Dejstva jurisne avijacije po ciljevima na zemlji

1

Dejstva jurisne avijacije po ciljevima na zemlji

offline
  • Pridružio: 19 Feb 2006
  • Poruke: 11156
  • Gde živiš: Banja Luka

@....

Dejstva jurisne avijacije po ciljevima na zemlji predstavlja oblik vatrene podrske j-cama KoV. Vatrena podrska obuhvata napadna dejstva po objektima na zemlji bombama, raketnom i topovskom vatrom u cilju unistenja, neutralisanja, dezorganizacije, zadrzavanja, iznuravanja i uznemiravanja neprijatelja

Zadaci jedinica jurisne avijacije u okviru vatrene podrske su:
_Vatrena podrska j-ca KoV
_Borba protiv neprijateljske avijacije jurisnim dejstvima
_Samostalni zadaci jurisnim dejstvima

U vatrenoj podrsci jedinica KoV, jurisna avijacija napada prvenstveno sledece objekte na zemlji:
_Raketne jedinice Z-Z i Z-V na vatrnim polozajima i na marsu.
_Raketnu i klasicnu artiljeriju
_Oklopne i motorizovane jedinice
_Vazdusne desante na zemlji (pre poletanja i posle iskrcavanja) i u toku prevozenja
_Zivu silu neprijatelja u rejonu borbenih dejstava jedinice KoV, na komunikacijama i u rejonu prikupljanja.
_Komandna mesta i centre veze
_Objekte zeleznickog, suhoputnog i recnog saobracaja

Borba protiv neprijateljske avijacije jurisnim dejstvima vodi se napadima po neprijateljskim aerodromima i drugim vaznim objektima neprijateljskog vazduhoplovstva (komandna mesta, elementi VOJIN-a, skladista UBS i sl.)

Prema stepenu vaznosti i ispoljavanju dejstva avijacije, vatrena podrska jedinica KoV, moze biti posredna i neposredna.

Posredna vatrena podrska je svako vatreno dejstvo avijacije po protivnickim snagama i sredstvima koje nisu direktno angazovane u borbi, koje su prostorno udaljene, nemaju neposrednog uticaja na tok borbenih dejstava, ali cije prisustvo u narednom periodu moze bitno uticati na razvoj operativne ili takticke situacije na frontu. Zato se efekat dejstva po ovakvim snagama posredno odrazava na dejstva jedinice koja se podrzava.
Zadaci u posrednoj vatrenoj podrsci su napadi na:
_Rezerve i objekte u dubini neprijateljskog rasporeda.
_Oklopne i mehanizovane jedinice na marsu
_Objekte na saobracajnim komunikacijama i helidrome
_RJ Z-Z srednjeg dometa i aerodrome na kojima bazira avijacija naoruzana NB/s ( u uslovima nuklearnog rata)

Osnovni cilj posredne vatrene podrske je nanosenje sto jacih udara i sto vecih gubitaka, zadrzavanje i ometanje manevra rezervi iz operativne dubine, ometanje snabdevanja, uznemiravanje i ometanje rada komandi neprijatelja.

Neposredna vatrena podrska je svako vatreno dejstvo jurisne avijacije po neprijateljskim sredstvima i snagama koje su neposredno angazovane u borbi i gdje se efekat dejstva sopstvene avijacije neposredno ispoljava na takticke radnje jedinica koje se podrzabaju.
U ovoj vrsti vatrene podrske objekti dejstva su veoma razliciti, ka sto su: _RJ Z-Z malog dometa
_Takticke rezerve neprijatelja
_Artiljerija na vatrenim polozajima
_Nepr. snage u borbenom pokretu
__Helikopterski takticki desanti i sl.

