Haubice kalibra 203 mm

• 2Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Naravno da smo pokrenuli i tu "diplomatsku" varijantu, već 15.9. u prijepodnevnim satima. Ali se tada već naveliko govorilo o uvođenju embarga, koji je i uveden 25.rujna.

Imali smo na raspolaganju 8 kombinacija barutnog punjenja, odnosno 8 mogućih brzina odnosno dva punjenja za maksimalni domet.

Priznaj da je to malo previše za žongliranje

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo jedan spojler, iz javno dostupnih podataka, podaci o početnoj brzini razorne granate HE M106 shell

+ HE M106 Shell, osnovni podaci i tablice gađanjaHE M106 Shell
Masa: 90,72 kg
Punjenje: 17,60 kg Comp B ili 16,77 kg trotila
Detonatori: Point Detonating: M51A4; Mechanical Time M67A1, M67A2, M67A3; Mechanical Time Super Quick M564, M582; Electronic Time M767

Tablice gađanja:
Punjenje № 1: 250 m/s, domet 5600 m.
Punjenje № 2: 274 m/s, domet 6600 m
Punjenje № 3: 305 m/s, domet 8000 m
Punjenje № 4: 351 m/s, domet 9700 m
Punjenje № 5: 421 m/s, domet 11600 m
Punjenje № 6: 500 m/s, domet 13900 m
Punjenje № 7: 594 m/s, domet 16800 m

Ovi podaci važe i za fugasno-kasetni projektil M404 (kojeg gotovo sigurno nismo imali) i hemijski M426 (kojeg sigurno nismo imali). Sva tri imaju istu masu i aerodinamiku.

Izvor: TM 43-0001-28. Army Ammunition Data Sheets for Artillery Ammunition Guns, Howitzers, Mortars, Recoilless Rifles, Grenade Launchers and Artillery Fuzes (FSC 1310, 1315, 1320, 1390): Headquarters, Department of the Army. — Washington, D.C.: United States Government Printing Office, 1990. — strana 657

• 2Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U tom trenutku su nam sve biblioteke bile zatvorene, naravno tada nije bilo interneta, preostalo je jedino sa puškom u rukama ući u biblioteku, to smo i isplanirali, odred specijalaca i nas nekolicina koji smo znali raspored kancelarija i kabineta u učilištu na Črnomercu smo bili spremni ući tamo, ali akcija je obustavljena par minuta prije početka.

Došlo je upozorenje da je Pliva na nišanu, a to bi značilo kemijsku katastrofu.

Tako da je preostalo jedino po onoj narodnoj " uzdaj se u se i svoje kljuse " s tim da je ovdje bilo "uzdaj se u se i svoje ruse" privatnu vrlo bogatu biblioteku na ruskom koju sam skupljao 20-30 godina.

Inače nam je najbogatija biblioteka bila tu pod nosom, u sveučilišnoj biblioteci. Naime centralna depozitna biblioteka američke vlade sa svim dokumentima, rodnim listovima, gruntovnicama i bankovnim izvacima, te sva pravila službe, svi podaci o oružju, manuali itd. i sve tablice gađanja su bile na mikrofilmu. Moglo se jednim klikom miša doći do tih podataka , ali nismo imali pas.

Prvi put sam dobio dozvolu odnosno pas kad smo radili kopiju teškog snajpera ( Barrett 0,5 inch ) , i to onda kad smo ga već napravili, tada sam prvi put vidio i tablice gađanja za 203 ali me više nisu zanimale, jer smo bili bolji

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako imaš negde zapisano, kakve ste vi tablice dobili eksperimentalno? Ipak su i ti baruti dobrano "prezreli" u skladištima, najmanje 40 godina stari, zanima me kakva je razlika na kraju ispala.

• 2Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Na kraju mi nikada nismo imali klasične tablice gađanja, već program koji se vrtio na računalu. Tada je elektroprivreda " donirala" desetak računala Laptopa i "operatera" vojnih obveznika i oni su bili računaći . Nije to bila ona klasična priprema gađanja koja se ući u školi, to je bio jedan viši nivo upravljanja vatrom opterećen nizom atavizama.

Često se po novinskim člancima spominje nedostatak nišanskih sprava, što i je i nije točno. JNA je bila "rusofilska" i bilo je daleko više sovjetske opreme i tu nastaje osnovni problem istočna podjela kruga na 6000 dijelova i zapadna na 6400 dijelova ( dobro da nismo još koristili i Švedsku podjelu na 6300 dijelova ), i tu je bilo problema od upotrebe PABA, Panorame ili Kvadranta, pa do stupnjeva ili gona u kojima su radili civilni geometri na terenu.

Zbrka je bila totalna kad smo poderali cijevi na Long Tomovima i njih zamijenili u mješovitim divizionima sa topovima M46.

