Kragujevac -- Karabin, repertirni mauzer, pištolji M57 i M70, najtraženije je oružje iz "Zastavinog“ arsenala koje se izvozi na američko tržište, pišu Novosti.
A, kako navodi list, proizvod za kojim luduju jeste poluautomatski lovački karabin. Samo u ovoj godini Amerikancima je isporučeno čak 90.000 komada.
Očekivanja su da će do kraja godine izvoz u Ameriku dostići 42 miliona dolara, što je za 14 miliona dolara više u odnosu na prethodnu. Da bi ispunila obaveze, fabrika je zaposlila još 500 ljudi.
"Američko tržište je ključno i posredstvom "Jugoimport SDPR“ naš lovačko-sportski program postao je brend", kaže Rade Gromović, generalni direktor "Zastava oružja“.
Lovački i streljački program kragujevački oružari izvoze u skoro 40 zemalja. U godini jubileja - 160. rođendana, fabrika "Zastava oružje“ uspela je da poveća izvoz oružja za čak 80 procenata.
koji se naglo pretvara u grčku tragediju:
+ klik"Da nema države, ne bismo opstali. Ona nam pomaže da preživimo, a svih 1.400 radnika bori se da se konačno popnemo na "zelenu granu“. Naš proizvod jeste politički, ali nije nam cilj da nas država mazi već da poslujemo profitabilno, oslonjeni na sopstvene snage", kaže Gromović.
"Zastava oružje“ sve do februara prošle godine bila je značajan korisnik državnih subvencija. Od tada, ni dinara. Proces oporavka je vidljiv, ali još mnogo posla čeka i rukovodstvo i radnike da bi se nekadašnjem gigantu sa 12.000 zaposlenih i 10.000 mašina vratila stara slava.
"U živom blatu smo do pojasa, ali su nam slobodne ruke. Cilj nam je da prodajom obezbedimo neto zaradu, redovno uplaćujemo zdravstveno osiguranje, servisiramo dobavljače i poslovnim bankama vraćamo kredite na vreme. Međutim, još nismo u mogućnosti da izmirujemo poreze i doprinose u punoj meri", kaže Gromović.
Prema nekim proračunima za konsolidaciju fabrike u Kragujevcu je potrebno 30 miliona evra, a investicije bi prvenstveno bile usmerene na poboljšanje opreme.
"Konkurencija je, međutim, jaka i sve složenija, a mi svoju poziciju obezbeđujemo cenom, kvalitetom i poštovanjem ugovorenih obaveza", kaže Gromović.
Zaključak:
Citat:Da bi pomogla namenskoj industriji, Vlada je donela zaključak da državne banke na ime kredita oružarima obezbede 174 miliona evra. Ta injekcija pomogla bi srpskoj vojnoj industriji da se samouverenije vrati na svetsku scenu posle burnih godina izolacije koje su ovu industrijsku oblast najviše pogodile.
PS: Vesti u prethodnih nekoliko meseci, do štrajka:
Riko, dali bi 7,62 TT kao metak naravno sa novim tipovima zrna mogao a bude aktuelan kao metak za specijalne snage i to one korisinike koji očekuju otpor protivnika koji je sa nekom vrstom slabijih zaštitnih prsluka. neka solucija kao onaj belgijski 5,7 samo sa mnogo boljom osnovom za municiju ?
Drugo ovakav ram bi mogao do posluži dakle i za 10 mm AUTO ali možda i za malu seriju 38 Auto i eventulano neki metak još, možda revolverski .357.
Ima li to neke logike ?
Ni meni samom se baš ne čini nešto pametnim ali ajde da pitam ?
Inače mislim daje poslednji serijski štoljpi u 7,63 na zapadu rađen kod Šapanaca krajem 80-tih ili početkom 90-tih u nekoj manjoj seriji.
Mislim da su malokalibarski i niskoimpulsni FN 5,7mm i HuK 4,6mm "drugi par opanaka" u odnosu na metak pune snage kao sto je 38 Super, 10 auto ili 7,62x25mm jer su nastali primarno kao municija za PDW kompaktne automate.