Dejstva u neposrednoj vatrenoj podrsci se karakterisu iznenadnim napadima malih avio grupa. Vrse se pretezno po pozivu, a avio grupe, ili vodje grupa cesto na cilj usmerava VON (vzad. oficir za navodjenje dodeljen j-ci KoV).
Osnovni cilj dejstva u neposrednoj vatrenoj podrsci je ojacanje vatrene moci sopstvenih jedinica koje su u neposrednom dodiru s neprijateljem.


****U daljem tekstu bice razmotreni napadi na razlicite ciljeve na zemlji (takticki aspekti napada)

A) Napad na pesadiju

Neprijateljska pesadija moze da se nalazi u rejonu borbenih dejstava jedinica KoV, u rejonu prikupljanja, ili na marsu. Jurisna avijacija dejstvuje po neprijateljskoj pesadiji u cilju unistenja, neutralisanja, zadrzavanja pokreta, uznemiravannja, ili iznuravanja.
Dalje, pesadija u rejonu borbenih dejstava moze da se nalazi u rovovima, u pokretu (napadu ili povlacenju), u sumi, naseljenom mestu i sl.
Napad na pesadiju u sumi i naseljenom mestu vrsi se samo ako su tacno poznati podaci o lokaciji i jacini snaga. Napad se vrsi iz poniranja bombama ili raketnim projektilima
Napad na pesadiju u pokretu, u rejonu borbenih dejstava, je najefikasniji i daje najbolje rezultate. Napad se vrsi iz brisuceg leta sa iskakanjem ili iz poniranja, prvenstveno, topovskom vatrom, rasprskavajucim bombama i raketnim zrnima. Napad se vrsi duz fronta (kolone), a najpovoljniji borbeni poredak jurisne avijacije je kolona pojedinacnih aviona.
Kad se vrsi napad na pesadiju u rejonu prikupljanja, neophodno je predhodno, aero-foto izvidjanjem utvrditi tacnu lokaciju pesadije, jer je tada zasticena maskiranjem (sume, vocnjaci, naseljena mesta)

Napad na pesadiju na marsu, narocito na otvorenom zemljistu, daje dobre rezultate. Napad se vrsi iz brisuceg leta zapaljivim bombama, a iz poniranja topovskom vatrom, rasprskavajucin bombama i raketnim projektilima. Najpvoljniji pravac napada je duz kolone, a prilaz koloni se vrsi pod odredjenim uglom.

B) Napad na artiljeriju

Artiljerija neprijatelja moze biti na vatrenim polozajima, u rejonu prikupljanja i u pokretu (na komunikacijama) Jurrisna avijacija dejstvuje po artiljeriji u cilju neutralisanja, zadrzavanja, a izuzetno i u cilju unistaenja.
Pri dejstvu po artiljeriji u rejonu borbenih dejstava j-ca KoV, najpre se neutralise ona PAA koja u vecoj meri ometa bezbedno izvrsenje vlastitog zadatka, a njeno protivdejstvo nije moguce izbeci drugim merama.
Pri napadu na artiljeriju na marsu neutralisanje PAA vrsi se samo ako je ona izdvojena iz kolona, tj. isturena na VP da stiti prilaz kroz osetljiva mesta, kolonu na zastanku i sl.
Artiljerija na vatrenom polozaju moze da bude na polozajima koji su u inzenjerijskom smislu potpuno uredjeni, na poluukopanim ili neukopanim polozajima. Artiljerija na polozajima potpuno uredjenim, u inzenjerijskom smislu predstavlja vrlo otporan cilj i zahteva znatne snage za unistenje.
Napad se vrsi iz poniranja raketnim projektilima ili razornim bombama male i srednje tezine. Ubojna sredstva se obezbedjuju, delom, upaljacima s usporenjem , a delom bez usporenja. Osnovni ciljevi napada su orudja, municija, posluga, te sredstva za vucu.
Artiljerija na marsu moze da se krece samostalno ili u satavu neke vece zdruzene jedinice. Najpogodnija mesta za napad na artiljeriju na marsu su ona mesta gde uklanjanje unistenih ili ostecenih orudja i vozila zahteva duze vreme, a zaobilazenje je nemoguce (mostovi, tesnaci, useci, nasipi). Pri dejstvu na artiljerijske kolone u pkretu, narocito vece, prvo se napada celo kolone u cilju zaustavljanja i nagomilavanja.

