Vojna tematika i sedma umetnost

106

Vojna tematika i sedma umetnost

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25670
  • Gde živiš: I ja se pitam...

GORI LI PARIZ?


Mnogim ljubiteljima ratnog filma dovoljan je samo pomen ovoga naslova pa da se s nostalgijom podsete i sete o kakvom je rasnom filmu reč. Snimljen 1966. godine, nekoliko godina posle izvikanog i preskupog ’’Najdužeg dana’’, ovaj film se neopravdano zapostavlja i zaboravlja. Zašto neopravdano? Film koji predstavlja, praktično, nastavak ’’Najdužeg dana’’ u svakom smislu reči, jeste, za razliku od spomenutog filma, i umetnički film u punom smislu te reči. Setimo se da je ’’Najduži dan’’ koštao više nego sama operacija iskrcavanja i da je metod zvani ’’All stars’’ učinio da u tom filmu strada i istorija, i estetika, pa time i svrha filmske umetnosti.
Rene Kleman nije ponovio grešku svog prethodnika. Istina je da je i on pozvao u pomoć prvu svetsku ligu glumaca, ali to je u ovom slučaju samo koincindencija jer je produkcija tih godina podrazumevala najširu svetsku saradnju i visok nivo izrade. Kuriozum je da je koscenarista filma bio niko drugi nego Frensis Ford Kopola, a muziku je pisao Moris Žar. I kao što je u fudbalu najbolji onaj sudija koji je neprimetan, tako i filmska priča, potpomognuta odličnom muzikom, teče glatko u ovom dva sata i četrdeset minuta dugom filmu, koji stvarno proleti preko ekrana.
Setimo se suštine priče i osnovice njene dramatike. Saveznici su rešili da stignu pre Rusa u Berlin, a to je podrazumevalo da zaobilaze velike gradove hitajući ka srcu Nemačke kako bi u sustizanju uništili što više žive sile i tehnike i tako sa što manje žrtava savladali Treći rajh, zauzimajući što bolju startnu poziciju za posleratnu zbilju (znamo da je mir posle kraja rata potrajao samo 14 nedelja). U Pariz stiže general čiji je zadatak ravan zadatku sudnjeg dana: da u slučaju neposrednog pada Pariza sruši sam grad do temelja. To je uračunavalo i Ajfelov toranj, Notr Dam, Luvr, Tiljeri, sve što čini Pariz njim samim. Trebalo je da to bude plamena osveta kaplarčića iz mesta Braunau na Inu, koji nikako nije mogao da preboli poniženje poraza u Prvom svetskom ratu. Međutim, ni švedski konzul (sjajni Orson Vels) ne sedi skrštenih ruku. Osetivši da general nije toliki idot i ludak kakav je njegov vođa, on vešto lavira između odlično organizovanog Pokreta otpora (u kome ima više frakcija, ali svi su jedinstveni da Pariz treba spasiti). General sve čini da se pripremi za izvršenje naređenja. Pariz je stvarno kompletno bio miniran,a s druge strane, pak uz pomoć svojih razumnih oficira vrši tihu opstrukciju tog ludačkog plana. U međuvremenu, praktično ceo Pariz pada u ruke Pokreta otpora, a zatim general kapitulira pred regularnim snagama koje predvodi legendarni general Leklerk, francuska verzija Patona. Neumoljiv, srčan jurišnik, tenkista.
Reditelj izvanredno i pedantno kombinuje dokumentarni materijal sa igranim, što nije preveliki problem jer je film crno-beli. No, svejedno, ni kvalitet svakog dokumentarnog snimka nije isti; trebalo je tražiti prvobitne pozicije odakle je kamera snimala pa to ’’upariti’’ sa glavnom kamerom filma, no to Rene Klemanu nije bilo teško. Na taj način film dodatno dobija na žestini, autentičnosti i svežini. Mora se reći da je upravo takav način rada i montaže nedostajao ’’Najdužem danu’’.

