Višecevni bacači raketa ''Plamen'' i "Oganj"

188

Višecevni bacači raketa ''Plamen'' i "Oganj"

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

E super, ocigledno je da su koordinate vremenski veci problem od azimuta. Oko pola sata po kilometru udaljenosti od poznate tacke, na deset kilometara to je pet sati. Zato su i izmislili topovezca, on marsuje sa kolonom, koordinate koje on donese nisu najbolje ili su sto oluj kaze gresne, al su dovoljne za pocetak, bar kod klasicne artiljerije. Uz kontrolu kartom moze da se postavi baterija i da se radi u nuzdi. Nece biti savrseno, ali ako se ima korektura, ako se cilj vidi sa osmatracnice, radice.

Za to vreme topografi vuku traversu od stalne tacke pa kad stignu.

Ali, sjever ne izgleda da je toliki problem koliko koordinate, bar vremenski



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 21 Mar 2021 12:47

Tačno ali da razmotrimo realnu praksu detaljnije. Ovaj Ahmetov je mislim bio u Afganu na raketma mada naravno nije on izmislio norme postoje i one iz 2007. i starije i uređaji koji se navode su neki naravno vrlo stari, kao i prvobitne norme. Prvobitne norme, ovakve za ova moderna vremena i nisu tako stare one su se počele da standardno forimiraju mislim tek posle drugogo svetskog rata a i to bi bila *open era u tenisu*, a profesionalna era počinje kada su prvo laseri ušli kao merači a polako i ograničeno do danas i žiroi, prvo u topovescima i rogobatnim konstrukcijama kod topovezaca a onda stidljivo i na stalcima sveukupno može se reći kada su došli laseri i INS-ovi pogotovu tzv. odometrijski INS-ovi negde pre tri decenije pa i više. Ali laser je bio ono što je promenilo sliku bojišta u ovom segmentu. Tako da je ako čitaš Ahmetova mislim on i cela ta generacija pod afganskim iskustvom a i slično važi za pustinjčin,e džungle naročito ravne, pa i stepe, ima rezona ali...

Uopšte ne sporim norme ali ću dati sada primer iz prakse da bude u stvari često obrnuto. I to nije moj primer samo već i verovatno dvocifrenog broja ljudi koji su ove postupke radili.
Prvo još jednom što si rekao tačno je. Kakav god bio nepredcizan topovezac na gusenicama ili točkašu konkretno na svim cevećkama Gvozdika, Akacija i naravno Grad on je majka mara kada treba da kreneš napred ili nazad svejedno složio si listove karte u njega, mali žiro u putevopditelju radi, izvršio si dobru početnu njegovu orijentaciju i pozicionirannje (to bar na prvoj tački pri malo dužem trajanju VP svakako možeš) i kreneš uz malo oprezne vožnje i do 5 km ili čak 10 km to je odlično. Briga te da li greši ona debela grafitna igla 2 mm ko ga jb. to je 75 do 100 m, od toga i još neka se nakupi greške u putu (ona neki put malo i umanjuje ovu *nebažderenu* grešku) ali na male distance, znaš gde si, znaš neprecizne ali kakve takve koordinate i jedan neprecizan ugao, ako ima vremena za veliki žiro po KOT ovima i drugim točkašima koji to nose imaš čak i odličan ugao, pa u tom slučaju iz KOT možeš da usmeriš ali to ovi guseničari mogu oni na točkovima teže, kako god možeš da eventualno preneseš ugao sa žiroa na busolu pa nadalje. No.

Ako se ide negde dublje napred ili nazad nema šanse da se laser i busola koriste po takvim malim bazama u realnim okolnostima (može naravno ali samo sa dosta vremena da se radi po onim strogim normama sa čistom geodezijom baš kako si naveo normu) ali ne radi se tako ako iako može upravo zbog brzine.