C) Napad na raketne jedinice

Raketne jedinice mogu da se nalaze na marsu, mestima prikupljanja ili na vatrenom polozaju.
Na vatrnom polozaju raketna orudja Z-Z najcesce se zadrzavaju samo onoliko vremena koliko im je potrebno za pripremu i i ispaljivanje zadatog broja projektila. Neke RJ raketnih sistema Z-V posebno uredjuju vatrene polozaje i duze se zadrzavaju na njima. Ove jedinice su sve manje perspektivne i polako odlaze u istoriju.
U rejonu vatrenog polozaja raketne jedinice razmestaju se rastrkano, dobro su maskirane i redovno su, u inzinjerijskom smislu, obezbedjene. Raketne jedinice marsuju redovno nocu i pri meteo uslovima koji otezavaju ili onemogucavaju dejstvo avijacije po njima, a stite se i jakim snagama svih sredstava PVO. Jurisna avijacija dejstvuje na raketne jedinice u cilju zadrzavanja, ometanja dejstva i nanosenja sto vecih gubitaka.
Pri dejstvu na raketne jedinice na VP osnovni ciljevi su:
_Uredjaji za vodjenje raketa
_Rakete na rampama ili van njih
_Lansirne rampe
_Cisterne za gorivo
_Energetske grupe

Napad na raketne jedinice na VP vrsi se, nacelno, jednovremeno sa vise podgrupa, a svakoj podgrupi se odredjuje zaseban cilj. Napad se vrsi iz jednog, a izuzetno iz dva naleta, sa sto kracim zadrzavanjem iznad cilja.
Napadom na raketne jedinice u rejonu VP ili u rejonu prikupljanja nece se postici efekti srazmerni upotrebljenim snagama, zbog toga sto se mora savladati izuzetno jaka PVO neprijatelja uz povecan rizik i od gubitaka.
Napadom na raketne jedinice na marsu i u pokretu postizu se najbolji rezultati. Najpogodniji ciljevi za napad su radarska sredstva na vozilima, cisterne sa gorivom, agrgati i lansirne rampe. U svim slucajevima tezi sze da se napadom izbaci iz stroja sto veci broj sredstava iste namene (radarskih uredjaja, lansirnih rampi)
Najpogodnija ubojna srdstva za napad su raketni projektili, razorne bombe i topovski projektili. U cilju usporavanja pokreta, mogu se koristiti i fugasne avio bombe.
Jedan od osnovnih uslova za uspesan napad na raketne jedinice je tacno poznavanje lokacije i rasporeda sredstava u okviru raketne jedinice. U tom cilju vrsi se sistematsko izvidjanje (prethodno i neposredno izvidjanje. Neposredno izvidjanje vrsi avio jedinica koja izvodi napad, a po potrebi, izvidjaci mogu da se koriste za navodjenje glavne grupe na cilj. Kad god je moguce, za proucavanje objekta i rejona dejstva, korisre se aero-foto snimci.
Obezbedjenju od neprijateljske PAA i LA treba posvetiti posebnu paznju.
Za obezbedjenje od PAA odredjuju se posebne snage koje ju neutralisu na 1-2 minuta pre napada osnovne grupe. Za obezbedjenje od neprijateljske LA odredjuju se posebne snage lovaca kao lovacka zastita jurisne grupe za glavno dejstvo.