U filmu ima mnogo interesantnih detalja vrednih za pamćenje, ali i kao dokaz do koje mere su scenaristi, skripteri na dijalogu i svi asistenti mislili na svoj posao i na autentičnost. Usred ratne zbilje čovek šeta kuče, nemački vojnik tera nekoliko svinja jednim od bulevara, među građanima koji trče u susret pucnjavi i skoroj slobodi jedan nije zaboravio da ponese kišobran, itd, itd.
Samo letimičan pogled na ’’kasting’’ otkriva koliko je, zaista, mnogo sjajnih glumaca našlo mesta u ovom filmu. Uz spomenutog Orsona Velsa tu su Žan Pol Belmondo, Iv Montan, Lesli Karon, Šarl Boaje, Alen Delon, Glen Ford, Robert Stak, Klod Rič, Žan Luj Tretinjan, Mišel Pikoli, Kirk Daglas, dežurni Nemac Gert Froebe (igra odličnog, karakternog komandanta Pariza koji ne bi da stekne neronovsku slavu), i mnogi drugi, kasnije slavni glumci.
Preporučujem da obavezno odgledate ovaj film jer je više nego nastavak ’’Najdužeg dana’’, a po svojoj vokaciji je pravi umetnički film, bezrazložno, kako već spomenuh, zaboravljen i potisnut. Kada ga odgledate, i vi ćete to isto konstatovati.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • maha  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 06 Dec 2006
  • Poruke: 1693

Eto imam sta da gledam sutra..he he! Hvala maestro!



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25670
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Molim. I taj film, kao svi veliki filmovi, ima svoju zasebnu priču i mnogo detalja. Pažljiv gledalac je mogao da prepozna glas Mirej Matje dok peva ''Marseljezu''. GLumac koji igra generala Leklerka (Klod Rič) igra i jednog poručnika, samo bez brkova; Entoni Perkins se pojavljuje u epizodnoj ulozi u stilu ''Vidi Pariz i umri'', a ko je ljubitelj Pariza, a takvih ima mnogo, može da uživa u filmu u kome glavnu ulogu igra upravo - Pariz. Podsećam da taj megalopolis sam za sebe ostvaruje četvrtinu francuskog bruto-dohotka, te da je, pored fantastičnog istorijskog, kulturnog i političkog značaja, on i megalopolis u privrednom smislu reči. Zaustaviti takav grad i snimati pustu Šanzelize, Jelisejska polja, Ki de orsej, Tiljeri i druge svetske znamenitosti nije bio samo producentski podvig. Reč je o Parižanima , ljudima koji obožavaju svoj grad i sve su spremni da učine za njega.

Pomalo mi je neshvatljivo što se tako dobar film nalazi u senci spomenutog filma ''Najduži dan'', kada za to ne postoji ni jedan filmski razlog.

offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Sirius ::GORI LI PARIZ?


