Balistička raketa FROG 7 (LUNA R-65) u bivsoj JNA

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Oluj2.1 ::
A posao ti je trajao 10 minuta jer su se tvoji topogafi dan pre toga ili ranije akali da bi ti imao pred svojom panoramom ako si je koristio a sada ozbiljno sumnjam, busolu sa popravkom ili je svojom veštinom da odredi poziciju precizno i poznavanjem rada taj neko prisilno doveo busolu u direkcioni ugao prema jednoj tački i našao takozvanu *kratkodometnu* popravku busole.


eee, sad si me stvarno isprovocirao. Jesi li ti bar jednom mjerio horizontalne uglove art busolom> Ako jesi, znaces da ugao na dvije tacke mozes da izmjeris za dvaes sekundi (nakon sto si izvrhunio busolu). Poslije toga ostavis busolu na miru, ocitas uglove racunacima, i sacekas da ti daju koordinate busole. Kad imas koordinate busole, nisanis na panoramu osnovnog orudja, javljas racunacima ugao, i za pola minuta oni ti daju ugao na busolu na panorami osnovnog orudja. Komandujes taj ugao osnovnom orudju, oni zauzmu ugao i nanisane na busolu, i imas osnovno orudje u osnvnom pravcu. Poslije toga rjesavas ostalih pet (ili tri) orudja, i kasnije brines o sasredjenom snopu, popravkama, i svemiu onome sto cini artiljeriju.

Ovo sve po sjecanju, davno je bilo. Ali, geodezija se nije mjenjala koliko ja znam, uprkos GPSovima i iPhoneovima. Poz

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Polako bre Babaroga! Igrali smo nerešeno sa Portugalom!
Nisam znao koje si struke, uvek sam hteo da bude geometar, ali eto, život me bacio na drugu stranu.
Ipak, kada sam napustio vojsku posle bombardovanja, ispunila mi se želja da neka 3 meseca radim u jednoj geodetskoj agenciji kao "figurant" u poslu obeležavanja i snimanja kuća i pomoćnih objekata domaćinstava na trasi budućeg toplovoda. Ekipa je imala "totalnu stanicu" koja je radila sa 3 poznate tačke i GPS kome je trebala samo 1 tačka da se orijentiše, posle samo nabadaš tačke (sve 4 strane placa, kuće i samo klikneš i on sam memoriše) i posle ih geometar samo spoji u računaru. Negde se radilo gde je bilo fizički nedostupno sa tim uređajima i ručno: razvlači "pantljiku" i meri kuću i plac i slično.
Bila dobra zarada!

Elem...ja ono što sam pisao, pišem uzimajući u obzir "rezultate" gađanja Lunom, pre svega one oko mosta na Savi kod Slavonskog Broda, ali i neka druga gađanja koja su nesumnjivo vršena Lunom, a ima ih i na ovoj temi ali i po netu, gde su promašaji zaista bili preveliki. Kod onog mosta imamo promašaje sa 2 raketa unutar 1 km, i nekoliko promašaja od 1,5 - 3 km, a jedna raketa nije ušla u tu mapu jer jer promašaj bio preko 5 i više kilometara. Promašaji su po daljini, a azimut je katastrofa. Znači niti jedan parametar nije uzet dovoljno tačno i to mene navodi da su nišanjenje radili koristeći samo artiljerijsku busolu na način na koji sam "jednostavnijim rečnikom" opisao, a koji se podudara sa tvojim opisom ovde, samo si ti to malo "stručnijim rečnikom". Elem....treba ipak znati da je ovo balistička raketa (mada je neki zbog samog projektila koji liči na metak ili granatu tokom leta svrstavaju u artiljerijske rakete) koja postiže visine i do 30 km (možda i više za neke domete) i da je potrebno složenije merenje od tog sa busolom i mapama i triangulacijama.
Evo ti ovde kako se to radi sa Scud projektilom, a metod za Lunu je gotovo potpuno isti:

Predlansirne pripreme i snimanje - Scud

Dakle, sada vidiš koliko je to složen metod, da bi se dobio pad rakete u krugu od 1200 metara na krajnjem dometu, što znači da je maksimalni "dozvoljeni" promašaj oko 600 m. Pogledaj primer sa mostom. Niti jedna raketa nije pala bliže od cca 800-900 metara od mosta, a većina od 1,5 - 3 km sa azimutom sa priličnim odstupanjima. Dakle, po pravilima gađanja, ovo gađanja sa 10-tak projektila je bilo potpuno neuspešno, ocena gađanja: 1.
Ti sad tumači kako hoćeš. Rat je to bio i sve vojske su se služile svime što su imale na način na koji su najbolje znale. Ja pretpostavljam da je moguće i da je nedostajalo starešinskog kadra u toj jedinici. Kada je aprila 1992. proglašena SRJ i njena vojska VJ i maja 1992. godine proglašena VRS i njena vojska VRS, starešine poreklom iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, SLovenije (uglavnom Srbi) koji su se zatekli na radu u jedinicama JNA u BiH su uglavnom otišle u SRJ i u VJ i tako je VRS na mnogim pozicijama kuburila sa starešinskim, oficirskim i podoficirskim kadrom. Ja ne znam da li je to slučaj bio sa Lunom, ali je moguće.

• 1Ovo se svidja korisniku: Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Možemo mi to zvati presjecanjem u natrag ili topografija , na isto mu dođe . Vozać mora kamion ugrubo postaviti u pravac gađanja , uparkirati ga između dva kamena , ili cigle kao da parkira na obilježenom parkingu sa čunjevima kod polaganja vozačkog ispita . Ne smatram to nekom velikom vještinom .

Nakon spuštanja stopa i ručnog niveliraja cijelog vozila, sama šina lansera se može usmjeriti , tako da se izbiju transportni klinovi, osiguraći, i onda se okretanjem kurbli lanser postavi u zadani pravac i elevaciju preko panorame. U tom zadanom pravcu i elevaciji se šina lansera ponovno zablokira dotezanjem šarafa.

Panorama ne zna gdi je sjever ali zna da je njena nula na skali , pravac paralelan sa šinom , panorama mora dobiti azimut od Art busole ili od teodolita , naravno da su tu moguće greške.

Art busola kad je sve ok i kad nema puno željeza oko nje zna dosta pogriješiti u određivanju magnetskog sjevera , a onda treba preraćunavati gdi je geografski sjever. Daleko je sigurnije koristiti male sive knjižice sa koordinatama nekih lako uoćljivih točaka na terenu, i po tim koordinatama metodom presjecanja odrediti položaj busole i i pravac sjevera , te ga prenijeti na panoramu oruđa.

Male sive knjižice su imali u svojim sefovima zapovjednici artiljerijskih jedinica iznad čina majora , a oni niži su ih zaduživali kad bi išli na gađanje odnosno neku vježbu, ili bi prepisivali koordinate i ucrtavali ih u svoje radne karte . Karte su bile uvijek u dva primjerka s tim da je jedna morala biti u kasi , jedna se karta smjela koristiti u miru , a druga se čuvala za slučaj rata.

Već sam ovaj opis rukovanja sa kartama se čini dovoljno strašnim , tako da večini niže rangiranih oficira nije padalo na pamet da petljaju sa tim reversima i knjižicama.

Naravno da su jedinice ranga M46, Long Toma , Ognja ,Orkana ili lune imale te sive knjižice, stara ili novija izdanja ali su i ona iz 1952 bila savim dovoljna da se napravi dobra priprema i pogodi onaj nesretni most između Bosanskog i Slavonskog broda .

Kao primjer evo što se sve može naći u tim knjižicama






Recimo da želimo gađati prugu vadimo koordinate točke 88 i iz iste takve karte vadimo koordinate svoje pozicije i na bazi tri točke određujemo pravac sjevera, sve je to jasno i sve je to matematika iz srednje škole.

Slika pogodaka lijevo od mosta je zanimljiva ,,, slika je dobra , da se izračunati težište tih pogodaka odnosno fiktivni centar , srednji pogodak i onda možemo vidjeti da su to jako dobro grupirani pogoci. Bez obzira što to nisu pogoci jednog oruđa i što to nisu pogoci u jednom danu u istim meteo uvjetima , vidimo da je grupiranje ok , ali je rađena neka sistematska greška po pravcu . Ona dva pogotka desno su slučajno tko blizu , nemojmo se zavaravati da Lina može biti tako precizna , ali ta dva pogotka pokazuju da je tu bilo i korekcije vatre da se rakljalo.