Tada povučeš poligoni vlak čisto polarno sa jednim laserom i jednom busolom sa jednom ili dve vezne tačke najčešće i to relativno dosta udaljene, poznate, konturne ili često formirane i to priručno formirane, kako hoćeš priručno, pošalješ vozilo na par kilometra niže ili višlje i ono je marka. Ja sam zbog toga uvek imao maznute pikete ili napravljene pikete makar su oruđa bila na kolimatorima. čak i našaraen kočeve fi od 50 do 100 dobro porvnati i ošarani.
Tako sa kilometrima između te (tih) veznih tačaka razviješ poligon do vrlo mnogo u daljinu.
Naravao pitanje tčanosti se odmah postavlja, jbg. laser baca tamo vamo, nije mnogo standardnih da kažemo 10 metara nije bitno i da je 15, na sledećoj tački možda zaokruži na veću vrednost pa se kompenzuje (da ne idemo kroz Monte Karlo...) ALI problem je busola znači ipak ugao a ne koordinate. Zato se u taj sport moglo upustiti samo na dva načina:
- da na nekom inače retko pogodnom mestu u ratu se svodi na to da si ti na konturnoj tački i da nišaniš na tri druge konturne ili ajde jednu konturnu i dve iz sivih knjižica a najbolje da se nekako *smestiš* na jednu iz sivih knjižica, odrediš popravku busole, a već kvalitet nabrojanih tačka je upitan ali uspe da bude popravka busole ako ne u 0-03 bude 0-05 do 0-010 (može da se desi i gore od toga malo) što je beskonačno bolje od desetina i desetina greške koje neretifikovana busola nosi.
- da nekako nagaziš na konturnu tačku ili na neku koja je jasno odredljiva sa bliske kontrurne, a onda da nađeš jednu iz sivih, ili neku jako daleku (dimnjaci su tu najčešći) koja je obično iz sivih i da onda izvršiš *prisilnu* orijentaciju busole. Formalno bilo bi dobro da to uradiš *stojnu* i na veznoj tački ali u praksi *nema šemaje* najćešće. I tako *izvadiš* tu lokalnu poravku i ako vezna nije baš mnogo daleko a nije primeniš na njoj.

Zato je žiro majka mara jer jedan jedini može da ti ad hoc da lokalnu popravku busole; izređaš *grupnjak* niz busola na njemu i svak ode svojima, nije baš brzo ali je mnogo brže od navedenog i daleko daleko preciznije. Istina u belom ima crno, takva popravka važi u nešto manjoj prostoriji, ali tu ti treba, gde su tvoji VP-ovi koji će dejstvovati.

Da budem iskren, u toku ove rasprave, u tom smilsu digitalni magnetske busole sve i da prave grešku od 0-08 pa do 0-15 zapravo mongo brže odrade tačnost za koju smo mi morali da radimo satima na običnoj. ALI i one ili sa ubačenlm deklinacionom popravkom ili onom koju i navode kao metod za njeno retifikovanje pa i ona ima problem s tačnošću ali mnogo manje ima problem sa brzinom i iako je velika greška nedozvoljena za VP mnogih oruđa, naročito dalekodometnih ili onih koji gađaju na veliku daljinu ipak je upotrebljiva u velikom broju slučajeva zapravo većini još uvek, ako se uzme kvantitativno stanje artiljerije po svetu osim onih velikih i jakih.

Sve u svemu odradi se to mngo brže od tih 5 sahata ali se koordinate VP dobiju naravno daleko lošije.
No da vidimo norme tačnosti:
Koordinate su tačnje ako su u radijusu od 20 m ako se dobro sećam; neselektinvo to bi važilo i za VP i za C-1.
Ovde na forumu davno ja sam malo modifikovao te vrednosti sa što bi ti rekao iz tamnog vilajeta nekih godina:
- tačne koordinate VP su u kvadratu 25 m a dobre u kvadratu 50 m to je mlo bolje i malo gore od zvnaične norme, a dovoljne su sasvimu kvadratu 100 m pa i do 200 je podnošljivo a toliko se već neko ilole pismen neće zahebati ni po karti (osim u sred pustinje ili škrapa ....)
- znači kodinate cilja su prosto za red veličina u većim, odlične u 50 m kvadratu dobre u 100 dovoljne u 200 m mada je njih teže ispuniti pa može i više da bude ali to je to.

