Srednjovekovni oklop

6

Srednjovekovni oklop

offline
  • Pridružio: 03 Jul 2014
  • Poruke: 1052





Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 17738




https://byzantineoplomachia.wordpress.com/category.....ch/page/6/



offline
  • Neimar i savremeni farmer.
  • Pridružio: 24 Nov 2010
  • Poruke: 11683
  • Gde živiš: U sremu voljenome...

Оклоп који су зелени одрадили за манастир СПЦ Грачаницу на КиМ...Дотични је био манекен у оклопу Mr. Green






offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Delovi "maksimilijanskog" oklopa sa samog kraja 15. ili ranog 16. veka, pronađeni prilikom radova na temelju kuće u Novom Kneževcu. Delovi su otkupljeni za Vojni Muzej 1953. godine, međutim nisu u stalnoj postavci.

offline
  • pein 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 32530

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Sin i ja se stalno prepiremo da li je većina srpskog teškog viteškog oklopa u doba Despotovine bila italijanskog ili nemačkog porekla...
Ima li ko ikakve indicije?

offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Napisano: 17 Jul 2017 15:04

Italijanskog porekla. Sve do početka 15. veka glavni kontakt koji je Srbija imala sa zapadnom Evropom vodio je preko Jadranskog mora. Dubrovački arhiv pruža nam najviše podataka o tome, i sudeći po dokumentima koje je sama opština sklapala sa srpskim vladarima, broj oklopa koji je uvožen iz Venecije je ogroman. Car Dušan u periodu od nekoliko godina uvozi više od 1300 korača (oklop za grudi prekriven tekstilom), a jednom prilikom kupljeno je 28 kompletnih oklopa u Firenci. Glavni centri iz kojih su kupovani oklopi bili su Venecija na prvom mestu, zatim Firenca i Milano, dok se u osmoj deceniji 14. veka i Dubrovnik pojavljuje kao lokalni centar, budući da je osamostaljivanjem od Venecije nakon 1358. godine uspeo da uspostavi sopstvenu proizvodnju. Jači kontakt sa Nemačkom nastaje onda kada Srbija zaista učvršćuje svoju vlast na Dunavu, a to je nakon 1402. godine dobijanjem Beograda, iako i tada Dubrovnik predstavlja vrlo značajan trgovački centar koji je zaleđe snabdevao različitom robom. Despot Đurađ Branković 1430. godine neuspešno pokušava da dovede jednog dubrovačkog oklopara u Smederevo.

Takođe treba imati na umu da su svi podaci koji su nam dostupni vezani za nabavke vladara, u kojima je Dubrovačka Republika bila posrednik, dok su lične nabavke srpskog plemstva nama danas nepoznate, a nesumnjivo ih je bilo. Važno je imati na umu i to da nemamo podatke o nabavkama naoružanja preko Kotora, Budve, Bara, Ulcinja pa i Skadra, a sigurno je da su takođe igrali značajnu ulogu u trgovini sa Italijom, posebno Kotor kao glavni takmac Dubrovniku.

Dopuna: 17 Jul 2017 23:24

Moram se dopuniti budući da sam prevideo da je pitanje bilo u vezi sa Srbijom u doba despotovine. Situacija je nešto drugačija. Despot Stefan 1403. godine od Mletačke Republike dobija na poklon kompletan oklop. Kontakt sa Italijom i njen primat kao izvor naoružanja za Srbiju zadržaće se sve dok je postojala veza između Srbije i Dubrovačke Republike. Takođe, i sam Dubrovnik predstavljao je lokalni centar proizvodnje naoružanja (i to vrlo jak centar). Kada Turci konačno budu odsekli kopnenu vezu između Srbije i Dubrovnika, veza sa Italijom je prekinuta. Sve do kraja vladavine despota Stefana mi imamo sporadične vesti o nabavkama naoružanja u Italiji. Despot Đurađ Branković, kako sam već napomenuo, 1430. godine pokušava da dovede jednog dubrovačkog oklopara u Smederevo posredstvom jednog beogradskog trgovca. Međutim nakon prvog pada despotovine Đurađ vojsku naoružava u Budimu, a turci prilikom zauzimanja Novog Brda 1455. godine, prilikom popisa naoružanja u gradskom arsenalu navode i 80 "ugarskih" šlemova. Nesumnjivo je reč šlemovima poput saleta ili gvozdenih šešira kakve su Turci viđali na glavama Mađara, pa su ih okarakterisali kao mađarske. Budući da je Mađarska bila pod većim uticajem nemačke mode oklopa, možemo reći da se u ovom trenutku nemački uticaj sigurno oseti u Srbiji. ovome doprinosi i nalaz saleta iz Smederevske Tvrđave, koji se po svom obliku i prilikama u Srbiji može vrlo precizno vezati za period oko 1444-59. godine.


Dopuna: 18 Jul 2017 14:32

Moje rukavice koje je napravio Stevan Stevanović iz Beograda. Napravljene su od ugljeničnog čelika, nadlanica i manžetna su iz jednog komada metala, tako da nema zavarivanja koje je danas vrlo često u izradi reprodukcija budući da mnogo olakšava posao i smanjuje cenu, a nije lako uočljivo. Uzor za rukavice bio je primerak iz katedrale u Šartru, za koji se smatra da je pripadao francuskom kralju Šarlu VI dok je još uvek bio prestolonaslednik, pre 1380. godine. Prsti su zasnovani na više različitih nalaza širom Evrope, i minijaturi Hrvoja Vukčića Hrvatinića.


offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19165

Stevan je rodom iz Krusevca ako se ne varam.

offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Da, Stevan je Kruševljanin ali živi i radi u Beogradu, inače je moj dobar prijatelj. Bavi se okloparstvom već duže vremena, preko 7 godina.

offline
  • pein 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 32530

Od kad se u Srbiji prestaje koristiti ovakav puni oklop i koliki je uticaj bio Vizantije na opremu srpskih vojnika u srednjem veku???

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 917 korisnika na forumu :: 15 registrovanih, 5 sakrivenih i 897 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: dane007, deimos25, djordje92sm, dragoljub11987, Fog of War, goxin, JOntra, kybonacci, nemkea71, Sir Budimir, sovanova95, Tas011, vaso1, vlad4, wizzardone