Poslao: 18 Sep 2021 12:15
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5314
|
Gromovniče svaka ti dala, polako sa testiranjem još smo kod baruta .
Nakon noći provedene u Šijovrhu i Glubokom Jarku ( to je ono skladište od kog je Šušak par godina kasnije htio napraviti Široki Breg, ali nije bilo dovoljno eksploziva u skladištu za taj poduhvat ) uslijedila je koordinacija. Sastanak svih relevantnih faktora kod zapovjednika odbrane grada ( pukovnik Mateša ), a tamo zbunjola u kontejnerima su 4 vrste baruta, jednu smo lako eliminirali barutna punjenja za haubicu 155 mm .
Ostala su tri tipa baruta vezana za duplex 203 /155, ja sam bio kategoričan da znam koji je barut za Long Toma iako ga u životu prije nisam vidio, ali mogu prepoznati barut za top koji ima cijev od 8 metara, za razliku od haubice koja ima 4 m. Uostalom pisalo je to na kontejnerima, ali su na koordinaciji prevladali stavovi da je to barut za neki čarobno veliki domet.
Ostale su zelene i bijele vreće sa barutom za haubicu 203 mm i podijeljen stav rezervnih oficira JNA koji su dvadesetak godina ranije pucali iz haubica na Slunju, jedni su navijali za bijele vreće , a drugi za zelene.
U to vrijeme nismo imali čak ni onu knjigu Municija iz 1965 godine, a da ne govorimo o knjizi Haubica 203 mm, nismo znali apsolutno ništa.
U tom trenutku prioritet broj jedan znanstvenog sektora u tom projektu je bio UB proračun topa, a za to je dečkima trebao snimak barutne komore, dužina širina , i najvažnije volumen od zatvarača do nabijene granate u cijev. Raskupusali su jedan top i cijev otfurali u Prvomajsku da to snime , a ovi su usput razradili kompletnu konstruktivnu dokumentaciju za cijev i zatvarać.
U školi , odnosno Vojno Tehničkom Fakultetu u Zagrebu učila se ta Balistika, ali više kao matematičke metode integracije koje se koriste kod proračuna tlakova u cijevi. Studenti su padali na ispitu zbog neke Runge Kuta metode ili zato što nisu znali prednosti i nedostatke dvije oficijelne metode proračuna, po Prof. Opokovu ili po Prof. Drozdovu, ali ni studenti ni profesori u životu nisu konstruirali top, niti su znali realne parametre. A trebalo je dati podatke za Vanjsku Balistiku, koja je brzina granate na ustima cijevi sa kojim barutnim punjenjem, a tih vrećica je bilo da boli glava.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 12:28
|
offline
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2591
|
White Bag (M2) je bilo bazno punjenje (zona 5) + 2 inkrementalna (6,7), Green Bag (M1) su bile 1-5.
Inače, ne razumem baš konfuziju šta je za koju. Na svim punjenjima piše 6in ili 8in. Evo ilustracija.
Propelling Charge, 8 inch, M2 "White Bag"
Propelling Charge, 8 inch, M1 "Green Bag"
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 12:49
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5314
|
Pa napisao sam da je na kontejnerima pisalo što je za što, meni je bilo sve jasno. Konfuzija je bila utoliko što nismo znali koje punjenje daje koju brzinu, ili bolje rečeno koje punjenje ima najveći domet, a trebalo je pripremiti vatrene položaje ( osnovne i rezervne ) tako da se pokrije desna obala Kupe od Karlovca do Siska i dalje.
U svojim radnim beležnicama sa Slunjskog poligona su dečki koji su služili na Haubicama imali zbrku u podacima.
Na kraju je odlučeno da se prva osposobljena haubica testira na Kupi, jer nije bilo adekvatnog poligona za to
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 13:03
|
offline
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2591
|
Opet mi nije jasno kako rezervni oficiri artiljerije ne mogu da ocene da punjenja 5,6,7 imaju veći domet od punjenja 1,2,3,4,5. Razumem da početne brzine i maksimalni dometi nisu stvari koje će rezervista da žonglira u glavi posle 20 godina, ali opet...*
A da ste probali da pridobijete dokumentaciju "diplomatskim putem"? Topče je bilo "desna ruka" "slobodnog sveta" značajan broj godina, a uputstva su bila dostupna i u bibliotekama.