Mnogim ljubiteljima ratnog filma dovoljan je samo pomen ovoga naslova pa da se s nostalgijom podsete i sete o kakvom je rasnom filmu reč. Snimljen 1966. godine, nekoliko godina posle izvikanog i preskupog ’’Najdužeg dana’’, ovaj film se neopravdano zapostavlja i zaboravlja. Zašto neopravdano? Film koji predstavlja, praktično, nastavak ’’Najdužeg dana’’ u svakom smislu reči, jeste, za razliku od spomenutog filma, i umetnički film u punom smislu te reči. Setimo se da je ’’Najduži dan’’ koštao više nego sama operacija iskrcavanja i da je metod zvani ’’All stars’’ učinio da u tom filmu strada i istorija, i estetika, pa time i svrha filmske umetnosti.
Rene Kleman nije ponovio grešku svog prethodnika. Istina je da je i on pozvao u pomoć prvu svetsku ligu glumaca, ali to je u ovom slučaju samo koincindencija jer je produkcija tih godina podrazumevala najširu svetsku saradnju i visok nivo izrade. Kuriozum je da je koscenarista filma bio niko drugi nego Frensis Ford Kopola, a muziku je pisao Moris Žar. I kao što je u fudbalu najbolji onaj sudija koji je neprimetan, tako i filmska priča, potpomognuta odličnom muzikom, teče glatko u ovom dva sata i četrdeset minuta dugom filmu, koji stvarno proleti preko ekrana.
Setimo se suštine priče i osnovice njene dramatike. Saveznici su rešili da stignu pre Rusa u Berlin, a to je podrazumevalo da zaobilaze velike gradove hitajući ka srcu Nemačke kako bi u sustizanju uništili što više žive sile i tehnike i tako sa što manje žrtava savladali Treći rajh, zauzimajući što bolju startnu poziciju za posleratnu zbilju (znamo da je mir posle kraja rata potrajao samo 14 nedelja). U Pariz stiže general čiji je zadatak ravan zadatku sudnjeg dana: da u slučaju neposrednog pada Pariza sruši sam grad do temelja. To je uračunavalo i Ajfelov toranj, Notr Dam, Luvr, Tiljeri, sve što čini Pariz njim samim. Trebalo je da to bude plamena osveta kaplarčića iz mesta Braunau na Inu, koji nikako nije mogao da preboli poniženje poraza u Prvom svetskom ratu. Međutim, ni švedski konzul (sjajni Orson Vels) ne sedi skrštenih ruku. Osetivši da general nije toliki idot i ludak kakav je njegov vođa, on vešto lavira između odlično organizovanog Pokreta otpora (u kome ima više frakcija, ali svi su jedinstveni da Pariz treba spasiti). General sve čini da se pripremi za izvršenje naređenja. Pariz je stvarno kompletno bio miniran,a s druge strane, pak uz pomoć svojih razumnih oficira vrši tihu opstrukciju tog ludačkog plana. U međuvremenu, praktično ceo Pariz pada u ruke Pokreta otpora, a zatim general kapitulira pred regularnim snagama koje predvodi legendarni general Leklerk, francuska verzija Patona. Neumoljiv, srčan jurišnik, tenkista.
Reditelj izvanredno i pedantno kombinuje dokumentarni materijal sa igranim, što nije preveliki problem jer je film crno-beli. No, svejedno, ni kvalitet svakog dokumentarnog snimka nije isti; trebalo je tražiti prvobitne pozicije odakle je kamera snimala pa to ’’upariti’’ sa glavnom kamerom filma, no to Rene Klemanu nije bilo teško. Na taj način film dodatno dobija na žestini, autentičnosti i svežini. Mora se reći da je upravo takav način rada i montaže nedostajao ’’Najdužem danu’’.

U filmu ima mnogo interesantnih detalja vrednih za pamćenje, ali i kao dokaz do koje mere su scenaristi, skripteri na dijalogu i svi asistenti mislili na svoj posao i na autentičnost. Usred ratne zbilje čovek šeta kuče, nemački vojnik tera nekoliko svinja jednim od bulevara, među građanima koji trče u susret pucnjavi i skoroj slobodi jedan nije zaboravio da ponese kišobran, itd, itd.
Samo letimičan pogled na ’’kasting’’ otkriva koliko je, zaista, mnogo sjajnih glumaca našlo mesta u ovom filmu. Uz spomenutog Orsona Velsa tu su Žan Pol Belmondo, Iv Montan, Lesli Karon, Šarl Boaje, Alen Delon, Glen Ford, Robert Stak, Klod Rič, Žan Luj Tretinjan, Mišel Pikoli, Kirk Daglas, dežurni Nemac Gert Froebe (igra odličnog, karakternog komandanta Pariza koji ne bi da stekne neronovsku slavu), i mnogi drugi, kasnije slavni glumci.
Preporučujem da obavezno odgledate ovaj film jer je više nego nastavak ’’Najdužeg dana’’, a po svojoj vokaciji je pravi umetnički film, bezrazložno, kako već spomenuh, zaboravljen i potisnut. Kada ga odgledate, i vi ćete to isto konstatovati.