Dopuna: 07 Dec 2008 19:50


D) Napad na aerodrome

Napad na aerodrome se vrsi u cilju sprecavanja dejstva neprijateljske avijacije za odredjeno vreme i u cilju nanosenja gubitaka u MTS.
Aerodromi, kao objekti dejstva jurisne avijacije, karakterisu se sledecim osobinama:
_Rasporedjeni su na vecoj dubini neprijateljske teritorije i otezano je savladjivanje sistema PVO.
_Redovno su branjeni jakom PAA, LA i RJ PVO
_Aerodrom kao celina se tesko moze maskirati, ali se uspesno maskiraju pojedini elementi na njemu (direktnim maskiranjem, izradom maketa)
_Vecina eventualnih ciljeva su, u inzenjerijskom smislu, potpuno uredjeni.
_Avioni na njemu, kao osnovni cilj, su pokretni, mogu relativno brzo da polete ili da se skolne u armirano betonska sklonista.

Osnovni ciljevi na aerodromu:
_PSS
_Staze za vozenje
_Avioni blize PSS i na stajankama
_Komandna mesta
_Skladista
_Radarska i ostala sredstva

Izbor ciljeva za napad zavisi, pre svega, od cilja koji treba napadom postici, raspolozivih snaga za napad i konkretne vaznosti svakog pojedinog cilja.

PSS sa cvrstom podlogom i staze za vozenje predstavljaju pogodan cilj kad zeli da se spreci poletanje i sletanje za izvesno vreme sa odredjenog aerodroma. Napad se vrsi iz poniranja razornim bombama srednje tezine, posebnim bombama za razbijanje PSS i raketnim projektilima. Pravac napada je po uzduznoj osi piste ili pod malim uglom u odnosu na njeno protezanje. Bombardovanje se, nacelno, vrsi pojedinacno, a kod sirokih PSS moze i u satavu para.
U zavisnosti od duzine staze za poletanje i tipova aviona koji sa nje polecu i slecu, uzima se jedna ili vise nisanskih tacaka vodeci racuna da ne ostane neostecen deo dovoljne duzine za poletanje i sletanje. Avioni na PSS i na stajankama napadaju se ako su nezaklonjeni, ili ako su u lakopokrivenim sklonistima. Napad se vrsi iz poniranja, a najpogodnija je topovska vatra. Kad su veca grupisanja na stajankama u pitanju, mogu uspesno da se upotrebe rasprskavajuce bombe i raketni projektili.
Komandna mesta, skladista, radarska i ostala sredstva su dobro maskirana i redovno ukopana, te ce redje doci u obzir za dejstvo.

Pored osnovnog cilja, podgrupama koje napadaju avione, odredjuje se i rezervni cilj, ali tako da ne zahteva izmenu opsteg manevra grupe nad aerodromom koji se napada. Kad god je moguce, tezi se da raspored ciljeva bude tako odredjen da se svakoj podgrupi obezbedi sto veca sloboda manevra i, po mogucnosti, da se obezbedi njihov istovremeni napad. Napad se, nacelno, vrsi u jednom naletu, a radi dekoncentracije aerodromske PAA, svaka podgrupa vrsi napad iz razlicitog pravca.
Pri sasredjenom dejstvu vece grupe na aerodrom i kada nije moguce postici iznenadjenje, redovno se vrsi neutralisanje i raketnih sistema ukoliko njihove zone unistenja zahvataju napadnuti aerodrom. Kada se pri napadu na aerodrom kao osnovni cilj postavlja unistenje neprijateljske avijacije na aerodromu, obavezno se vrsi neposredno izvidjanje. Ako se kao osnovni cilj napada postavi onesposobljavanje PSS za odredjeno vreme, neposredno izvidjanje se izbegava radi postizanja veceg stepena iznenadjenja.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 13 Dec 2006
  • Poruke: 166
  • Gde živiš: Beograd, SRBIJA

Da li u VS postoje starešine-piloti koji sa zemlje navode jurišne avione na ciljeve? Video sad na History kanalu da su to Ameri radili u Koreji Vijetnamu. Jedan pilot bi sa zemlje navodio avione na zemaljske ciljeve. U Iraku i Avganistanu to rade Foke ili SAS ili ko god već.
Eto, mene zanima kako je to kod nas rešeno...



offline
  • Pridružio: 19 Feb 2006
  • Poruke: 11156
  • Gde živiš: Banja Luka

@Hyperion....

