dragon986 ::To je stvar terminologije. Za Rusiju će to biti intervencija za Ukrajinu agresija. U biti razlika je u vidjenju, nad kome se vrši intervencija on to vodi kao agresija a onaj koji napada kao intervencija (“humanitarna” )u najvećem broju slučajeva.
Simon simonović ::Po slovu međunarodnog prava, vojna operacija na teritoriji druge države bez odobrenja vlasti te zemlje i bez odobrenja saveta bezbednosti UN-a naziva se agresija.
E sad to što je Ukrajina u današnjim granicima veštački kreirana država, to je druga stvar
liman ::@jovan nenad
Za mene je svaki napad na suverenu zemlju agresija, bez obzira ko je napadač.
Čekajte ljudi, prvo nešto mora da se dogodi da bi ga okarakterisali na pravi način.
@limane,
To što je "za tebe" neki termin prikladan ili prijemčiv, ne znači da je istinit i da se može koristiti bez obzira na stvarno značenje istog.
@Simone,
Međunarodno pravo poznaje agresiju i definiše je kao "delimično ili potpuno narušavanje ustavnog poretka države koja je žrtva agresije". Na teritoriji države stvaraju se politička i opšta situacija i stanje koje odgovara interesima izvršioca agresije. Izvrpilac agresije polazi isključivo od svojih interesa, odnosno težnji da nametne svoju volju, politiku, norme i vlast državi i narodu koji su objekti agresije Agresija se u savremenim uslovima može izvršiti sledečim načinima i sredstvima: propagandnim, političkim, ekonomskim, sredstvima iz oblasti kulture, zdravstva, nauke i sporta, aktivnim obaveštajnim radom, prevratom itd. Agresija može imati različite ciljeve poput: uticaja na promenu politike, iznuđivanje ustupaka, nametanja rešenja, promenu vlade, promenu spoljnnje i unutrašnje politike, kontrole vojnih i državnih organ i td.
S druge strane, oružana agresija , kao uži pojam agresije, ili pojavni oblik agresije nikada nije definisana od strane niti jedne međunarodne organizacije već se u savremenim međunarodnopravnim odnosima najčešće koriste termini "vojna intervencija", "kampanja" ili samo "intervencija".
U međunarodnom pravu se pojam agresije kao definicija pominje prvi put 1933. godine u Londonskoj konvenciji a potvrđuje se rezolucijom UN davne 1974. godine. Po toj rezoluciji Savet Bezbednosti UN je jedini i isključivi tumač agresije. Dakle to nije ni MSP ni MKS već SB UN. Krivično gonjenje za zločin agresije može da bude dopušteno tek kada Savet bezbednosti UN odredi da je neka država učinila agresiju. Međunarodno pravo dakle poznaje pojam agresije, međutim nema instrumente kojima može da je tumači. Što nas dovodi do toga da je agresija domen politike a ne domen prava.
Sledeća bitna stvar je i to što su svetske prilike izmenjene od 1974. godine do danas. Politićka slika sveta se izmenila, globalizacija je, naročito velikim silama, omogućila primenu mnogih instrumenata koje prevazilaze i obesmišljavaju pomenutu rezoluciju. Primera radi, od 2001. godine u politici SAD postoji termin "Foreign internal defense" (FID) koji je danas svima poznat a tiče se spoljne politike SAD čijom se primenom takođe relativizuje pojam agresije. Primeri agresije su sve redom narandžaste revolucije, zatim arapska proleća, akteri svoje učešće i svoju inicijativu u ovim događajima više gotovo i da ne kriju.
Što se Rusije tiče, napraviću jednu paralelu sa SAD. Naime, spoljna politika SAd se dugo vremena zasnivala na Monroovoj doktrini i onoj poznatoj krilatici "Amerika Amerikancima". Ta doktrina se zasnivala na suprotstavljanju evropskom kolonijalizmu i podrazumevala je otpor bilo kakvoj intervenciji evropskih država na tlu američkog kontinenta i mešanju evropskih država u unutrašnje stvari američkih država. Doktrina s druge strane ne isključuje intervenciju i mešanje SAD. Ovom doktrinom dakle, SAD su prostor Centralne i Južne Amerike označili kao svoj interesni prostor i bile su spremne da ga brane od bilo čijeg uticaja. Slična je situacija sa Rusijom. Prostor zemalja bivšeg SSSR-a označen je još 90ih kao interesni prostor Rusije te je svako mešanje i narušavanje ovog prostora narušavanje i same Rusije.
|