|
Poslao: 14 Sep 2017 11:26
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5504
|
Uf, nešto se ne sjećam da sam spominjao rondelu kao polazni komad za Grad. Ako jesam, isprika za dezinformaciju.
Tehnologija upravo kako ste napisali, kovanje-toplo ubadanje-hladno izvlačenje. Dno prednje komore u komadu sa cilindrom (M-21) ili u jednoj od varijanti 9M28 komora sa izvađenim dnom, a b/g se na komoru šarafa preko međuštucne koja je ujedno i dno.
Na ovoj slici se dobro vidi ta štucna ušarafljena u b/g.
Inače malih šarafčića na Gradu ima ko govana. Gdje god je navoj evo ih, b/g na prednju komoru, prednja-zadnja komora, zadnja komora na sekciju krila, tu još ide u dubinu do dijafragme što drži i centrira šašku, pa na mlaznici, pa na samim krilima...
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 14 Sep 2017 16:31
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5366
|
Pa bilo ih je puno.. 200 miliona, pa se moglo naći dovoljno mladih cura da sa svojim malim prsticima šarafaju te crviće, a što sam ja mogao sa onim mojim rmpalijama , dvometrašima , koji su jednom rukom nosili košuljicu od 155 mm. 
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 14 Sep 2017 17:38
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5366
|
Kad smo se već raspisali o komorama i kovanju istih evo par zanimljivih skica vezana za VZOR 51 koji je u mnogo čemu prethodio kovanim komorama za Grada , a bio i nama uzor kod Ognja .
slika je puna informacija i služi zapravo za identifikaciju gelera po karakterističnim kotama , a mi je možemo iskoristiti za razmišljanja i daljnju diskusiju .
Prema toj skici sam napravio u grubo skicu otkivka komore ,
vrlo zanimljivo je izvedeno dno motora i veza prema bojevoj glavi , rekosmo da se takve bojeve glave pune nekim lošijim i jeftinijim eksplozivom , u konkretnom slučaju je to bio Amatol mješavina TNT i amonijevog nitrata , koja zbog prisustva velike količine krute faze ne teče kroz lijevak u bocu već se mora lopaticom i drvenim batom nabijati u šupljinu.
Jedan vrlo važan detalj je navoj , koji je manji od promjera komore , to je vrlo korisno jer navoj može biti jak , dubok, i čelik ne mora biti bog zna kakav.. obični ugljični jeftin i dostupan i lako se obrađuje.
Prelaskom na čelik legiran manganom ekipa sa VTI a je mogla malo stanjiti meso na komori i izbjeći sužavanje komada radi navoja , ali Vučur nije zaboravio tu ideju , i prčio nas je dvije tri godine sa time , i na kraju kad smo to mi napravili on je odustao.
Inače je ideja ok tim sužavanjem se dobije meso za jak navoj ali nastaju problemi sa ubacivanjem baruta u komoru. Ako je više šaški nije problem , ako je jedna isto prolazi jer vidimo da su šaške goriva kod Grada desetak milimetara manjeg promjera od rupe u komori.
Problem je nastao kad je Vučur htio ugurati zvijezdu kroz malu rupu , imao je on dvije tri varijante za to . Po prvoj varijanti bi SPS napravio gorivo koje se na -50 stisne dva milimetra i samo tako uleti kroz malu rupu. na normalnoj temperaturi se raširi i sve je ok. U drugoj varijanti bi ubacio gorivo bez inhibitora u komoru kroz malu rupu i onda kad sve iscentrira nalio inhibitor u komoru tako bi gorivo bilo zaljepljeno preko inhibitora za komoru. I na kraju je bila varijanta da se u komoru pod rotacijom nanese inhibitor odnosno termozaštitna masa , a onda u nju nalije kompozitno raketno gorivo.
Jelda.. da nam je bilo zanimljivo raditi sa Vučurom , većina nas je osjedilo kraj njega , a on je ostao i u sedamndesetoj crn ko gavran , neki su se propili , a neke su žene izbacile iz stana , sa riječima idi onoj kurvi s kojom si do sad bio.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 14 Sep 2017 19:56
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4892
|
Naleteh i na dve verzije dna motora Čehinje, pa u širem kontekstu priče da ih postavim ovde:
Dno do 1954g.
...i nakon 1954g.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 14 Sep 2017 22:33
|
offline
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 20077
|
Treba pogledati i nemacke radove, nekako mi se cini da su Cesi (kao i kod tenkovske pancirne municije) malo vise gledali nemacke a malo manje sovjetske radove...
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 15 Sep 2017 06:58
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5366
|
Do "oslobođenja" su Česi bili dosta samostalni u razvoju i u suradnji sa drugim armijama , poznat je slučaj proizvodnje topa kalibra 105 mm čija je licenca bila prodana Kraljevini Jugoslaviji .
U toku drugog SR su Škodini zavodi u Plzenju proizvodili municiju za Wermacht po originalnoj dokumentaciji , i bili potpuno kampatibilni sa njemačkom vojnom industrijom .
Kako je došlo do toga da Škoda razvija rakete kalibra 210 mm za potrebe švaba ne znam , ali glavni inženjer u razvoju je bio Čeh Vopatem , a on se spominje i kao glavni inženjer u razvoju rakete 130 mm, da li je raketa razvijena u tijeku rata za potrebe švaba , a onda nakon oslobođenja se samo nastavilo sa radom ne znam .
Ali ono što je jasno iz tehnologije i ekonomije je da su Česi sa manje goriva i manje metala postigli isti domet kao Kačuša i veću efikasnost na cilju i veću preciznost.
Naravno da su ruje bili gospodari u Škodi nakon rata i da je tamo KGB vedrio i oblačio , pa su tako imali uvid u sve radove Vopatema i u sve matematičke modele leta rakete ili rada motora .
Od ekipe iz Škode dolazi ideja o hladnom izvlačenju komore raketnog motora , a to je značilo veliku uštedu u materijalu i nešto najbitnije izbjegli su unutrašnju obradu komore , naime hladnim izvlačenjem , matrica pritisne materijal na trn i ako je trn poliran onda je i rupa u komori polirana .
Najgore što može biti u poslu je unutrašnja obrada komora, iz cijevi , kod Ognja je to bilo cca 1700 mm , i ta varijanta je morala kad tad propasti .
Kopiranjem čeha i uvodenjem hladnog izvlačenja na komori Grada ruje su se izvukli iz dreka i omogućili racionalnu izradu komora u milionskim serijama.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 15 Sep 2017 07:47
|
offline
- voja64
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 10 Okt 2012
- Poruke: 25768
|
Koliko su Nemci imali poverenja u oružanu industriju čeha vidi se i po posetama Hitlera Češkim pogonima a sliku sam kačio na drugim temama a po predanju se i zaljubiškao u grad i zdanja pa je izričito zabranio da se išta od tamošnje industrije uništava pri okupaciji.Tako da me i nečudi ta povratna sprega u služenju za Wermaht vrhunskih Čeških oružara.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
