Poslao: 23 Jan 2014 17:32
|
offline
- Pridružio: 02 Nov 2010
- Poruke: 1286
|
kljift - Nemci su i tokom Staljingrada padobranima snabdevali opsednute do kraja - ali nedovoljno. I oni su znali da bace kanister sa gvozdenim krstovima koji su na prvi pogled glupost - ali računali su da time poboljšaju moral.
Problem je što nije stizalo DOVOLJNO potrepština. Čak ni 20%.
I kod Diem Bien Fua isto. Čim avioni ne mogu da slete ne možeš da evakuišeš ranjenike, deo padobrana završi kod Vijetnamaca, polako gubiš transportne avione od PVO paljbe pa se smanjuju transportni kapaciteti (ako Ameri avione mogu lako da nadoknade, stvar se komplikuje kad u računicu ubaciš i činjenicu da gubiš i PILOTE)...
Meni je u celom Vijetnamskom ratu u stvari najinteresantnija tema upravo organizacija samih Vijetnamaca. Regrutovati toliko ljudi, motivisati ih, organizovati i spremiti na najveća odricanja i često veće gubitke od protivnika a zadržati moral je po meni najveći podvig u tom ratu - to je i Abrams na kraju skontao kada se zalagao da Ameri pridobiju "srca i misli" južnih Vijetnamaca (ali tada je to već odaaavno bilo kasno - KP Vijetnama je tu bitku vešto bila pre nego što su Ameri i postali svesni da je to bitna stvar.
Rusi i Kinezi su mogli da šalju pomoć koliko su hteli ali bez miliona vijetnamskih partizana to bi bila bačena investicija.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 23 Jan 2014 18:37
|
offline
- kljift
- Legendarni građanin
- Pridružio: 11 Okt 2009
- Poruke: 7050
|
versus ::kljift - Nemci su i tokom Staljingrada padobranima snabdevali opsednute do kraja - ali nedovoljno. I oni su znali da bace kanister sa gvozdenim krstovima koji su na prvi pogled glupost - ali računali su da time poboljšaju moral.
Problem je što nije stizalo DOVOLJNO potrepština. Čak ni 20%.
I kod Diem Bien Fua isto. Čim avioni ne mogu da slete ne možeš da evakuišeš ranjenike, deo padobrana završi kod Vijetnamaca, polako gubiš transportne avione od PVO paljbe pa se smanjuju transportni kapaciteti (ako Ameri avione mogu lako da nadoknade, stvar se komplikuje kad u računicu ubaciš i činjenicu da gubiš i PILOTE)...
Meni je u celom Vijetnamskom ratu u stvari najinteresantnija tema upravo organizacija samih Vijetnamaca. Regrutovati toliko ljudi, motivisati ih, organizovati i spremiti na najveća odricanja i često veće gubitke od protivnika a zadržati moral je po meni najveći podvig u tom ratu - to je i Abrams na kraju skontao kada se zalagao da Ameri pridobiju "srca i misli" južnih Vijetnamaca (ali tada je to već odaaavno bilo kasno - KP Vijetnama je tu bitku vešto bila pre nego što su Ameri i postali svesni da je to bitna stvar.
Rusi i Kinezi su mogli da šalju pomoć koliko su hteli ali bez miliona vijetnamskih partizana to bi bila bačena investicija.
Vijetnamska nacija je među najstarijim civilizacijama, mnogo starija od evropskih i američkih barbara u svilenim rukavicama.
Ono što je kolonizatorima prolazilo po Africi i Južnoj Americi sa gnušanjem se doživljavalo u Aziji.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 12:32
|
offline
- Republikanac
- Super građanin
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 1478
- Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku
|
kljift ::6.lickadivizija ::Crna Gora nije do 1916. godine uopste uspela da izgradi regularnu vojsku.
Nije bio problem u regularnoj vojsci.
Kako nije bio problem? Crna Gora nije imala regularnu vojsku, dakle regularne jedinice, regrutni sastav, skolovan oficirski kadar, vec se vojska i dalje popunjavala na tradicionalni nacin, za izuzetne (ratne) priliek po brigadama i "batalijonima" koji su okuplani po principu plemenske i bratstvene pripadnosti. Na celu tih jedinica nisu bili skolovani oficiri od karijere, nego plemenske staresine, vojvode i serdari, znaci neki ljudi koji su do staresinstva u tim patrijalhalnim zajednicama dolazili primogeniturom. Dakle, ovakva vojska nije bila kompetentna za opsezne vojne operacije kakva je bila opsada Skadra.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 12:38
|
offline
- kljift
- Legendarni građanin
- Pridružio: 11 Okt 2009
- Poruke: 7050
|
6.lickadivizija ::kljift ::6.lickadivizija ::Crna Gora nije do 1916. godine uopste uspela da izgradi regularnu vojsku.
