|
Poslao: 16 Jun 2018 22:28
|
offline
- Hawx1990

- Građanin
- Pridružio: 29 Jan 2017
- Poruke: 46
|
Van71 ::
Ako hoćeš alternativu tog noža - isti čelik, slične dužine i oblika, samo što ne izgleda "taktički", možeš da pogledaš seriju Varusteleka noževa: Terävä Jääkäripuukko ili, ako hočeš stvarno nešto impresivno: Terävä Skrama. I cene su povoljne. (Imam ih, obadva. )
Znam za Jakaripuka, on mi je bio pik (duža verzija) pre nego što sam naleteo na M95. M95 preuzeo primat jer ima plastičnu futrolu, nož je presvučen teflonom tako da se zaštita neće skinuti lako, a i drška mi deluje malo udobija. Al sad kad vidim iživljavanje (gledao sam nekog lika što je boo deblo, seko konzervu... sve prošlo bez ikakvog traga) nisam očekivao da će se oštrica onoliko okruniti na kosci. Može se reći da sam opet pao u dilemu, a taman sam mislio da sam našao pobednika...
Uzgred, majstor iživljavanja, radio gloka, usmc kabar... gomilicu noževa kojima je duši izvadio.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 16 Jun 2018 22:58
|
offline
- Pridružio: 09 Sep 2015
- Poruke: 1201
|
Jel moze neko da mi objasni sta je prednost teflona na secivu? Za korisnika?
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 11:03
|
offline
- Hawx1990

- Građanin
- Pridružio: 29 Jan 2017
- Poruke: 46
|
Waldorf and Statler ::Jel moze neko da mi objasni sta je prednost teflona na secivu? Za korisnika?
Po mojoj nekoj proceni, teflon se teže skida od drugih jeftinih zaštitnih farbi/ premaza. Na gloku sam video da se farba skida samo od sečenja limuna, na gomili noževa sam video da se farba izgrebe kada seku neki metal (konzerva, tanak lim...) dok na M95 teflon ostaje. Možda grešim, al to je ono što sam zaključio gledanjem stotina videa gde maltretiraju sečiva.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 12:49
|
offline
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 22400
|
Ja "rdjajuce" nozeve koje koristim u kuhinji, za rostilje i prirodu samo obrisem dobro blago skvasenom krpom (moze i vlazna maramica) pa onda suvom krpom. Za 10+ godina ni jedan nije zardjao, mada jesu delimicno potamneli.
Ne vidim da je teflon ili bilo kakva dodatna zastita potrebna pri nekom normalnom koriscenju (i brizi).
A ako treba nesto otpornije, onda nerdjajuci dolazi do prednosti uprkost svih svojih mana.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 15:39
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5737
|
@bojank
Koje bi to mane bile i na šta točno misliš pod pojmom nerđajući?
Ja za martenzitni inox nemam ni jednu zamjerku koja bi bila slabost u odnosu na čelike bilo alatne, opružne ili koje već.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 17:14
|
offline
- Pridružio: 09 Sep 2015
- Poruke: 1201
|
Teflon na secivu nema nikakvu prednost za korisnika, samo mane. On je ogromna prednost za proizvodjaca, posto seciuvo ispod njega ne mora da se finisira, sto kosta (jedini razlog zasto je reciomo Cold Steel poceo da pravi nozeve sa crnim secivom). Po performansama, svako secivo koje nije pririodne boje metala je losije od golog, seciva finisiranog do razumnih granica, posto sve farbe do zadnje imaju veci koeficient trenja, a dodatno sprecavaju da se noz naostri kako treba, posto ni jedan jedini noz fabricki nije dobro naostren, osim nekih starih serija pojedinih proizvodjaca.
Bilo koji celik sa sadrzajam hroma preko 14%, sto je minimum da bi bio nerdajuci ima mane u odnosu na klasicne rdajajuce celike sa malim sadrzajam hroma. Glavna mana je orpornost na habanje, koja je danas marketinski izvucena kao najbitniji parametar kod noza, a u stvari je suprotno, sto je celik otporniji na habanje to se teze ostri, i zahteva skuplje alate za ostrenje. Svi testovi danas siu usmereni na marketing, i mere samo koliko noz drzi ostrcu, niko ne meri vreme provedeno u ostrenju, i mogucnost da se na terenu takav noz brzo vrati u ostro stanje.
I dan danas alatne celike napravljene pre 70-80 godina, naravno rdjajuce je nemoguce pobeti po performnansama na duge staze za upotrebu u nozevima, uz sve praskaste celike i ostale kerefeke. Jedino sto kada neko kaze da ima noz od 52100, to ne zvuci kao trt mrt6167893 V crd x killer.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 17:46
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5737
|
Stvarno-nehrđajući čelik u normalnim nekiselim uvjetima traži 18% kroma da se spriječi interkristalna korozija. Ispod toga su strukture feritne, perlitne, martenzitne i kao takve podložne koroziji.
Otpornost na habanje=tvrdoća zato ne vidim razliku koja je struktura materijala u pitanju da jedna u odnosu na drugu bude teža za oštrenje.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 19:22
|
offline
- Sale