Odgledao sam ga i odličan je film.
Inače meni su par epizoda zanimljive.

Prva kada Žolio-Kiri pravi Molotovljeve koktele za pokret otpora,
a Druga gde Belomdo preuzima kvislinšku stanicu žandarmerije:)


A sada malo sa snimanja "Koriolana"











Fajns komanduje srpskim specijalcima

Kroz gusti crni dim do zuba naoružani specijalci se šunjaju uza zid oronule kuće… Iznenada počinje pucnjava, a napadači pod vatrom upadaju u obližnji podrum... „Stop! Dobro je bilo, idemo ponovo”, čuje se na snimanju filma „Koriolan” koje je juče počelo u Pančevu. Specijalci se vraćaju na početnu poziciju, a ekipa užurbano priprema nastavak snimanja.

Ralf Fajns koji je i režiser filma vodi računa o svakom detalju


U uličicama u blizini keja u Pančevu juče je sve podsećalo na scenu iz nekog ratnog filma, što je prilično zbunilo Pančevce koji su čuli da se snima film po Šekspirovom komadu. A na konstataciju da je ipak u pitanju moderna verzija, okupljeni posmatrači su slegali ramenima i ponavljali: „Pa nismo znali da je baš toliko moderna!”.


Oko ulica u kojima će se snimati i narednih nekoliko dana bukvalno u svakom prolazu postavljeno je obezbeđenje koje vodi računa da niko nepozvan ne bane na snimanje. Gledajući izdaleka, izgleda kao da se snima neki akcioni film - zapaljeni automobili, gore gomile guma, a dok vetar raznosi smrad zapaljene gume, pripadnici SAJ-a, ovoga puta u ulozi glumaca, igraju... sami sebe. Na redu su scene klasičnog gerilskog rata, a specijalci postepeno napreduju kroz sokak i oslobađaju jednu po jednu zgradu. Budući da je Ralf Fajns najavio da će se pridržavati originalnog Šekspirovog teksta, biće zanimljivo videti prve najavne trejlere i, na primer, Fajnsa ili Džeralda Batlera koji garavog lica, dok se u pozadini čuju eksplozije, izgovaraju rečenice koje je slavni engleski pisac napisao početkom 17. veka.




Pripadnici SAJ-a na snimanju
















Osim ljudi koji su direktno uključeni u snimanje, u okolini Pančevačke gimnazije dežuraju policajci i vatrogasci, a u obližnjoj kafani nalećemo na troje statista koji strpljivo čekaju da ih šef pozove i prepričavaju doživljaje sa snimanja kojima su ranije prisustvovali.


- Ovde nema šale sa Amerikancima, vidiš kako su zatvorili sve prilaze setu. Nisu to Italijani... e, sa njima je bilo super. Kod njih sve može - pričaju statisti, koji na naše pitanje u kojoj se sceni pojavljuju, kroz smeh odgovaraju:
- Znamo koliko i vi. To je tajna sve dok se kamere ne uključe. Dok se to ne desi, sedimo ovde, grejemo se i čekamo da dođe naš red da nas spasu iz nekog podruma.


Stanari iz okolnih zgrada manje-više su ravnodušni što se u njihovom komšiluku snima film čiji je budžet 20 miliona dolara. Najviše im smeta dim od zapaljenih guma (smrad i da ne pominjemo) ali, kako kažu, ako je opština dala dozvolu, to je za njih završena priča.