Nije bio problem u regularnoj vojsci.
Kako nije bio problem? Crna Gora nije imala regularnu vojsku, dakle regularne jedinice, regrutni sastav, skolovan oficirski kadar, vec se vojska i dalje popunjavala na tradicionalni nacin, za izuzetne (ratne) priliek po brigadama i "batalijonima" koji su okuplani po principu plemenske i bratstvene pripadnosti. Na celu tih jedinica nisu bili skolovani oficiri od karijere, nego plemenske staresine, vojvode i serdari, znaci neki ljudi koji su do staresinstva u tim patrijalhalnim zajednicama dolazili primogeniturom. Dakle, ovakva vojska nije bila kompetentna za opsezne vojne operacije kakva je bila opsada Skadra.
Operacije na Sjeveru, Istočni odred odradio je bez ikakvih problema. Pao bi i Skadar da nije bilo glupiranja.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 12:52
|
offline
- Republikanac
- Super građanin
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 1478
- Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku
|
Izuzev Berana, koje je znacajnije utvrdjenje stajalo pred tim Istocnim odredom? S druge strane, ni Srpska vojska nije nailazila skoro ni na kakav otpor napredujuci ka Novom Pazaru i Sjenici.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 13:09
|
offline
- kljift
- Legendarni građanin
- Pridružio: 11 Okt 2009
- Poruke: 7050
|
6.lickadivizija ::Izuzev Berana, koje je znacajnije utvrdjenje stajalo pred tim Istocnim odredom? S druge strane, ni Srpska vojska nije nailazila skoro ni na kakav otpor napredujuci ka Novom Pazaru i Sjenici.
Neke spoljne utvrde oko Skadra bile su zauzete pa napuštene, da bi ih ponovo posjela turska vojska. Kasnije su koštale mnogo života. Skadar je trebao biti zauzet na prepad, a to kritični važno vrijeme skrckano je u odmor. Turci nisu odmarali.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 13:15
|
offline
- Republikanac
- Super građanin
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 1478
- Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku
|
Sto opet ne umanjuje cinjenicu da su Turci mogli da izgube Skadar samo iznenadnim crnogorskim napadom i nikako vise. Dakle, opet se vracamo na pocetak: Crna Gora nije imala vojsku sposobnu za dugotrajne operacije.
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2014 21:12
|
offline
- kljift
- Legendarni građanin
- Pridružio: 11 Okt 2009
- Poruke: 7050
|
6.lickadivizija ::Sto opet ne umanjuje cinjenicu da su Turci mogli da izgube Skadar samo iznenadnim crnogorskim napadom i nikako vise. Dakle, opet se vracamo na pocetak: Crna Gora nije imala vojsku sposobnu za dugotrajne operacije.
Bilo je godina kada Crna Gora nije mogla ni da se prehrani, pa opet je znala da iznese mnoge bitke. Britanci su na Galipolju ili Somi imali regularnu vojsku u fulu, pa je opet bio pokolj. Kao što Vrabac reče "nema rata inžinjera već rata boraca". Crna Gora je morala da na prepad uzme Skadar, zbog uludo potrošenog vremena i grešaka sve se pretvorilo u promašaj. A i to ima svoji istoriju, nedostatak mnogo čega pa i regularne vojske.
|
|
|
|
Poslao: 12 Feb 2014 12:35
|
offline
- Pridružio: 21 Maj 2008
- Poruke: 14764
|
Једна битка којој је свакако место овде:
Битка код Спион копа, вођена 23-24. јануара 1900. године између Британаца и Бура, током Другог Бурског рата.
http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Spion_Kop
До грешке је дошло кад су Британци током ноћи и по магли кренули да заузму положај на врху брда, да би ујутро установили да се нису попели до врха, да их са три стране окружују Бури, као и да плитки ров који су ископали није довољна заштита. У бици која је уследила, Британци су истрпели велике губитке, док се нису повукли.
Занимљиво је да су у овој бици учествовала три занимљива лика:
- команданта Бура Луис Бота, касније први премијер Јужноафричке уније,
- поручник (и новинар) Винстон Черчил, касније британски премијер,
- носилац носила Мохандас Ганди, борац за независност Индије.
|
|
|
|
|