E, ali norme usmerenja su mnogo rigidinije jer su u nekoliko hiljaditih da bi bile odlične. Mogu one da budu i mnogo mnogo gore ali onda smo u zoni malih dometa i taktički u zoni praćenja tenkova i mehanizovanih a ne u preciznom poklapanju naše pešadije u završnom prilazu i napadu a kmaoli u gađanju dalekih vrednih ciljeva m a kako bili vredni osima kao nisu baš mnogo veliki po površini. Dakle za većinu raketne artiljerije naročito one sa većim dometom od 10 km ovakve *brze egzibicije* ne važe ali pre svega ne važe za UGAO a manje za tačnost koordinata.
S

Dopuna: 21 Mar 2021 12:52

Nisam ja izmislio toplu vodu sa oni modifikovanim normama tačnosti, radili ljudi sa tim vek ranije.

Norme tačnosti suštinski su vezane za zastareo pojam rakljenja ali vrednosti raklji su da tako kažemo i danas aktuelne. Vrednosti raklji vezuju tačnost artiljerijskog rada na VP sa svekolikim rasipanjem klasičnog projektila (u smislu samo oruđa i projektila) i osnovnom podelom na daljinaru oruđa odnosno vrednošću njegovog nošenja u metrima i iz toga se mogu izvući konkretni zaključci.
Naravno bez priče o meto-balističkim popravkama one TEK ONDA dolaze na red.



offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

Napisano: 21 Mar 2021 14:09

Apsolutno se slazem sa ovim sto si gore naveo.

Naravno, nisam protiv ziroa, kad se ima ziro stvari su mnogo lakse.

Ovaj shafran sto ti reklamiras, pogledao sam, inercijalni navigacioni uredjaj visoke preciznosti sa dodatim magnetnim ziroom. Pa naravno da je to rjesenje za sve ove glavolomke.

Nije mi jasno na sta mislis kad kazes "konturna" tacka? Koje su sad pa to tacke?

Opet ponavljam: teritorija bivseg SFRJ je bila 100% geodetski uredjena za odbranu, sa stanovista artiljerije.

Ne bi trebalo da ima kvadratni metar terena bivse SFRJ da na njemu stavis busolu i da ne vidis bar tri trigonometra? Sto ti odmah daje i koordinate busole i pravac sjevera u roku od pet minuta.

Jeste, zarasle sume, ne vidi se, magla, noc. Onda busolu na ledja i izmakni se malo dalje, odakle se vidi. I poslije, kad si orjentisao busolu, razvuci poligoni vlak do vatrenog polozaja. Opet pola sata posla.

Kod nas, na M-46, magnetna orjentacija sjevera upotrebom PB-2 se nije koristila (u miru, za rat ne znam). Bar koliko ja znam. Dobro, mi smo bili dalekometni, pa si zbog dometa imao luksuz da setas vatreni polozaj gdje ti je zgodno. Ali greske po pravcu na velikim daljinama jesu znacajne kod magnetne orjentacije sa preciznoscu busole. Valjda smo zato po pravilu uvijek radili topografsku orjentaciju azimuta. Ja nisam bio topograf, pa tako ne znam detalje, al ne sjecam se da je iko imao problema da topografski orjentise busolu za kratko vrijeme.

Mi smo jos 1980 imali laserski daljinomjer. Mnogo zgodna sprava. Omogucuje ti da radis sa polarnim koordinatama, umjesto presjecanja. Uostalom, daljina se i optickim daljinomjerima ili busolom mogla odrediti dovoljno precizno za nase potrebe.