Da, i u VS postoje ljudi koji obavljaju taj posao, a nazivaju se VON (vazduhoplovni oficir za navodjenje). U nacelu, to su pripadnici V i PVO, tj. oficiri za navodjene (OZN) iz satava VOJIN-a. Dodeljuju se jedinici KoV (ranga puk-brigada) radi navodjenja jurisne avijacije na zemaljske cijeve. Za vreme angazovanja po takvom zadatku potcinjeni su k-dantu jedinice KoV.

offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

A mozes li da nam detaljnije opises njihove zadatke?

offline
  • Pridružio: 19 Feb 2006
  • Poruke: 11156
  • Gde živiš: Banja Luka

@zixo....

VON, kao organ isturene vaduhoplovne komandne grupe zadatke izvrsava u okviru sadejstva RV i KoV, a nacelno, zadaci su mu navodjenje jurisne avijacije i helikoptera na razne zemaljske cileve u okviru taktickog zadatka j-ce KoV koja poziva jurisnu avijaciju radi podrske svojih jedinica.
Npr...unistenje jake otporne tacke (bunkeri, tenkovski polozaji, artiljerijski polozaji, pesadija u rovovima i sl.)
Navodjenje najcesce vrsi vizuelno uz koriscenje poznatih orijentira na terrenu, a u zavrsnoj fazi navodjenja daje tacnu poziciju cilja prema orijentirima ili koordinatama na karti. Pilot vrsi dejstvo po cilju sredstvima koje ima na avionu ili helikopteru.
VON je opremljen radio vezom sa avionom, a ponekad i radarom malog dometa radi pracenja situacije u vazdusnom prostoru koji pripada zoni odgovornosti jedinice KoV. Takodjer, moze biti opremljen vozilom koje mu omogucava rad u pokretu.

offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

HVALA

Kojim tipovima radara i radio stanica raspolaze VS a kojima su opremljene ove jedinice?

offline
  • Pridružio: 19 Feb 2006
  • Poruke: 11156
  • Gde živiš: Banja Luka

@zixo...

Nisam u kontaktu sa VS, ali pretpostavljam da je to jos uvek radar P-15, visekanalne radio stanice AMR-255, AN/RC-63 i R-824

offline
  • Kibo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Okt 2007
  • Poruke: 7498
  • Gde živiš: gde i mnogi Srbi pre mene

Ono sto bi meni bilo interesantno je podatak kako su se pojedini tipovi aviona pokazali na tim zadacima a bili su u RV i PVO JNA i kasnije VJ. Pogotovo me interesuje podatak o MiG-u 21 mislim da je kod nas dobio oznaku L-14, to je valjda jurisna verzija MiG-a sa topovima u gondoli. Da li neko moze da da nekakve podatke nezavisno od ratnih prica. Interesuje me efikasnost pogotovo tog aviona ali i svih drugih koji su koristeni u te svrhe.

online
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Ja nemam konkretne podatke ali zbog velike napadne brzine i nosenja manje kolicine ubojitih sredstava MiG-21 nije pogodan za jurisnika. Su-22 je koriscen od strane Rusa u Avganistanu i nije se bas dobro pokazao a bolji je jurisnik od MiG-21.

offline
  • Pridružio: 13 Dec 2006
  • Poruke: 166
  • Gde živiš: Beograd, SRBIJA

Veliko hvala...

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 918 korisnika na forumu :: 18 registrovanih, 6 sakrivenih i 894 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bestguarder, ladro, laki_bb, Lazarus, mean_machine, mgolub, MikeHammer, mnn2, nenad81, operniki, Parker, SlaKoj, Srky Boy, Trpe Grozni, W123, yufighter, Zimbabwe, zzapNDjuric99