Tokom jučerašnjeg radnog dana, koji je za ekipu „Koriolana” počeo u pola osam ujutru, snimane su scene u kojima se pojavljuju Ralf Fajns i Dragan Mićanović, a u podne počela je jednosatna pauza za ručak. Tačno jedan sat kasnije, snimanje je nastavljeno. U Pančevu će se snimati do subote, a zatim se ekipa seli u Beograd. Da podsetimo, u ostvarenju „Koriolan”, osim Fajnsa i Mićanovića, igraju i Vanesa Redgrejv, Džerald Batler, Brajan Koks, Slavko Štimac, Svetislav Goncić, Marko Živić, Džesika Čestejn i drugi.


Univerzalni Šekspir



- Srećan sam što imam sjajnu ekipu i iz Srbije i iz Velike Britanije. Naravno, ovo je veliki izazov i sigurno ću imati dane kada ću misliti da je to previše za mene i pitati se šta mi je ovo trebalo. Međutim, iz dubine srca verujem u ovaj projekat, ovde smo i videćemo kako će se sve završiti. Za mene najvažnija je veza između Šekspira i savremenog sveta - ispričao je nedavno Ralf Fajns u intervjuu za „Blic” i dodao:
- Njegov jezik je univerzalan, i dalje su aktuelni problemi, porodične drame i sukobi o kojima je on pisao...

Dopuna: 19 Mar 2010 2:14

Besotted ::vathra ::...А под ”Ратовима звезда” да не мислиш на ”Забрањену планету”, са младим Лесли Нилсеном?
http://www.imdb.com/title/tt0049223/


To mi je jedan od najomiljenijih filmova svih vremena i dajem mu cistu 10-ku! Osim Odiseje 2001, Alien quadrilogy i Star Wars niti jedan drugi ne moze ni da im se priblizi.
Gledao sam ga 3 puta i uvek sa istim divljenjem.

Ko bi rekao da u njemu igra Lesli Nilsen Mr. Green

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25670
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Druže, hvala za ovako isrpan raport sa ''seta''. Sad sam se setio još nekoliko detalja. Film ''Gori li Pariz'' traje , kao u trenu, dva sata i 40 minuta! Evo još nekih bisera:
-Prepadna pucnjava iz stana one bakice kojoj ljube ruku dok ulaze, a posle akcije uredno pokupe čaure.
-Dok onaj major, glasnik za Leklerka, prelazi preko polja, ničije zemlje, nalazi se na nišanu mitraljezaca obeju strana ...i niko neće da puca, kako ne bi otkrio položaje.
-Telefonska slušalica iz koje se čuje Hitlerovo urlanje - ''Gori li Pariz?!''
-Momenat kada Žan Pol Belmondo kao ''ministar'' zauzima zgradu vlade i kada ga uslužna posluga, kao da je vreme stalo, voda po velelepnim prostorijama i izveštava šta sve ima na raspolaganju.
-Mnogo celih izloga i vitraža, usred ratne pucnjave. Kao da su se svi trudili da sačuvaju Pariz, pa čak i Nemci...

offline
  • Pridružio: 13 Nov 2006
  • Poruke: 3793
  • Gde živiš: Novi Sad

http://download.f60s.com/forums/t/688518.aspx

Ovo je izgleda dobr link za odlicnom kopijom, ali posto vise nemam rapidshare account i brzina je 1mb, a trebao bi da cekam po 2 sata posle svakog skidanja sa free linka, ne dolazi u obzir.
Ne mogu da nadjem dobru verziju na torrent. Ima li neko dobar link gde ima vise seeder-a?

offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Sirius ::Druže, hvala za ovako isrpan raport sa ''seta''. Sad sam se setio još nekoliko detalja. Film ''Gori li Pariz'' traje , kao u trenu, dva sata i 40 minuta! Evo još nekih bisera:
-Prepadna pucnjava iz stana one bakice kojoj ljube ruku dok ulaze, a posle akcije uredno pokupe čaure.
-Dok onaj major, glasnik za Leklerka, prelazi preko polja, ničije zemlje, nalazi se na nišanu mitraljezaca obeju strana ...i niko neće da puca, kako ne bi otkrio položaje.
-Telefonska slušalica iz koje se čuje Hitlerovo urlanje - ''Gori li Pariz?!''
-Momenat kada Žan Pol Belmondo kao ''ministar'' zauzima zgradu vlade i kada ga uslužna posluga, kao da je vreme stalo, voda po velelepnim prostorijama i izveštava šta sve ima na raspolaganju.
-Mnogo celih izloga i vitraža, usred ratne pucnjave. Kao da su se svi trudili da sačuvaju Pariz, pa čak i Nemci...