Dopuna: 21 Mar 2021 14:36

No da se vratimo mi na ognja

Problem je sto ni ja ni ti nemamo pojma sta su stavili na digitalnog ognja. Samo nagadjamo na osnovu naseg iskustva i ono malo slika na internetu.

Ja polazim od pretpostavke da su jednostavno sistem za upravljanje vatrom sa NORA nakacili na ognja. Po meni je to logicno, imaju gotov proizvod koji radi, nece valjda sad razvijati novi sistem.

Taj sistem za NORA, opet na osnovu ono malo informacija sa YI web sajta, sastoji se od 2 x AEG i 1 x GRS po bateriji. Plus komunikacioni uredjaji, laptopovi na orudjima i kod racunaca i kod oficira. Al nas zanimaju samo instrumenti.

AEG / GRS sistem se bazira na GPS orjentaciji, a moze da radi i i topografsku orjentaciju. Znaci, moze da radi sa i bez GPS, ali mu je osnovni mod rada GPS.

Dal su stavili Shafrana? Gdje da ga stave? Na orudja? Ne znam, mozda jesu, a mozda i nisu. Safran i da je od zlata i dijamanata pravljen ne vjerujem da kosta vise od par desetina iljada eura po komadu. Pare ne vjerujem da su im problem.

Sta nam daje safran? Daje nam tacnu lokaciju svakog vozila / orudja bez GPS i bez topografije. Instant. I dalje ostaje problem osmatracnice, osim ako ne stavis safrana i na BOV11 izvidjaca, ali ne vidim bovove kod ognja digitalnog.

Da li to treba ognju? To odlucuje vojska, i Miloradovic. Sjeti se spiralnog razvoja.

Al nakaciti safran na sistem koji je vec uvezao i orudja i racunace i osmatracnicu i komandira baterije i komandanta diviziona ne vidim da je problem. Tako da ako treba safran, siguran sam da ce ga staviti. Ali, ako nema safrana, moze da se radi i bez safrana.

ende

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Na Smerču i Uraganu sam stavio Pravilo bojevih radnji baterije istih, opisane sve radnje pa tako i ove topografije o kojoj divanite.
Ako ima nekih grešaka u slijedu, ne zamjerite, čupao sa interneta pa kreirao fajl

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 22 Mar 2021 11:19

Nisam nikada pravio topografsku kartu pa nisam baš stručan, ali pokušaću po sećanju ono malo što znam da objasnim. Izraz konturne tačke nije moj negde sam ga usput pokupio ali više ne znam gde. I u ovom slučaju ne znači da je to spoj tačka na istoj nadmorskoj visini kako wiki izbacuje, ustalom izraz sam usvojio verovatno ili u Jugi ili od nekih drugih Slovena pa možda i nije sa istom upotrebom.