*(ne hejtujem, sa pažnjom pratim izlaganje, samo polemišem )
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 13:13
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5314
|
Naravno da smo pokrenuli i tu "diplomatsku" varijantu, već 15.9. u prijepodnevnim satima. Ali se tada već naveliko govorilo o uvođenju embarga, koji je i uveden 25.rujna.
Imali smo na raspolaganju 8 kombinacija barutnog punjenja, odnosno 8 mogućih brzina odnosno dva punjenja za maksimalni domet.
Priznaj da je to malo previše za žongliranje
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 13:16
|
offline
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2591
|
Evo jedan spojler, iz javno dostupnih podataka, podaci o početnoj brzini razorne granate HE M106 shell
+ HE M106 Shell, osnovni podaci i tablice gađanjaHE M106 Shell
Masa: 90,72 kg
Punjenje: 17,60 kg Comp B ili 16,77 kg trotila
Detonatori: Point Detonating: M51A4; Mechanical Time M67A1, M67A2, M67A3; Mechanical Time Super Quick M564, M582; Electronic Time M767
Tablice gađanja:
Punjenje № 1: 250 m/s, domet 5600 m.
Punjenje № 2: 274 m/s, domet 6600 m
Punjenje № 3: 305 m/s, domet 8000 m
Punjenje № 4: 351 m/s, domet 9700 m
Punjenje № 5: 421 m/s, domet 11600 m
Punjenje № 6: 500 m/s, domet 13900 m
Punjenje № 7: 594 m/s, domet 16800 m
Ovi podaci važe i za fugasno-kasetni projektil M404 (kojeg gotovo sigurno nismo imali) i hemijski M426 (kojeg sigurno nismo imali). Sva tri imaju istu masu i aerodinamiku.
Izvor: TM 43-0001-28. Army Ammunition Data Sheets for Artillery Ammunition Guns, Howitzers, Mortars, Recoilless Rifles, Grenade Launchers and Artillery Fuzes (FSC 1310, 1315, 1320, 1390): Headquarters, Department of the Army. — Washington, D.C.: United States Government Printing Office, 1990. — strana 657
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 13:27
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5314
|
U tom trenutku su nam sve biblioteke bile zatvorene, naravno tada nije bilo interneta, preostalo je jedino sa puškom u rukama ući u biblioteku, to smo i isplanirali, odred specijalaca i nas nekolicina koji smo znali raspored kancelarija i kabineta u učilištu na Črnomercu smo bili spremni ući tamo, ali akcija je obustavljena par minuta prije početka.
Došlo je upozorenje da je Pliva na nišanu, a to bi značilo kemijsku katastrofu.
Tako da je preostalo jedino po onoj narodnoj " uzdaj se u se i svoje kljuse " s tim da je ovdje bilo "uzdaj se u se i svoje ruse" privatnu vrlo bogatu biblioteku na ruskom koju sam skupljao 20-30 godina.
Inače nam je najbogatija biblioteka bila tu pod nosom, u sveučilišnoj biblioteci. Naime centralna depozitna biblioteka američke vlade sa svim dokumentima, rodnim listovima, gruntovnicama i bankovnim izvacima, te sva pravila službe, svi podaci o oružju, manuali itd. i sve tablice gađanja su bile na mikrofilmu. Moglo se jednim klikom miša doći do tih podataka , ali nismo imali pas.
Prvi put sam dobio dozvolu odnosno pas kad smo radili kopiju teškog snajpera ( Barrett 0,5 inch ) , i to onda kad smo ga već napravili, tada sam prvi put vidio i tablice gađanja za 203 ali me više nisu zanimale, jer smo bili bolji
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 14:41
|
offline
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2591
|
Ako imaš negde zapisano, kakve ste vi tablice dobili eksperimentalno? Ipak su i ti baruti dobrano "prezreli" u skladištima, najmanje 40 godina stari, zanima me kakva je razlika na kraju ispala.
