegama inženjerima iz VTI a što nisu zasukali rukave ili nas u bazi natjerali da se više bavimo tehnologijama zavarivanja, ne mislim tu na zavarivanje ograda i vrata za garaže, već na one vrhunske tehnologije koje su tada bile dostupne na zapadu.

Mi u Pretisu nismo bili u samom vrhu tih tehnologija , bilo je boljih od nas , da sad ne nabrajam, ali evo dvije firme , Đuro Daković ili Energoinvest , ali smo uspješno proizvodili avio bombe jer nas je potreba posla natjerala da kupimo opremu i naučimo kako se ispravno zavari glava na tijelo krmače, isto tako smo znali otkovati dvije kalote i zavariti ih u plinski rezervoar.

Da je bilo više hrabrosti u VTI u i sluha u SSNO , mi smo mogli na preši od 3600 Tona otkovati i kalibrirati dance i dati nekom komad valjane cijevi da to zavari. Taj netko se mogao obavezati sa ugovorom o tajnosti podataka , ma moglo se taj pogon privremeno poslati na kolektivni godišnji , a odgovorne držati za jaja da ne pisnu .. i sve bi bilo ok. Tadašnja UDBA i KOS su mogli raditi što su htjeli.

Znači nije stvar u nedostatku znanja na nivou države ili nedostatku opreme , ja sam tek kad se zaratilo 1991 godine i kad sam imao otvorene ruke da tražim kooperante po Hrvatskoj shvatio koliko su mali ljudi , mali poduzetnici po garažama imali dobre i kvalitetne strojeve , daleko bolje od onih u velikim firmama.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Točno, slika H-29 je iz pravila službe, tako da nije mjerodavna u tehnološkom smislu. Ako je po analogiji onda je zavarena konstrukcija, sa puno zavara.
Primjer startni motor od H-35, max 115 bara.



Komora sa zavarima između svake naznačene pozicije



Točka 9M79 koja je “deblja” naravno, ali vuče na H-29, zavarena konstrukcija.



Ovo je jedna velika, koja ima “grbe” kao i H-29 i 9M79 i Bukova 9M38, kružni zavar po sredini, plus ostali zavari gdje god su neki prelazi forme.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

E to te ja pitam... ima li kakvih podataka o sastavu materijala ili šifra legure.

U toj prići o Gromu je sam zaboravio napisati da mi nismo bili nosioci posla , već drugorazredni kooperant, zato je i bio naš odnos prema tom projektu isto takav.

Druga situacija je bila sa raketom R262 tu smo znali od početka da je to naš posao i za taj smo posao kupovali potrebnu opremu i pokušavali konstrukciju još u fazi razvoja prilagođavati svojim tehnološkim mogućnostima.

Da smo mi vodili posao vjerojatno bi se sve drukčije odvijalo, udružila bi se dva tri koncerna UNIS ENERGOINNVEST i SOKO , naravno i Zrak i Čajevec ... ovako su to petljali po Krušiku i radionicama VTI a , a to nije isto.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Baš za konkretne slučajeve nemam, ali generalno koriste visokolegirane čelike, nehrđajuće i hrđajuće.

03Х11Н10М2Т (0,03%C, 10-11,3%Cr, 9-10%Ni, 1,8-2,3%Mo, 1-1,4%Ti)
28Х3СНМВФА (0,26-0,31%C, 2,8-3,2%Cr, 0,9-1,2Ni, 0,35-0,5Mo, 0,8-1,2W, 0,05-0,15V)
30Х3ГСНМФА (Mn, Cr, Ni, Mo, W, V)

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

Ovaj drugi materijal izgleda opako .. kako to stoji sa zavarivanjem ???

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Vrlo grdo i zajebano, martenzit.
Jedna od teorija tehnologije i to kada je onemogućen pristup sa strane korijena (mali kalibar, Splav Tula) , znači jednostrano zavarivanje, je TIG sa zaštitom argonom na strani korijena, a na strani elektrode pulsirajuća izmjena argon-heliji. Zavar u dva prolaza, bez lufta između komada, dodatni metal u drugom prolazu.
Poboljšano stanje daje 1500-1800 MPa i više (do 2200), i žilavost od 30J na minus 50. Kaljenje na zraku, 940 stupnjeva 30 minuta i popuštanje na 320 stupnjeva dva sata.

To je teorija, moji to ne bi izgotovili, a niti imamo opreme za to, a ni potrebe.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

Da to sam si i mislio, nama je to misaona imenica , a ruje to rade svaki dan

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

U nekom “normalnom” strojarstvu navojni spoj je nešto najnormalnije, navoj i zavar, crnog vraga s tim možeš spojiti i rješiti problem. Priznajem da mi je i dalje pored ovog mog hobi interesa za rakete nelako pojmiti sve te tehnološko-tehničke probleme. Radio sam ja na svakakvim projektima, i visokotlačnoj opremi i još više na visokotemperaturnoj i pored toga sa vrlo korozijski agresivnim medijem, ali sve to biva jedno ima drugo nema, 800degC pola bara, 60 bara 200-300degC, ima tlaka, a ima i temperature, bubneš 100mm vatrootpornog betona i opet sve prolazi, jedino ne leti.

Ova slika jako dobro pokazuje probleme, Bumbarov motor koji realno radi kratko u odnosu na tematsku, ali opet sve se užari i ko za klinac najviše pored naravno mlaznica tamo gdje je spoj.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 821 korisnika na forumu :: 30 registrovanih, 6 sakrivenih i 785 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Bane san, Boris BM, Brana01, doktor1964, Dorcolac, DPera, HrcAk47, Ivan001, kikisp, Kubovac, Leonov, Marko Marković, Mcdado, mercedesamg, milenko crazy north, milos.cbr, Misirac, Nemanja.M, Panter, pera bager, Rakenica, Srki94, stegonosa, tubular, Tvrtko I, vathra, vladaa012, Zoca, zxstole