Topografska karta nema istu tačnost po svim tačkama na njoj. Sam proces pravljenja nečega što je elipsoid pa ga pretvoriš u sferu (ajd to i nekako) ali onda sferu po režnjevima pretvroiš u isečke i nabaciš na valjak a onda taj valjak projektuješ na ravan i time dobiješ topografsku kartu i nije baš bez mana, nešto se mora izgubitiu tom prelazu sa 3D na 2D. Koliko sam zapamtio mi smo rešili da zadržimo distance a izgubili smo oblike, taj gubitk se na 25 000 ili 50 000 pa i 100 i 200 toliko i ne oseti, mada 200 000 definitivno nema u artiljeriji a 100 samo kada mora.
Usled toga karta se pravi na ograničenom broju tačka kao osnovi takozvanim datumskim tačkama, ali da bi se uradila do upotrebne vrednosti onda se iz njih tj. tačaka prvog reda razvijaju niži redovi. Njihove koordinate sa distancama su tačne gledano u ravni a prema stvarnom stanju. Sav onaj prostor između se popunjava što je moguće bolje prema aerofotosnimcima (i)ili nekada mukotrpnim radom na terenu.
Zbog toga neka obična tačka bilo koja na topografskoj karti nije tačna kao one tačke preko kojih je karta pravljena. Prosečna greška na 25 000 je čini mi se dal 15 ili 17 m a na 50 000 je 30 i nešto metara, manja od nošenja 1 milimetra na karti. Ne znam da odgovorim da li sve konturne tačke pripadaju nekom od tako postavljenih redova ali predpostavljam da pripadaju, ako se na nekom listu i pojavi potreba za dodatnom geodete su je formirale, po pravilu su to vrhovi brda, stari jasni trajni objekti i slično već ne znam kako to ide.
Ali i takve konturne tačke imaju manju grešku od obične tačke bilo gde na karti ne baš tako malu kao tačka nekog višeg reda ali geodetski tačno znači za artiljeriju daleko pogodnije od obične tačke. Kasnije je razvoj mreže građevine i industrije dodavao u karte mnoe trigonometre ali su oni određivani prema najtačnijim tačkama iz redova koje su bile dostupne, polaganim sporim radom i one isto imaju veliku tačnost, veliki broj takvih naknadnih tačka je ulazio u karte vremenom pa i u sive knjižicie.
Poenta, ako nemaš sive knjižice gledaš da nabodeš te konturne tačke.

U mom skustvu to su vrhovi brda označeni trouglovima tačkom u njemu i oni sigurno pripadaju nekom redu, ali mogu da budu i varijacije na temu dakle druge tačke. Na primer položaj puta označen sa dve paralelne linije bilo gde na sebi nije konturna tačka, ako ni zbog čega drugog ono što na 50 000 je 1 mm a put sigurno nije 50 m širok, ali raskrsnica dva takva puta po svojoj sredini je tačnija od ostalih delova puta i može da posluži kao konturna tačka iako to nije po definiciji, zatim razni dalekovodi pogotovu oni visokonaponske mreže, pa i oni negde preseku put i tako dalje ...

Dopuna: 22 Mar 2021 11:40

Ja sam ovo pokupio usput, negde između raznih *Almadena i Badahoza* pa verovatno nije uskladu sa tačnom i pravilnom teorijom i definicijama, praštajte, nadam se da je bar malo od koristi.

Dopuna: 22 Mar 2021 22:58

Koncept artiljerijske osmatračnice iz vozila je suštinski propao koncept. Sto posto, jedino se još održava za manje važne situacije a i mernici treba da imaju dobro vozilo za prevoz pa je ponegde i guseničar čak potreban.

Preciznosti pa posle posledično tačnost na OS je sasvim druge priorode nego na VP. Prvo VP će u današnje vreme očito dejstvovati i sa korekturom sa BPL to je već sasvim potreban uslov, da ima i zemaljsku omatračnicu postaje dovoljan uslov.
OS radi sa koordinatama ciljeva koje osmatra sa daljine od 2000 do 6000 m u proseku. Na tim daljinama i 0-15 greške dovodi od 30 do 90 m. Let sa VP će sabrati i sijaset drugih grešaka osim te greške kooridnata cilja sve meteobalističke i još neke druge i ČAK IAKO JE ELIPSA TAČNO na cilju imaćemo velikih plus minus u rasipanju sa 4 Vd i Vp. Dakle čak i tolika se gubi i ne da se popravlja korekturom zapravo zbog veličine svih tih ostali Boga pitaj koliko će mnogo prvo ili prvi plotun otići a i posle ne vidi se da li je elipsa tačno na cilju sve je to u statistici i iskustvu oka rukovaoca vatrom da ono što pada ima ono što očekujemo a to je ostvareno dejstvo pa i nije bitno dal je elipsa dovedena dal je i sve ostalo.
Zato OS treba da ima GPS, višezvezdani, a vozilo treba da ima topovesca ali onog najneprciznijeg i najeftinijeg samo za sigurnost puta u dolasku na blizinu osmtračnice, u praksi ne mora da ima ništa kao smo na poznatom terenu. Mada bi ja voleo da vidim ko može da kaže da je u većini slučajeva bio na poznatom terenu u ozbiljnim događajim a baš da vidim, a o dalekim krajevima da ne govorimo.
Hebem oca očinjega danas šleperi imaju neki GPS valjda možemo i za vozilo izviđača da imamo i unutra neki najeftiniji Safran, SAMO da bi dovezao mernike u blizinu položaja ništa više.
A sve ostalo što oni treba da obave artiljeriji je sadržano u ovome :
https://www.safran-vectronix.com/products/
sa sve aksesorijama GPS pri dnu strane samo da jedna dodatna bude i sa glonasom.
ili čak ovome:
https://niipolyus.ru/products-and-services/designators-and-rangefinders/

