Vought A-7E Corsair II

8

Vought A-7E Corsair II

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2013
  • Poruke: 774

Toni ::Ne treba, od pocetka je jurisnik, proveri sve razlike, jos je i podzvucan. F-8 je bio lovac u svoje vreme.
У чему је разлика између јуришника и ЛБ?

Ако А-7 и јест јуришник, А-5 мислим да није.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
online
  • Pridružio: 21 Jul 2008
  • Poruke: 10337

Jurisnik pruza neposrednu podrsku trupama na zemlji.Lovac-bombarder je najcesce supersonican i ima mogucnost nosenja vodjenih sredstava i deluje sa vecih distanci.
Mada je sam pojam lovac-bombarder malo nesrecan, kod nas se Orao negde klasifikuje kao lovac-bombarder a u stvari je jurisnik (u stvari sama eskadrila nosi naziv lovacko-bombarderska Smile ).Lovac-bombarder u punom znacenju je ipak savremeni visenamenski borbeni avion (Gripen,Tajfun,kasnije verzije F-16,F-15E,modernizacije familije aviona Su-27 i MiG-29,Rafal...)
Mada se na lovac-bombarder moze gledati i na svaki avion koji nosi raznovrsno bombardersko naoruzanje, supersonican je, ima letne karakteristike gotovo kao da je lovac Smile

Ovo je neko moje shvatanje, nisam nigde nasao striktno da je definisano sta podrazumeva lovac-bombarder Ziveli



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19105

Originalno LB je evoluirao od "lovaca druge linije" u 2.s.r., aviona nedovoljno dobrih da se suprotstave najnovijim lovcima, koji su imali dobra svojstva za napade na zemaljske ciljeve. Verovatno prvi masovno tako koricsen je Hurricane II.
Jurisnici su evoluirali od ranijih ideja, "trench strafing" aviona iz 1.s.r. Ideja im nikada nije bila da se ganjaju sa lovcima.

A-5 (a i A-6) ima oznaku A jer je Strategic Air Command stavio sapu na sve bombardere sposobne da nose nuklearno naoruzanje. Stoga je isti klasifikovan kao jurisnik, kako bi mornarica dobila nezavistan "nuklearni avion".
Klasicni palubni jurisnici su bili A-4 i A-7.
Ne zaboravite cirkus i ujdurmu oko A-26 Invader-a - 1947(asds) je oznaka promenjena u B-26. Kada su trebali biti bazirani na Tajlandu za vreme Vijetnamskog rata, Tajlandjani nisu hteli da na njihovoj teritoriji budu bazirani "bombarderi". Oznaka je preko noci vracena oznaka A-26...

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2013
  • Poruke: 774

Нисам познавалац авиона и мислио сам да су јууришници оклопљени авиони намијењени за напан да циљеве на првој линији из бришућег лета. Као Ил-2 или Хс-129 из 2.СР или данашњи А-10 и Су-25.

Још неке ствари ми нису јасне, нпр. зашто су западни авиони имали већу носивост од совјетских аналога?

Постоји ли разлика између максималне и уобичајне носивости? Нпр. А-7 има максималну носивост 6,8т, а колика му је уобичајна носивост? При максималној носивости колики би му био долет и максимална брзина?

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19105

lažni đoko ::Нисам познавалац авиона и мислио сам да су јууришници оклопљени авиони намијењени за напан да циљеве на првој линији из бришућег лета. Као Ил-2 или Хс-129 из 2.СР или данашњи А-10 и Су-25.

Sto se tice oklopa kako koji, jurisnik je svaki avion prvenstveno namenjen neposrednoj podrsci trupama na zemlji (i po sovjetskoj i americkoj klasifikaciji).

Citat:
Још неке ствари ми нису јасне, нпр. зашто су западни авиони имали већу носивост од совјетских аналога?

Snaga motora + velicina. Plus problem velike potrosnjee sovjetskih motora zbog kojih se moralo nositi puno goriva sto je smanjivalo drugi teret (ovo je bio ozbiljan problem Su-7B, najcesce je noseno samo 2 x 250kg ili 2 x 16-cevni lanser)....
Plus sovjetski problem nemanja bombi sa malim ceonim otporom (jer su skuplje za proizvodnju), sto je ozbiljno klalo performanse. Kada se performanse i dimenzije aviona poklope nosivost je generalno ista.
Takodje kasni razvoj skupnih nosaca, tek pocetkom '70ih.

Citat:
Нпр. А-7 има максималну носивост 6,8т, а колика му је уобичајна носивост?