Da, baš te scene su odlične.
Ono kad ulazi kao ministar u dvorac i kada ga psoluga pita kako da se uredi sastanak- podseća me na revoluciju 1917:)

offline
  • Pridružio: 12 Jan 2010
  • Poruke: 98

Gledao sam prvu epizodu Pacific-a i mogu reci da nije lose! Melodrame nema previse (za sada) a scene borbe su uradjene sjajno. Primetio sam, medjutim, jednu interesantnu stvar: ispade da su marinci na pocetku Rata vec imali status elite, a koliko ja znam bilo je sasvim suprotno- bili su tretirani kao drugorazredna sila (u odnosu na KoV), i ime su 'zaradili' bas tokom borbi na Pacifiku

offline
  • maha  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 06 Dec 2006
  • Poruke: 1693

http://dl.btjunkie.org/torrent/Is-Paris-Burning-19.....ad.torrent

Bessoted probaj ovaj!

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25670
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Khaless ::Sirius ::Druže, hvala za ovako isrpan raport sa ''seta''. Sad sam se setio još nekoliko detalja. Film ''Gori li Pariz'' traje , kao u trenu, dva sata i 40 minuta! Evo još nekih bisera:
-Prepadna pucnjava iz stana one bakice kojoj ljube ruku dok ulaze, a posle akcije uredno pokupe čaure.
-Dok onaj major, glasnik za Leklerka, prelazi preko polja, ničije zemlje, nalazi se na nišanu mitraljezaca obeju strana ...i niko neće da puca, kako ne bi otkrio položaje.
-Telefonska slušalica iz koje se čuje Hitlerovo urlanje - ''Gori li Pariz?!''
-Momenat kada Žan Pol Belmondo kao ''ministar'' zauzima zgradu vlade i kada ga uslužna posluga, kao da je vreme stalo, voda po velelepnim prostorijama i izveštava šta sve ima na raspolaganju.
-Mnogo celih izloga i vitraža, usred ratne pucnjave. Kao da su se svi trudili da sačuvaju Pariz, pa čak i Nemci...


Da, baš te scene su odlične.
Ono kad ulazi kao ministar u dvorac i kada ga psoluga pita kako da se uredi sastanak- podseća me na revoluciju 1917:)



Ko stvarno hoće da se upozna sa delom mentaliteta te čudne, velike i moćne nacije, treba obavezno da odgleda ovaj film. Kod njih je sve drugačije, šarmantnije i ljudskije nego kod Nemaca, Engeleza ili Amerikanaca. Jednostavno, imaju svoj način da pokažu dušu i to se u filmu vidi. Urođena gospodstvenost vidi se na svakom koraku. Ljudi sede u bistroima i piju piće dok se okolo gine, uništavaju tenkovi, oslobađa grad. Onaj tip šeta kuče, gospođa je krenula u šetnju s detetom i pravo na ustanike...Đavolji Parižani, sve rade šarmantno. Zagrljaj

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1072 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 5 sakrivenih i 1033 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: amaterSRB, Boris90, cenejac111, debeli, DPera, dushan, esx66, Georgius, HogarStrashni, janbo, laki_bb, Litostroton, MB120mm, mercedesamg, Millennium, Milometer, milutin134, mrav pesadinac, nuke92, operniki, Pikac-47, prashinar, raketaš, rasok, Sumadija34, Tragač, Trpe Grozni, vathra, Vlada1389, vladulns, zlaya011, šumar bk2, 1107, 79693