Haubice kalibra 203 mm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pravilnik momci.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

само да питам а где су те хаубице данас? колико их производите годишње и има ли извоза?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

crnitrn ::само да питам а где су те хаубице данас? колико их производите годишње и има ли извоза?

Pa izvoz je vjerojatno bio u Kinu u neku čeličanu , jadna je na Turnju kod Karlovca u muzeju, možda još koja negdje.

To čudovište je bilo zastarjelo još na Kulmanu ( na dasci za crtanje ) ali kao duplex sa Long Tomom je imalo smisla sve dok ruje nisu to prebacili sa M46 .

Mi nismo imali pojma o toj haubici, Paligorić je nešto petljao sa Bulom po tome i imao je UB model, De Bange zatvarać i osnovne dimenzije barutne komore na bazi kojih je projektirao top haubicu , duplex Kolos. U Pretisu se planirala proizvodnja nove izdužene granate sa BB generatorom, ali je sve to bilo na papiru, i u pripremi investicijskih elaborata.

Mi smo prije 30 godina krenuli od praznog papira , nakon što smo na vagi u centralnoj pošti skontali koliko je teška granata i koliko deka nosi težinski znak , odvagali smo i težinu baruta u vrećicama. Na mjernoj mašini u Prvomajskoj smo dobili trasu oživala i ostatka granate , te se upustili u aerodinamićki proračun. U knjizi prof Budiselića je bio primjer proračuna nekog topa sa barutom Kismenskog. Kemijskom analizom baruta u INA istraživanje i razvoj smo skontali da bi taj primjer iz knjige mogao biti dobar, asistent prof Budiselića su napravili program i onda si nas krenule karte

• 2Ovo se svidja korisnicima: Insan, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Inače Raketaš, kolika komora je trebala biti na Kolosu? Ima li još detalja o projektu?

• 2Ovo se svidja korisnicima: ILGromovnik, rovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da nastavimo dalje tehnički dio priče, rekoh gusjeničari su prebačeni u tvornicu Jedinstvo u zapadnom dijelu grada. Do tada je Jedinstvo proizvodilo kotlove za kuhanje sokova i marmelade. Pred rat je u okvirima suradnje sa Westingausom, na nuklearnom programu, jedna velika visoka hala bila opremljena sa kranom velike nosivosti, i jedna manja hala sa vrlo modernim CNC strojevima, elem taj kran je bio glavna kvaka za odluku da gusjeničari odu tamo, i da se kasnije u tom prostoru formira ozbiljan zavod za remont tenkova i topova.

Da je sve bilo normalno, Remontni Zavod Bregana je trebao raditi taj posao, ali Janša nije bio normalan i sa njim se nije moglo ništa dogovoriti. Posred zavoda teče potok koji je granična linija, pa su po noći mehaničari sa slovenske strane potoka pregurali najbitnije strojeve na hrvatsku stranu potoka i tako su zajedno Slovenci iz Bregane i Hrvati iz Bregane brusili radilice i honovali cilindre na motorima.

Dok su ovi u Bregani, picanili stotinke mlimetra na motorima od gusjeničara, druga ekipa je obilazila osvojena skladišta i pokušavala doći do skladišnih lista u njima. Naime mi u tom času nismo imali pojma da li još ima municije za haubice i gdi bi ta municija mogla biti. Nakon razgovora sa nekoliko umirovljenih generala koji su razrađivali ratne planove šezdeset i neke shvatili smo da se JNA tada ozbiljno pripremala za obranu od rusa. Prvi udar je trebao doći iz pravca Varaždina, zatim taktičko povlačenje do obala Save i Kupe i držanje mostobrana kod Zagreba i Karlovca, dok se NATO smiluje i pošalje pomoć iz pravca Rijeke i Delnica. Po toj logici bi municije za haubice trebalo biti lijevo i desno od Medvednice i u pozadini na potezu Karlovac Delnice.

I zaista nakon nekoliko noćnih akcija i zauzimanja na izgled bezveznih i slabo čuvanih skladišta nabrojali smo cca 2000 komada granata, uredno poslaganih na paletama. Sa tom se količinom moglo nešto početi, naime tek je tada imalo smisla brušenje radilica u Bregani.

Meni ni dan danas nije jasno kako smo to sve progurali pored ministra koji se prije bavio uzgojem mandarina i pomoćnika ministra za logistiku koji je bio vodoinstalater.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Gde su se sprovodila ispitivanja modifikovanih topova i kakvo im je bilo rasturanje pogodaka na testovima (iako je sigurno hitnost bila u pitanju, moralo je sve da bude testirano pre frontovskog angažovanja?)?