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

https://www.grf.bg.ac.rs/p/learning/literatura_1426071161408.pdf

Dobar link, ko ima zivaca i znanja da se malo udubi

Objasnjava i o trigonometrijskim mrezama Srbije. Kategorizacija topografskih mreza je po tacnosti.

Citat:Da bi se izbeglo nagomilavanje neminovnih grešaka koje nastaju u procesu
merenja, osnovna trigonometrijska mreža, razvija se po opšte poznatom principu "od većeg
ka manjem". To znači: polazi se od radova većeg obima i veće tačnosti ka radovima manjeg
obima i manje tačnosti. Dosledno sprovoñenje ovog principa u delo obezbeñeno je podelom
osnovne trigonometrijske mreže u četiri osnovna i dva popunjavajuća reda (tabela 6.1).
Dužine pojedinih strana mogu biti nešto kraće, odnosno duže, ali prosečna strana
kod svake tačke ako se odreñuje posebno, ili grupe tačaka ako se odreñuju zajedno, mora
biti u navedenim granicama.

Red mreže Dužina strana
1. red d > 20 km
2. red - osnovni 15 km < d < 25 km
2. red - popunjavajući 9 km < d < 18 km
3. red - osnovni 5 km < d < 13 km
3. red - popunjavajući 3 km < d < 7 km
4. red 1 km < d < 4 km

Pri računanju koordinata trigonometrijskih tačaka koje pripadaju mreži 1. reda,
osnovnoj i popunjavajućoj mreži 2. reda i osnovnoj mreži 3. reda uzima se u obzir
zakrivljenost Zemljine površi i one se nazivaju tačkama viših redova.
Pri računanju koordinata trigonometrijskih tačaka koje pripadaju popunjavajućoj
mreži 3. reda i mreži 4. reda zanemaruje se zakrivljenost Zemljine površi pa se one nazivaju
tačkama nižih redova.
Za svaki red mreže propisana je tačnost sa kojom treba izvršiti uglovna merenja i
definisano je maksimalno odstupanje opažanih pravaca posle izravnanja υ max ≤ ∆ , gde je
∆ dozvoljeno odstupanje (tabela 6.2).

Red mrže Dozviljeno odstupanje ∆
2. red - osnovni 4''
2. red - popunjavajući 6''
3. red - osnovni 9''
3. red - popunjavajući 13''
4. red 20''

Trigonometrijska mreža 1. reda zajedno sa astronomsko-gravimetrijskim
radovima, pored ostalog, služi za rešavanje naučnih zadataka iz oblasti geodezije, te stoga
ona ima specifičnu ulogu i obrañuje se po posebno utvrñenim propisima. U mreži 1. reda
merenja se vrše sa najvećom tačnošću koja se postepeno umanjuje u mrežama nižih redova.
Zato se prilikom postavljanja nove mreže poštuje osnovno pravilo: trigonometrijska tačka
ma kog reda može da se odredi od drugih tačaka samo istog ili većeg ranga u pogledu
tačnosti.