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 15:40
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5314
|
Na kraju mi nikada nismo imali klasične tablice gađanja, već program koji se vrtio na računalu. Tada je elektroprivreda " donirala" desetak računala Laptopa i "operatera" vojnih obveznika i oni su bili računaći . Nije to bila ona klasična priprema gađanja koja se ući u školi, to je bio jedan viši nivo upravljanja vatrom opterećen nizom atavizama.
Često se po novinskim člancima spominje nedostatak nišanskih sprava, što i je i nije točno. JNA je bila "rusofilska" i bilo je daleko više sovjetske opreme i tu nastaje osnovni problem istočna podjela kruga na 6000 dijelova i zapadna na 6400 dijelova ( dobro da nismo još koristili i Švedsku podjelu na 6300 dijelova ), i tu je bilo problema od upotrebe PABA, Panorame ili Kvadranta, pa do stupnjeva ili gona u kojima su radili civilni geometri na terenu.
Zbrka je bila totalna kad smo poderali cijevi na Long Tomovima i njih zamijenili u mješovitim divizionima sa topovima M46.
Sjećam se jednog podatka o brzinama, prvog hica 4.10.1991 godine, tada smo izmjerili brzinu od 412,8 m/s , a po tablicama je 421mm/s pamtim to još uvijek jer je u trenutku kad smo izmjerili tu brzinu i kad sam to javio profesoru, on već " diplomatskim " kanalima saznao tu tabličnu brzinu i ispravio me sa opaskom da sam permutirao brojeve. Dan danas bi se mogli sporiti oko toga , ali profesor je uvijek u pravu i uvijek može ispraviti ili srušiti studenta.
Meni je logično da su stare već poderane cijevi, plus hladna barutna komora, plus barut star 40 godina dali 2,5 % manju brzinu.
Taj program za upravljanje vatrom je nadograđivan i popravljan , i radio je dobro sve do završnih operacija, ali se stvarno više ne sjećam detalja.
Tada u rujnu 91 je mene više mučilo nepovjerenje u znanost, u rezultate proračuna, nego ta razlika od 2,5 % , i sam sam u nekoliko navrata posumnjao u to da ta mrcina sa barutom kojeg smo imali dovoljno ima domet manji od 12 km.
Izbor položaja za prvu bitnicu haubićkog diviziona nadomak sela Starjak potvrđuje napovjerenje zapovjedništva u naše proračune. Naime sa tog položaja se nije moglo tući obale Kupe , čak je nakon prvog hica koji je završio u ribnjaku udaljenom 11,5 km bilo sumnji u to da smo točno izračunali putanju.
Ispada da je baš u tom trenutku neki dinamitaš bacio dinamit u ribnjak i napravio pomor ribe, ali dobro je sve ispalo ipak su topđije poslušali i pucali po azimutu koji je davao padnu točku u ribnjaku ili u nekoj šumetini s onu stranu Kupe.
|
|
|
|
Poslao: 18 Sep 2021 15:53
|
offline
- HrcAk47
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Mar 2017
- Poruke: 2591
|
To je zapravo jako dobar rezultat, tutnuli ste jednu matoru zelenu vreću sa zonom 5 u top, a odstupanje od tabličnog dometa samo ~100 m. Kakav je bio vetar?
Sumnjam isto i da su cevi bile izlizane, Ameri su za te haubice dali procentualno najmanje BK, pa su se nekako na vežbama i manevrima "štedele" i brzo penzionisale. Da su hladne, to je istina. Ali i vi ste mogli da okinete par punjenja na prazno da se ugreju.
Inače, dan danas je i skromni Excel dušu dao za računanje ovoga u hobi svrhe, a kamoli da čovek sedne i napiše namenski program za to.
|
|
|
|