PARS 2K11 Krug (SA-4 Ganef)

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće mislim da stvar ima smisla , ovo kako si objasnio za zadnja krila ..to drži vodu.

E sad ako su zadnja fiksna , a raketa na startu rotira onda vjerojatno rotira i nakon odbacivanja bustera , treba pogledati pažljivije možda su zadnja krila nesimetrična ili pod nekim kutem pa onda ona i za vrijeme rada marš motora podržavaju rotaciju valjanje .

Sa prednjim krilima se valjanje ne može zaustaviti , a ne može ga se ni izazvati , ali ako zadnja krila podržavaju valjanje , moguće je upravljati sa raketom sa samo dva pokretna prednja krila . Vidjeli smo to na masi sovjetskih raketa , naravno manjih i manje odgovornih , ali izgleda da ta fora radi i sa velikim raketama.

Ono što još nismo našli je podatak da li se sa tim prednjim krilima mrda sa uljem ili sa zrakom , ne bi me iznenadilo da je zrak u pitanju , jer je prema skicama odmah do bojeve glave velika boca komprimiranog zraka .

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Isto mislim da bi mogao biti zrak u pitanju. Nigdje nema nekog crteža gasgeneratora, turbine i hidraulike u sklopu vezanim za prednja krila. Moguće da je turbopumpa u zadnjem sektoru samo za kerozin. Inače pišu Rusi da je u razvoju bilo problema sa tim gorivom, potrošnja je bila veća nego što je projekt predvidio.

Ovo je jedino što imam sa te prednje strane, ne vide se nikakve klapne pa da se kaže da je zrak ukraden iz struje kao kod Talosa, dio koji se ne vidi je zona rezervoara tako da tamo sigurno nije eventualna klapna.





Jedino što može biti je zrak iz boce i vanjskom kanalicom vođen do krila, taj dio bi mogao biti ovaj pogled ''L'' presjek E-E

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vidio sam na nekom filmu kako vojnici ubacuju prednja krila u otvore na trupu , sva 4 krila su ista i čini mi se da su i osovine koje nose krila iste.

Taj pogon krila je u prstenastom prostoru omeđenom vanjskim ptomjerom i centralnim zračnim kanalom , po mome bi to moglo biti oko 200 mm mesa i tu bi se dalo smjestiti neki zračni aktuator.

Siguran sam da se kerozin ubrizgava u motor sa pumpom i da ta pumpa dobija pogon od isopropil nitrata , e sad moguće je da oni sa toplim plinovima koji su odradili u turbini dogrijavaju zrak kojim pogone aktuatore za krila.

Viđao sam te fore na pogonskim motorima kod torpeda , gdi je na vrlo jednostavan i efikasan način povećana količina zraka u boci za tri puta .

Treba obratiti pažnju na to da je ta fora sa zračnim aktuatorima već bila primijenjena na S75 , a treba potražiti i kako je to izvedeno na KUB u.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Поворотные крылья размахом 2206 мм размещались по "Х"-образной схеме и могли отклоняться гидропневматическим рулевым приводом в диапазоне +/-28° . Хорда крыла составляла 840 мм у основания, 500 мм на законцовке. Стреловидность по передней кромке составляла +19°38', по задней кромке –8°26', суммарная площадь обоих консолей (поворотных частей) в одной плоскости – 0.904 кв. м.

Ovu rečenicu svi ponavljaju ko papagaji, ali nema nigdje opisa kako bi to moglo izgledati ili biti izvedeno.
Za krila nisam siguran dali su ista ili ne, predpostavljam da jesu jer knjiga bi valjda dala crteže obadva da ih ima. Ali ova dva presjeka koja daju D-D i E-E sugeriraju (iako je dosta nespretno nacrtano) da ženske strane nisu iste.





KUB (šuma svega) , ali pneumatika u svakom slučaju

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće dobro si uočio da ženske strana nisu iste odnosno da presjek EE i DD nisu isti , iako su muške strane sva 4 krila iste .

Presjek EE se odnosi na neki mehanizam , to bi mogao biti dio tog hidropneumatskog sustava .

Kad negdje pročitam taj pojam hidropneumatika to me asocira da je izvor energije komprimirani zrak , a da se regulacija gibanja obavlja prigušivanjem u uljnom dijelu , taj je sustav masovno korišten kod malih naprava jedinki za bušenja i narezivanje navoja , to smo koristili za izradu naprava za sve one sitne rupice i šarafiće na nosačima krila od OGNJA I ORKANA.