Standarno u Vijetnamu:

16 x Mk.82 (3632kg + skupni nosaci)
10 x Mk.83 (4540kg + skupni nosaci)
4 x Mk.84 (3632kg)
6 x Mk.82 (1362kg + skupni nosaci) + 4 x Mk.77 napalm tankovi (1360kg + skupni nosaci), ukupna tezina 2722kg + skupni nosaci
12 x Mk.82 (2724kg + skupni nosaci) + 2 x Mk.77 napalm tankovi (680kg), ukupna tezina 3404kg + skupni nosaci
4 x Mk.83 (1816kg + skupni nosaci) + 4 x Mk.77 napalm tankovi (1360kg + skupni nosaci), ukupna tezina 3176kg + skupni nosaci
8 x Mk.77 napalm tankovi (2720kg + skupni nosaci)
12 x Mk.20 kasetne (2676kg + skupni nosaci)
4 x AGM-62C Walleye (4086kg)

offline
  • Bili smo vojnici
  • Pridružio: 19 Maj 2009
  • Poruke: 4983
  • Gde živiš: Beograd - Srbija; Novi Grad - Republika Srpska

Avioni namenjeni za dejstva po ciljevima na zemlji, odnosno za dejstva po plovnim objektima na moru označavaju se kao lovci-bombarderi ili jurišni avioni. Potreba za avionom koji bi bio sposoban da dejstvuje po površinskim ciljevima i da potom prihvati ravnopravno vazdušni duel sa lovcima protivnika, pojavila se još tokom Prvog svetskog rata. Problem je pokušan da se reši, tako što su piloti prvih lovaca u svojoj kabini nosili ručne bombe, koje bi u niskom letu bacali na protivničke položaje. Međutim, to je bilo privremeno rešenje.
Termin lovac-bombarder (lovačko-bombarderski avion) pojavio se u Francuskoj 1934. godine, a do upotrebe ovih aviona došlo je u Drugom svetskom ratu. Često su to bili lovački avioni druge linije odbrane, koji su bili podešeni za dejstva po površinskim ciljevima, ali ponekad i lovci veće nosivosti podesni za takva dejstva (kao što su bili P-47 Thunderbolt). Stoga se s pravom može reći da je lovac-bombarder (lovačko-bombarderski avion) u osnovi lovački avion namenjen za dejstvo po površinskim ciljevima.
Brz razvoj vazduhoplovne tehnologije tokom četrdesetih, a posebno pedesetih godina XX veka omogućio je razvoj nadzvučnih lovačkih aviona. Ali, da bi se postigla nadzvučna brzina, ti su avioni morali biti aerodinamički optimizirani, a to je značilo da imaju relativno malu nosivost i lošu upravljivost na malim visinama pri malim brzinama. Iako su mnogi od njih označeni kao lovci-bombarderi, tek ih je manji broj mogao zaista uspešno delovati po ciljevima na zemlji. Doduše, praksa je pokazala da se u jurišnim zadacima mogu koristiti čak i lovci MiG-21, ali ponajviše zahvaljujući osposobljenosti pilota koji su ove lovce-presretače uspevali koristiti i za bombardovanje ciljeva na zemlji. Osim toga cena lovačkih aviona postajala je sve veća i veća, pa je bilo pitanje trebali li ih ugrožavati i u zadacima napada ciljeva na zemlji. Naravno, u svim je tim primerima bilo i izuzetaka. Najpoznatiji je američki palubni lovac F-4 Phantom II, koji se tokom Vijetnamskog rata pokazao boljim jurišnikom nego lovcem.
Prva generacija mlaznih lovačkih aviona poput F-84 Thunderjet i F-80 Shooting Star kao i mnogi drugi, svoju karijeru su započeli kao lovci, da bi sa pojavom mlaznih lovaca sa zakošenim krilima svoju karijeru nastavili i završili kao lovačko-bombarderski avioni. U toj ulozi avioni poput F-84, Mystere, Venom i drugi pokazali su se daleko boljim nego u prvobitnoj nameni.
Tako se treba navesti i primer lovca MiG-17, koji je svoju karijeru započeo kao lovac kojeg su poštovali i njegovi protivnici a koji je povučen iz naoružanja kao lovac-bombarder. Tokom prvih sukoba na Bliskom istoku i u Vijetnamu ovaj lovac je bio okosnica vazduhoplovnih snaga arapskih zemalja i DR Vijetnam. Već 1967. godine i kasnije MiG-17 upotrebljavaće se kao avion za podršku trupama na zemlji.
U svakom slučaju tokom pedesetih godina XX veka započeo je intenzivan rad na razvoju posebne vrste borbenih aviona optimiziranih isključivo za uništavanje ciljeva na zemlji. Prvi su jurišnici zapravo nastali još tokom Drugog svetskog rata. Tako je 15. juna 1943. godine prvi put poleteo nemački laki bombarder s dva turbomlazna motora Arado Ar-234 Blitz. Prema današnjim merilima Blitz bi bio jurišni avion. Uspešno je korišćen u borbenim misijama, a prvu je izveo 25. decembra 1944. godine.
Uspeh aviona Blitz podstakao je i druge države da ubrzano započnu s razvojem mlaznih jurišnika, koji su tada još označavani kao laki bombarderi. Tako je kompanija English Electric Aviation razvila laki bombarder Canberra. Taj laki bombarder prvi je put poleteo 13. maja 1949.godine, a u operativnoj je upotrebi ostao sve do 2006. godine. Amerikanci su otkupili licencu i razvili svoj B-57 Canberra.
Ubrzo je razvoj turbomlaznih motora omogućio projektovanje relativno malih lovacabombardera
i jurišnika s jednim motorom. Tako je 1952. godine američka mornarica pokrenula razvoj malog palubnog jurišnika kao zamenu za jurišnik s klipnim motorom A-1 Skyraider.
Tadašnji glavni konstruktor kompanije Douglas Ed Hajnemen (Ed Heinemann) uspeo je konstruisati revolucionarni mali jurišnik A-4 Skyhawk koji je prvi put poletio 22. juna 1954. godine. Uz A-4 američka je mornarica na svojim nosačima aviona imala i jurišnike A-5 Vigilante, A-6 Intruder i A-7 Corsair II. Sve ih je na kraju zamenio višenamenski, ili, kako se to danas voli reći, svenamenski borbeni avion F/A-18 Hornet. A i njega bi ubrzo mogao zameniti novo čudo američke vazduhoplovne tehnologije F-35 Lightningi II. Ništa bolje nisu prošli ni drugi jurišnici koje su pomalo istiskivali višenamenski borbeni avioni naoružani „pametnim“ (vođenim) projektilima vazduh-zemlja. Najbolji primer za to je F-16 Fighting Falcon, koji je izvorno razvijen kao lovac, ali je znatno češće korišćen za uništavanje ciljeva na zemlji. Još je zanimljiviji primer lovca F-15 Eagle, koji je razvijen da bi američkom vazduhoplovstvu mogućio ostvarivanje i očuvanje prevlasti u neprijateljskom vazdušnom prostoru. Međutim, kako kao lovac baš i nije imao „mnogo posla“ ubrzo je razvijena jurišna verzija (koja je zadržla i ovačke mogućnosti) F-15E Strike Eagle. Tako je nastala kombinacija „lakog jurišnika“ F-16 i teškog F-15E, koja je postepeno zamenila skoro sve ostale jurišnike američkog vazduhoplovstva.
Međutim, lobiranjem američke KoV u upotrebi je zadržan jurišni avion A-10A Thunderbolt II koji je namenski i razvijen baš za potrebe kopnenih snaga.
S druge strane sovjetska avijacija je sličan problem rešavala sa lovcima-bombarderima SU-7, SU-17, a kasnije i sa frontovskim bombarderima SU-24 i šturmovicima SU-25. Danas se u naoružanju frontovske avijacije Rusije uvodi jurišni avion (frontovski bombarder) SU-34, koji je
razvijen na osnovu koncepta familije aviona SU-27, i on predstavlja trenutno vrhunac u razvoju ove kategorije borbenih aviona.
Dalji razvoj aviona namenjenih za podršku trupama na zemlji i mornarici planira da se reši uvođenjem u naoružanje višenamenskih aviona, kao svenamenske platforme koja bi sa jednim proizvodom (avionom) rešavala sve probleme (od lovačkih zadataka, preko podrške KoV i mornarici do izviđačkih zadataka). Međutim, da bi se to ostvarilo treba rešiti osnovni problem a to je čovek, koji sa svojim psihofizičkim sposobnostima ograničava želje konstruktora.