Sjećam se jednog podatka o brzinama, prvog hica 4.10.1991 godine, tada smo izmjerili brzinu od 412,8 m/s , a po tablicama je 421mm/s pamtim to još uvijek jer je u trenutku kad smo izmjerili tu brzinu i kad sam to javio profesoru, on već " diplomatskim " kanalima saznao tu tabličnu brzinu i ispravio me sa opaskom da sam permutirao brojeve. Dan danas bi se mogli sporiti oko toga , ali profesor je uvijek u pravu i uvijek može ispraviti ili srušiti studenta.

Meni je logično da su stare već poderane cijevi, plus hladna barutna komora, plus barut star 40 godina dali 2,5 % manju brzinu.

Taj program za upravljanje vatrom je nadograđivan i popravljan , i radio je dobro sve do završnih operacija, ali se stvarno više ne sjećam detalja.

Tada u rujnu 91 je mene više mučilo nepovjerenje u znanost, u rezultate proračuna, nego ta razlika od 2,5 % , i sam sam u nekoliko navrata posumnjao u to da ta mrcina sa barutom kojeg smo imali dovoljno ima domet manji od 12 km.

Izbor položaja za prvu bitnicu haubićkog diviziona nadomak sela Starjak potvrđuje napovjerenje zapovjedništva u naše proračune. Naime sa tog položaja se nije moglo tući obale Kupe , čak je nakon prvog hica koji je završio u ribnjaku udaljenom 11,5 km bilo sumnji u to da smo točno izračunali putanju.

Ispada da je baš u tom trenutku neki dinamitaš bacio dinamit u ribnjak i napravio pomor ribe, ali dobro je sve ispalo ipak su topđije poslušali i pucali po azimutu koji je davao padnu točku u ribnjaku ili u nekoj šumetini s onu stranu Kupe.

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To je zapravo jako dobar rezultat, tutnuli ste jednu matoru zelenu vreću sa zonom 5 u top, a odstupanje od tabličnog dometa samo ~100 m. Kakav je bio vetar?

Sumnjam isto i da su cevi bile izlizane, Ameri su za te haubice dali procentualno najmanje BK, pa su se nekako na vežbama i manevrima "štedele" i brzo penzionisale. Da su hladne, to je istina. Ali i vi ste mogli da okinete par punjenja na prazno da se ugreju.

Inače, dan danas je i skromni Excel dušu dao za računanje ovoga u hobi svrhe, a kamoli da čovek sedne i napiše namenski program za to.

• 2Ovo se svidja korisnicima: ILGromovnik, Insan
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da je odstupanje po daljini bilo veće od 100m, iako je zbog dimenzija odnosno momenta inercije to vrlo precizan projektil. Kako je to kresnulo usred ribnjaka pogodak je ocjenjen dosta odokativno, od strane neiskusne vojske i nešto civila uposlenika ribnjaka koji su se tu našli.

Na samoj liniji fronta, na obali naše su se snage u zadanom vremenu malo razmaknule lijevo i desno od pravca gađanja, zapovjednici su znali što se događa i bili su spremni da osmotre mjesto eksplozije. Kako je stvar grunula njima iza leđa nisu ništa vidjeli, ali su bili zeleni kad su shvatili koliki je to bio "podbačaj" i da je to moglo završiti i kod njih.

Jedan od izviđača iz moje ekipe koji je trebao osmotriti eksploziju u ribnjaku sa jednog brežuljka, dosta povoljno poziciioniran je taj dan dobio laserski uređaj i malo se previše zaigrao sa njim, "netko" ga je osjetio i opalio po njemu tako da je grebao i rukama i nogama da što prije siđe s drveta.

Djeluje sve kao da su Lolek i Bolek radili, ne znam koji je vjetar bio ali znam da se naši u to vrijeme čitali meteo bilten i da je program računao vjetar i visinsku razliku.

Kasnije smo taj položaj i taj azimut često koristili za ispitivanja i defakto su sve rezerve baruta za domet 17 km date njima, a ostali VP su uređeni za manji domet što i nije bio problem zbog povoljnije konfiguracije terena.

• 3Ovo se svidja korisnicima: nemkea71, raketaš, darcaud
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Lično smatram da je gre'ota što je 203 mm kalibar izašao iz mode, mogla bi od istog da se danas napravi zverina i po i za dug domet i za blisko rokanje.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Негде 94е сам у Београду у једном пословном простору налетео на занимљив сувенир. Стабилизатори који се отварају, приличне тежине, зарђалости и искривљености. Питам лика од чега је ово, он ми објашњава да је то од гранате 203мм која је пала иза њих на Динари, пљоштимице на камен и распала се без експлозије.
Не разумем се у гранате да ли је 155 или 203, али ако јесте 203 - видео сам ваш урадак и са друге стране.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

203 nema stabilizatore, to su mogli biti stabilizatori od kumulativke nekog tenkovskog topa ili haubice 122 mm