Čudno da taj dosta važan detalj nisu nikako obradili u knjizi , vidimo da su to ozbiljne sile odnosno momenti , ipak su ta dva krila metar kvadratni površine na maksimalnom nagibu 28 stupnjeva i kod tih brzina leta .. boli glava od momenta odnosno potrebnih sila na aktuatorima.

• 4Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64, raketaš, amir3045
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Mislim ipak da su nas Rusi prevarili sa tim ponavljanjem pojma hidropneumatika. Kad bolje pogledam, a dao sam si i truda prevesti šta to piše na onom glupom jeziku, to je izgleda čista hidraulika koja mrda krila.
Sekcija br.5 (elektro-hidro šema) - biće da tu nema pneumatike, a cijelo vrijeme sam spremnik izopropilnitrata tražio na krivom mjestu, to je ova crvena gljiva i nalazi se baš na pravom mjestu. Pored mehanizma za pomicanje krila i između spremnika kerozina i maršnog motora.



Inače kada opisuju KUB raketu koja sigurno ima pneumatsko upravljanje navode skepsu u početku od nekih konstruktora koji nisu vjerovali da pneumatika može odraditi ono što je do tada radila isključivo hidraulika. Ali kod KUB rakete je veći broj stupnjeva gibanja, sva četri krila su aktivna, manje su površine krila, manje su sile pa pneumatika može proći.



Ostavljam si slobodu da sam neku komponentu krivo nazvao, zaista je jezik bolestan, ali ovako ima nekog smisla osim što mi nedostaje uljni spremnik. I da dodam i treći jezik, ovo je sigurno sklop pogona krila, nažalost opis pozicija je banaliziran (crijevo, šelna, ventil, konektor, kablovski sklop, uho, svornjak, spojnica...) ali pozicija 18 (klipnjača) i 22 (ručica) potvrđuje da je to ipak to.



Knjiga iz koje izvlačim ove crteže je iz priručnika za tehničare održavanja rakete i ovu sekciju br.5 nisu ni blizu pokrili kao ostale. Biće da je to po sistemu, nahrani svinje i niš ne diraj-natoči i istoči gorivo.

Usput i slika prednjeg dijela sa fokusom na spremnik zraka i b/g.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Možda nepotrebno mutim vodu i pominjem nebitno, moguće i nevažno ali ipak ću da podelim svoje utiske o sličnostima rakete sistema Krug sa elementima nekih drugih projekata.
Samo telo rakete Krug me neodoljivo podseća na poslednji Rene Ledukov ramjet-turbodžet hibrid, prototip aviona sa oznakom 0.22, a kome je ranije prethodilo nekoliko verzija ramdžeta. Kompletan projekat je obustavljen negde oko 1957 godine u korist Dasovog Miraža III.







Jedan crtež...



...a kada malo upotrebimo gumicu, sličnost se povećeva, zar ne? Imam utisak da je neko u SSSR-u bio prilično inspirisan ovim prototipom.



E, a sada što se tiče bustera. Ovde imamo raketu English electric Thunderbird zaglavljenu u saobraćaju negde u Engleskoj 1960...



...kada uklonimo posmatrače, narednika koji reguliše saobraćaj i pogledamo bustere malo bolje...



Po meni vrlo slično Krugovim busterima, ne mogu i neču da tvrdim da je neko virio preko ramena Britancima ali frapantna sličnost postoji.
Valjda nisam previše otišao sa teme.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Svaka ti dala .. to samo znači da su zakoni fizike isti i na zapadu i na istoku.

Sama ideja Ramjeta je super . ali ga ubi loš stupanj djelovanja i previsoke temperature u komori izgaranja .

Budem malo detaljnije evoluirao tu priču oko temperatura , i zaista se pitam od kojih materijala su rađeni motori za brzine od 8 ili 10 Maha.

• 6Ovo se svidja korisnicima: voja64, jazbar, amir3045, Gargantua, amstel, MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Kajne švajsen, nur niten

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dobar presjek kroz srce motora... držače plamena i lamele za hlađenje .

U vrijeme kad je taj motor nastao legure sa 25 % Nikla i 20% Kroma su bile teško zavarive , a zakovani spojevi su još uvijek alfa i omega u zrakoplovima.

Ima li slučajno presjek odnosno pogled sa prednje strane tamo gdi je glava sa brizgaljkama goriva , Čini mi se gledajući ove slike da nema klasičnu ulazno izlaznu mlaznicu sa grlom , ili je to sve zamaskirano sa tim limovima za hlađenje .

Ako bi mogli postaviti neku geometriju , neke promjere i dužine te komore izgaranja možda bi mogli nabaciti i neku malu teoriju izgaranja i jednostavnom matematikom opisati rad tog motora .