- Elitni građanin
- Pridružio: 30 Jul 2010
- Poruke: 1674
- Gde živiš: Z-moon
|
Nas su učili da je svaki čelik sa 13% i više Cr - nerđajući.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Jun 2018 21:37
|
offline
- Pridružio: 09 Sep 2015
- Poruke: 1201
|
Otpornost na habanje ima veze sa tvrdociom, medjutim otpornost na habanje -hemiski sastav nije ista prica. Karbidi vanadijuma, kobalta, hroma su znatno tvrdji od karbida gvozdja, otporniji su na habanje, pa je i ostrenje noza koji je napravljen od ovakvih materijala daleko teze.
Evo ti prostog primera, dva celika prilicno slicnog sastava. Hitachi Shirogami, u ostatku sveta poznat kao beli celik, po papiru u koji se umotava, i Hitachi Aogami, Plavi celik, isto po papiru u koji je umotan kada se na malo isporucuje nozarima.
Razlika u sastavu izmedju belog i plavog je 0.5% hroma, i 2.5 % vanadijuma. Sve ostalo je isto, od ugljenika, preko mangana, pa i preko necistoca. Tvrdoca na koju se otpustaju za upotrebu je ista za identicnu upotrebu, kod japanaca u rasponu 60-64 rokvela. Beli celik se ostri lakse, postize vecu ostrinu, plavi se koristi kada je potrebna otpornost na habanje, ostri se sporije, a nivo ostrine je nizi.
Ima tu jos sitnica, tipa da se hamon na belom mnogo vise primecuje, posto zbog manje hroma moze mnogo plice da se kali, ali da ne ulazimo u te detalje sada, ode rasprava mnogo siroko.
Svaki celik za noz je kompromis razlicitih zahteva. Kada u njega stavis dovoljno hroma da bi bio nerdjajuci, gubis na drugim poljima, kao sto je lakoca ostrenja i zilavost. Dodavanjem drugih legirajucis elemenata, resavas neke od problema, ali ga pravis sve tezim za ostrenje, bez obzira sto bolje sece abrazivne materijale. Problem je u tome sto vecina napravi kompromis na pogresnom mestu, pa zavrsi sa necim sto ne ume da koristi.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 18 Jun 2018 01:32
|
offline
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 22400
|
Dva komada koja imam su "rucni rad".
Prvog je ocu iskovao neki ciga kovac u vojsci na nekom terenu dok je gulio SRO inzenjerije u Karlovcu '60ih. Materijal je bio prsten kuglagera skinut sa tenka (Stuarta) sa poligona. "Bovi" stil, drska od jekenskog roga.
Drugi je otac napravio od seciva sa masine za obrezivanje knjiga (radio je u BIGZ-u). "Bajonet" oblik, drska od kosti.
Oba su surova muka da se naorstre, ali jednom naoustreni ostaju ostri "zauvek", ostrim ih jednom godisnje, a prvi se koristi prakticno svaki dan u kuhinji.
Videcu da ih poslikam ovih dana.
|
|
|
|
|
|