Sa druge strane, od pistolja u borbenoj upotrebi se ocekuje da onesposobe protivnika po mogucstvu prvim pogodkom. Brzo zrno malog precnika i snazan trzaj uz buku i bljesak svakako nisu najbolje resenje za to. Probijanje pancira, preciznost na vecoj daljini ili visok kapacitet okvira nisu prioritet u odnosu na pouzdanost, prihvatljivo malu masu i dimenzije kao i efikasan kalibar sa dobim indeksom tzv. "zaustavne moci". Postoji floskula koja prilicno dobro opisuje izbor odgovarajuceg kalibra "zrno malog kalibra ce MOZDA da se prosiri u tkivu ali veci kalibar SIGURNO nece da se suzi". Zato je najzastupljeniji kalibar 9mm Para, 45 ACP i 40 S&W.
Jel 10 mm AUTO ka0 metak još uvek uopšte živ ?
AKo bi smo se eventualno složili daje 9 Para za malo nedovoljno jak,
da li bi *oživljavanje* nekog sa dužom čaurom i malo većom energijom imalo smisla kao što je 9 Largo i slični ?
Siguran si da probijanje pancira civilnih dostupnih tipova nije neikako proritet ?
Lično očekujem da terotristi sve više počnu da ih koriste bar kao one *potkošuljne*.
Možda grešim priznajem. Ali ako ne grešim to će brzo svu sačmu i uobičajene kalibre pištolja učiniti manje efiaksnim. Istina i sam priznajem da košćenje specijalnih zrna za uobičajene kalibre u tom slučaju izgleda kao mnogo jeftinije i jednostavnije rešenje....
Ne razumem šta je nejasno. Jesu li povećali izvoz ? Da. To znači da su proizvodi traženi. Recimo PAP M92 video sam gomilu pozitivnih recenzija na Youtube-u. Zastava PAP (M70) imaju problem da u Americi uvoznici rade konverzije na standardne AK magazine traljavo što utiče na pouzdanost. Tih problema sa M92 nema, jer se tamo uvozi kao pištolj sa standardnim AK magazinom.
Je li još uvek posluju sa gubicima ? Da. I to je tačno. Potrebne su reorganizacija, nove mašine i otpuštanje viškova zaposlenih.
vrabac ::Jel 10 mm AUTO ka0 metak još uvek uopšte živ ?
pancira civilnih dostupnih tipova nije neikako proritet ?...
Kod nas nije zastupljen ali u SAD napr. koristi se narocito u severnom delu. Napr. sluzbeni policijski kalibar u Ancoridgeu je upravo 10 Auto i pistolj Glock 20. Logicno, jer tamo ljudi oglavnom nose vise slojeva debele odece a i zivotinje nisu bas male, cak ni psi lutalice.
Problem sa pancirima je itekako prisutan vec sada, ali se ne resava kratkocevnim oruzjem (pa ni kada je rec o spec. timovima). Hitac iz automata ili kompaktne jurisne puske ima daleko veci ucinak. Za izuzetne situacije, kada se koristi kratko oruzje, upotrebljava se AP municija.
pein ::šteta za zastavu bio je to solidan projekat koji bi možda malo bolje uspeo na stranom tržištu!
jel zastava proizvodila cz99 ili bilo koji od modela na koji se može montirati prigušivač???
Ne razumem šta je nejasno. Jesu li povećali izvoz ? Da. To znači da su proizvodi traženi.
Je li još uvek posluju sa gubicima ? Da. I to je tačno. Potrebne su reorganizacija, nove mašine i otpuštanje viškova zaposlenih.
Iskreno mi nije jasno kako se iz zatrpavanja vestima o stalnom povećanju plasmana i profita stiže do "preživljavanja", te do "pomoći" (sve će to narod pozlatiti) od 174M Evra.
Pritom je reorganizacija mogla biti izvršena pre 20, možda i više godina. Po podatku iz 2009., S&W je imao 1362. stalno zaposlenih, ZO danas ima "oko" 2200. Blaga disproporcija?
Postoje li garancije o pravilnom plasmanu ove "inekcije", uslova o restruktuiranju, nabavci mašina i opreme, optimiziranju broja radnih mesta itd.? Ne, bitno je da su se zakrpili do narednog ciklusa, naravno - sve iz budžeta, tj. po grbači naroda.