Sovjetske balističke rakete srednjeg i dugog dometa

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

po nekom stupnju prioriteta

1. Konačna brzina u točki K
2. Kut nagiba putanje u tački K

Ta dva parametra su sovjeti ganjali na tim prvim generacijama raketa , dok koordinate Xk i Yk kao nižeg ranga nisu uzimali u obzir , i tu je osnovna razlika između Amera i Sovjeta .

Ili da pojednostavim sovjeti nisu uopče znali poziciju rakete XK i YK , kod gašenja motora , ali su znali da u točki K imaju traženu brzinu i kut nagiba , vrlo zanimljivo je to izvedeno , relativno jednostavno i jeftino , ali eto sa nekih 5 km greškena cilju.

Za usporedbu treba potražiti što su Ameri furali u to vrijeme , Žirostabilizirane platforme , bolje rečeno savršene kugle koje su " lebdile " na živi, u kugli su bili žiroskopi i akcelerometri koji su onda mjerili sva ubrzanja u odnosu na referentnu ravninu , onu koju je raketa imala na lanseru .
https://www.semanticscholar.org/paper/Strategic-in.....a921295c99

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kolika je njihova greska bila? Pri usporednom sistemu naravno (domet/korisni teret)

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Mercury, Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kad te grune glava od jedne megatone, sasvim ti je svejedno jel to 5km ili zero-zero. Isto ti dođe.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To i jeste poenta mog pisanja. Sa jedne strane skupo ali sa druge strane iznjedravaju sistemi kao tomahavk pa i nije tako strasno

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::Kad te grune glava od jedne megatone, sasvim ti je svejedno jel to 5km ili zero-zero. Isto ti dođe.

A sa druge strane Atlantika, zaštita od tih sovjetskih/kineskih nuklearnih balističkih i interkontinentalnih balističkih raketa bile su takođe nuklearne rakete sistema Sentinel/Safeguard poput "Spartana" do 5 megatona ili lake ultrabrze rakete "Sprint" do 1 kilotona....
A "ondak" su i Sovjeti i Kinezi imali svoje sistema ABM opet sa nuklearnim bojevim glavama poput AB sistema A-35 i novijeg A-135 i slično...... Lepota!

• 2Ovo se svidja korisnicima: Snorks, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

stug ::Kolika je njihova greska bila? Pri usporednom sistemu naravno (domet/korisni teret)

Ameri su u to vrijeme( teoretski) bili desetak puta precizniji , ali to nije značilo da im može i bojeva glava biti deset puta slabija u odnosu na sovjetsku . Mogla je biti manja pa je i raketa nosać bila manja.

To je dosta kompleksno područje i sigurno su glavešine u Kremllju vodili računa o tome da im rakete nisu baš precizne , ali su isto tako znali da 5 megatona u Americi i 5 megatona u SSSR u nije isto, nije isti efekat na cilju , zbog gustoće naseljenosti , zbog ovisnosti od struje vode i svih blagodeti i visokog standarada u kojem su uživali, ameri bi daleko teže podnijeli tih 5 megatona.

U čisto inženjerskom pogledu sovjetska su rješenja bila jednostavnija , pouzdanija i niže cijene , što je dosta važno u tom paritetu straha , a veliki uspjesi sovjeta u tim prvim fazama osvajanja svemira su hranili taj strah u americi .

U konačnici su sovjeti sa tim prvim raketama smirili jastrebove u americi i dobili vrijeme da se pozabave ozbiljnim raketama i dostignu potrebni tehnološki nivo.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Kubovac, aleksmajstor
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sprint kolega Kubovac ako se ne varam nije proljeće (Spring).

Stari beogradski grafit iz 80-tih :
Postupak u slučaju nuklearnog rata: brzo čučni, nabi prste u uši i ...i... poljubi se u du.e.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Oluj2.1 ::Sprint kolega Kubovac ako se ne varam nije proljeće (Spring).

Stari beogradski grafit iz 80-tih :
Postupak u slučaju nuklearnog rata: brzo čučni, nabi prste u uši i ...i... poljubi se u du.e.

Da, naravno da je "Sprint"...greška u kucanju.
Pisao sam o tim raketama i AB sistemima vojske SAD-a, pa evo ovde podsetnik koga interesuje o AB raketama "Sprint" i "Spartan" američkog protivraketnog programa Sentinel/Safeguard, koja je imala cilj odbranu od ovih sovjetskih balističkih projektila o kojima sada pišemo...