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Gromovniče svaka ti dala, polako sa testiranjem još smo kod baruta .

Nakon noći provedene u Šijovrhu i Glubokom Jarku ( to je ono skladište od kog je Šušak par godina kasnije htio napraviti Široki Breg, ali nije bilo dovoljno eksploziva u skladištu za taj poduhvat ) uslijedila je koordinacija. Sastanak svih relevantnih faktora kod zapovjednika odbrane grada ( pukovnik Mateša ), a tamo zbunjola u kontejnerima su 4 vrste baruta, jednu smo lako eliminirali barutna punjenja za haubicu 155 mm .
Ostala su tri tipa baruta vezana za duplex 203 /155, ja sam bio kategoričan da znam koji je barut za Long Toma iako ga u životu prije nisam vidio, ali mogu prepoznati barut za top koji ima cijev od 8 metara, za razliku od haubice koja ima 4 m. Uostalom pisalo je to na kontejnerima, ali su na koordinaciji prevladali stavovi da je to barut za neki čarobno veliki domet.

Ostale su zelene i bijele vreće sa barutom za haubicu 203 mm i podijeljen stav rezervnih oficira JNA koji su dvadesetak godina ranije pucali iz haubica na Slunju, jedni su navijali za bijele vreće , a drugi za zelene.

U to vrijeme nismo imali čak ni onu knjigu Municija iz 1965 godine, a da ne govorimo o knjizi Haubica 203 mm, nismo znali apsolutno ništa.

U tom trenutku prioritet broj jedan znanstvenog sektora u tom projektu je bio UB proračun topa, a za to je dečkima trebao snimak barutne komore, dužina širina , i najvažnije volumen od zatvarača do nabijene granate u cijev. Raskupusali su jedan top i cijev otfurali u Prvomajsku da to snime , a ovi su usput razradili kompletnu konstruktivnu dokumentaciju za cijev i zatvarać.

U školi , odnosno Vojno Tehničkom Fakultetu u Zagrebu učila se ta Balistika, ali više kao matematičke metode integracije koje se koriste kod proračuna tlakova u cijevi. Studenti su padali na ispitu zbog neke Runge Kuta metode ili zato što nisu znali prednosti i nedostatke dvije oficijelne metode proračuna, po Prof. Opokovu ili po Prof. Drozdovu, ali ni studenti ni profesori u životu nisu konstruirali top, niti su znali realne parametre. A trebalo je dati podatke za Vanjsku Balistiku, koja je brzina granate na ustima cijevi sa kojim barutnim punjenjem, a tih vrećica je bilo da boli glava.

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

White Bag (M2) je bilo bazno punjenje (zona 5) + 2 inkrementalna (6,7), Green Bag (M1) su bile 1-5.

Inače, ne razumem baš konfuziju šta je za koju. Na svim punjenjima piše 6in ili 8in. Evo ilustracija.


Propelling Charge, 8 inch, M2 "White Bag"


Propelling Charge, 8 inch, M1 "Green Bag"

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa napisao sam da je na kontejnerima pisalo što je za što, meni je bilo sve jasno. Konfuzija je bila utoliko što nismo znali koje punjenje daje koju brzinu, ili bolje rečeno koje punjenje ima najveći domet, a trebalo je pripremiti vatrene položaje ( osnovne i rezervne ) tako da se pokrije desna obala Kupe od Karlovca do Siska i dalje.

U svojim radnim beležnicama sa Slunjskog poligona su dečki koji su služili na Haubicama imali zbrku u podacima.

Na kraju je odlučeno da se prva osposobljena haubica testira na Kupi, jer nije bilo adekvatnog poligona za to

• 1Ovo se svidja korisniku: ssekir75
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Opet mi nije jasno kako rezervni oficiri artiljerije ne mogu da ocene da punjenja 5,6,7 imaju veći domet od punjenja 1,2,3,4,5. Razumem da početne brzine i maksimalni dometi nisu stvari koje će rezervista da žonglira u glavi posle 20 godina, ali opet...*

A da ste probali da pridobijete dokumentaciju "diplomatskim putem"? Topče je bilo "desna ruka" "slobodnog sveta" značajan broj godina, a uputstva su bila dostupna i u bibliotekama.

*(ne hejtujem, sa pažnjom pratim izlaganje, samo polemišem )