offline
  • Pridružio: 30 Avg 2009
  • Poruke: 334
  • Gde živiš: Bečkerek

Portugalski sa Meksičkim oznakama



http://www.aviationmex.com.mx/aztec-warriors-of-the-sky

offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

Негде рекоше и да је фотошоп.

offline
  • Pridružio: 30 Avg 2009
  • Poruke: 334
  • Gde živiš: Bečkerek

upravo video

offline
  • djox  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 23 Nov 2010
  • Poruke: 96088

Za dva dana odose grcki.....


Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1394 korisnika na forumu :: 45 registrovanih, 7 sakrivenih i 1342 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, A.R.Chafee.Jr., Aleksandar Tomić, aleksmajstor, babaroga, BlekMen, Brana01, cemix, darios, Dimitrise93, draganca, dragoljub11987, dule10savic, FileFinder, goxin, Griffon vulture, ILGromovnik, Ivica1102, kikisp, kolle.the.kid, Kubovac, ljuba, Mcdado, Mercury, milenko crazy north, Milos ZA, milutin134, nemkea71, nikola287, pein, powSrb, Ripanjac, Seeker, solic, srbijaiznadsvega, Srle993, vathra, Vlad000, vladaa012, VP6919, W123, YU-UKI, zillbg, zzapNDjuric99, Čivi