AB rakete Sprint i Spartan

A evo i o funkcionisanju sistema PRO "Safeguard":

Funkcionisanje ABM sistema Safeguard

S obzirom da bi se ovde radilo o presretanju nuklearnih sovjetsko-kineskih MRBM i ICBM sa nuklearnim ABM sistema "Safeguard" i to bukvalno iznad glava građana SAD (sa Spartanom na većim visinama, ali sa Sprintom bukvalno iznad glava), projekat je na kraju izveden samo za zaštitu nekoliko ICBM baza američke vojske da se može izvršiti kontraudar po konceptu "napad je najbolja odbrana" ili "moraju znati da će naš kontraudar biti toliko snažan, da nas uopšte ne napadaju"....Znači, program je suštinski imao namenu odvraćanja i sa te strane je bio uspešan. Isto važi i za sovjetske ABM sisteme. Ravnoteža moći.
Možda tek sada, kada je taj period prošao, možemo sagledati kako je izgledao naš svet pokriven "gvozdenom zavesom" tokom "hladnog rata" i na kakvo zlo je to moglo izaći....
Na kraju su i jedni i drugi to shvatili i potpisali i ratifikovali Sporazuma SAD/SSSR o ograničenju količine nuklearnih bojevih glava, tako da je na koncu u operativnu upotrebu uveden samo 1 raketni anti-balistički kompleks "Safeguard" tada preimenovan iz "Sentinela" i to u Severnoj Dakoti....

Mala digresija, ali ipak donekle vezano uz temu o kojoj pišemo....

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 25 Maj 2019 16:28

raketaš ::
1. Konačna brzina u točki K
2. Kut nagiba putanje u tački K

Svjestan sam ja da raketa u letu niti onaj koji ju je lansirao ne zna gdje se nalazi u prostoru, koordinate XK i YK su dane radi predodžbe, ali ipak u računskom postupku su se morale jednom koristiti. Koliko ja doživljavam to ajd nazovimo projektiranje balističke rakete, dosta toga se uzima kao zakonitost.
Pa recimo kada se dobije zadatak, dobije se u smislu trebaš projektirati raketu koja će letiti na X000 kilometara i treba nositi koristan teret od X000 kilograma.
Tu onda prvo krene kopanje predhodnih patnji, odredi se koncepcija, jedno, dvo ili trostepena. Vrsta goriva i ta famozna potrebna brzina u K točki. Plus još štošta, ali da sad nekompliciramo previše. Koliko vidim tu brzinu se uzima kao zakonitost, ona se ne računa već se od nje kreće. A rezultat je odnos masa (utrošak goriva/startna masa), pa onda iz odnosa masa korak po korak se raketa razrađuje i gradi.
Preopširno je da se sve prepriča, ali u grubo...odabir šeme rakete, određivanje karakteristika goriva, odabir raznih projektnih parametara, proračun specificičnih impulsa, proračun odnosa masa (tu se uvodi brzina Vk), proračun masenih karakteristika rakete, proračun geometrije rakete, izračun potiska, sekundnog rasipa goriva i za kraj vremena rada motora.
Činjenica je svakako da u računu nema niti X niti Y.

Formula ima more jedno, ali ove tri bi izdvojio, one su nekako najbitnije da probamo razumjeti sistem.

Nagib, tangaž, elevacija rakete u funkciji vremena, a funkcija vremena je zapravo funkcija brzine, odnosno mase, odnosno vražji Ciolkovski. To će raketaš bolje objasniti, ne ide mene profesorski pristup.



Nagib u funkciji rasipa goriva, dok je masa potrošenog goriva u odnosu na startnu masu rakete u granicama 0-0,05 nagib je PI pola iliti 90 gradusa. Dalje kreće stupnjevano obaranje nosa do određenog trenutka (odnos 0,55) kada nagib ulazi u konstantu.

Slijedeća je brzina u točki K, brzina Vk.



Opet odnos masa, Ciolkovski. Koeficijent Kv se uzima kao zakonitost, ide zavisno o kakvim trajetorijama govorimo od 1,1-1,4 (okvirno i uvjetno rečeno). Činjenica je da “sav” Ciolkovski nije brzina rakete već dio bude popapan i to je taj koeficijent Kv.

I za kraj domet pasivne faze. Domet aktivne faze je već definiran sa brzinom Vk i nagibom u točki K, koliko je to po X i po Y nije toliko bitno, nije uopće bitno za balističke rakete. Ova formula je orjentacijska, i u pasivnoj fazi ima sto karina marina, ali okvirno domet se nalazi u ovim granicama.



Opet samo brzina i nagib. Znači i prisilno gašenje motora u nekoj točki K’ sa ciljem skraćenja dometa mora biti sa istim pristupom. Vražji integratori, akceleratori i ugloatori.

Dopuna: 25 Maj 2019 16:39

Ako se netko bude želio igrati sa brojevima, u ovu formulu daljine pasivne faze brzina ide u km/s, kut u stupnjevima.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Možda sam bio malo pregrub kad sam napisao da sovjeti tih godina nisu znali koordinate Kx Ky , nisu ih "znali" jer ih nisu mjerili , ali su ih računali , na isti način kao što mi nismo mjerili koordinate gašenja motora na Orkanu ali smo tu točku računali i kao kraj aktivne faze uzimali za početnu točku proračuna pasivne faze leta.