Pukovniće ako možeš pretpostaviti poziciju lansera pedesetak kilometara daleko i ako znaš približno ove koordinate , mogao bi izbaciti kolika je to greška u odnosu na pravac mosta .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::

Pukovniće ako možeš pretpostaviti poziciju lansera pedesetak kilometara daleko i ako znaš približno ove koordinate , mogao bi izbaciti kolika je to greška u odnosu na pravac mosta .

Pa što bi išli tako daleko? Pa to je čak na potezu Srbac-Prnjavor-Modriča?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ljudi...dobit ćemo šup kartu sa foruma ako nastavimo, a nastavak bi bio čisto nagađanje jer ne znamo ni približno koordinate već bi samo bocali ko ćorava kokoš. Sve to je bazirano na onom što je ostalo tamo negdje u malom mozgu, a uglavnom vezano uz efekt zvuka. Zavisno gdje se promatrač nalazio nekad se čulo samo jedan jaki kabuuum bez ikakvog prethodnog što bi rekli upozorenja da nešta dolazi, ni ispaljenje ni fijuk. Jednu sam čuo u preletu ali opet bez zvuka ispaljenja i kada složim takvu ''zvučnu'' kartu mogu pretpostaviti smjer lansiranja.

Ono tamo na potezu Gorjevac-Pritoka ako je lansiranje bilo baš sa Gorjevca i ako je promatrač u Pritoki vidio i čuo raketni motor iznad sebe onda to svakako nije bila Luna. Kako velim sve se može objasniti sa mogućnostima i karakteristikama sistema.
Ovo su linije aktivne faze leta (rad motora) za dva krajnja slučaja, najkraće (6,8 sekundi sa kočenjem) i najdalje (10,8 sekundi bez kočenja)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kubovac ::raketaš ::

Pukovniće ako možeš pretpostaviti poziciju lansera pedesetak kilometara daleko i ako znaš približno ove koordinate , mogao bi izbaciti kolika je to greška u odnosu na pravac mosta .

Pa što bi išli tako daleko? Pa to je čak na potezu Srbac-Prnjavor-Modriča?
Neprovjereno, ali kao polozaj se spominjala planina Motajica, a mislim da je to manje od te kilometraze.

• 2Ovo se svidja korisnicima: bojank, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

V-2 izgleda da je imala manje rasipanje na 250km+ nego ovo cudo na 50km

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Drugari....ja ću ipak blago korigovati svoj stav, pod pretpostavkom da je kako FantomS kaže gađano sa položaja Motajica.
Nacrtao sam pa pogledajte.
Vidi se koncentracija projektila, jednostavno, sistem nije napravljen da gađa most širine x metara. Da su ovo bile neke trupe u pokretu, ishod bi bih drugačiji. Ovo je sa ovih 9 raketa, a da su ispalili još, verovatno bi te "potencijalne" trupe bile sa značajnim gubicima.
Ovo je pod pretpostavkom lokacije gađanja....
Znači, trebalo je preciznije i verovatno je moglo preciznije, ali da se baš pogodi most.....mislim da je to uopšte za sistem "previše ambiciozno"....

Kratka analiza: Prva grupa od 7 raketa, "podbacivala" od 800 m - 2,5 km od mosta, druga grupa od 2 rakete "prebacivala" most od 2,5 - 3 km.

Slika 1:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Gdje ti nasadi taj lanser, na vrh brda



Uvijek treba tražiti odgovor uz pokriće mogućnosti sistema (plus realnost vremena, rasporeda i svega ostalog). Luna ne gađa ciljeve koji su po visini 500m i više ispod točke lansiranja. Nema vrijednosti popravaka za preko 500m.
Zaboravite Motajicu.

• 1Ovo se svidja korisniku: babaroga
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovu knjigu treba koristiti za tzv. SCUD-a ima mnogo mrsko mi kopirat
ove ispod su univerzalnije mogu biti i za Lunu