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Oni koji u miru razmatraju razliku između rata i mira imaju sliku o tome, koja je potpuno nespojiva sa slikom onih koji su u ratu videli razliku između rata i mira.
Simpkin je pisao o takozvanom pukovskom sindromu, Moltke stariji o smrti svakog ratnog plana pri prvom hicu.Tako bi smo mogli uvideti i pojave koje bi se mogle nazvati kasarnski sindrom ili sindrom poligona, oba mirnodopski sindromi koji u ratu imaju ozbiljne posledice.

Niko nije imao u miru probleme sa busolom zato što je za zonu kasarne uvek nalaženo neko pogodno mesto sa kojih se vide četiri tačke skoro sve zvonici i dimnjaci i slično, na kojem se uz pomoć malih sivih knjižica i po pravilu nekoliko krstova na crkvama i katedralama i slično, lagano u letnje vreme, teodolitom, vršilo presecanje nazad sa tri tačke i određivanje stajne koordinate. Onda bi se zakucala marka u zemlju i na njoj postavljale busole i sa tri prolaza vršilo određivanje popravke busole. Dvaput godišnje a kako postoji i formula za korekciju popravke pri upotrebi u zavisnosti od spoljnih uticaja i toka vremena a neki znali čak da se upuste i petljanje sa priraštajem odnosno promenom deklinacije i uticajem prenosa na rastojanje sa deklinacione stanice, busole su u kasarni bile sa dosta korektnom popravkom. Za kasarnske poligone, obično bliske, a kako je popravka sa dosta velikim dometom, to je bilo sasvim dobro za vežbanje. Na poligonima ista priča, oni su istina bili često van dometa popravke ali se imalo vremena da se možda za nijansu manje kvalitetno zbog lošijih tačaka ali opet dosta dobro izvrši ustanovljenje popravke busole za taj rejon. U sledećih nekoliko dana, naročito kod dalekodometn artiljerije su se čak i položaji panorame ustanovljavali a i obeležavali osnovni pravci, bogato. Istina propis je, kada se poštovao, tražio proveru usmerenja dalekometnih topova za svako oruđe ponaosob neposredno iza njega a ne sa *sastranske tačke* koja je bila i nišanska tačka busola koja se u tom opuštenom maniru nije ni radila već se svaka pozcija oruđa topografski uređivala od kočića za panoramu do obeležavanja pravca isto ili određivanjem nišanskih tački raznijeh vrsta i svašta nešto.

Ono što je za civile stvarnost to je mir čak i kada je rat, za vojsku je stvarnost rat čak i kada je mir.

Prenebegavanje te stvarnosti u miru uglavnom nema teških posledica, uglavnom, u ratu se pokaže katastrofalno.

I onda te pošalju 200 km jugozapadno gde nađeš busolu kojoj em nije zona popravke ni blizu em se neko postarao da nekoliko godina nije popravke ni određivao. A tokom sledeće noći je marš još nekoliko desetina kilometara i u zoru igranka. U to svitanje, u konkretnom terenu često i nemoguće, ali uopšteno nema teorije ili ima sasvim malo šanse da se nabodeš negde između tačaka i da to odradiš u praskozorje, važi.... Istina uvek može da se radi po karti, tako su najveća s(D/2)anja najčešće i počinjala ali, ali možeš da probaš prethodno veče i sumrak u stutonu već ne ide, da nabodeš tri plus jednu i da sam ad hoc neprecizono odradiš popravke (još lakše ako imaš laser pa zasečes stajnu), biće dosta od srećnih 0-05 do gadnih 0-15, no ...inšallah...Ako nema lasera ili vremena ili se druge slabo vide, realnije je da se smestiš uz jednu (još bolje sa kontrolom lasera ili koincidentnog kojeg možeš da mazneš negde) i nađeš drugu i *prinudno* je usmeriš i pokupiš vrednost. E sa tim ideš na večernje postavljanje rekvizita za jutarnju igranku. Možda to izgleda bez problema ali samo izgleda, tu počneš da praviš čir na želucu. (kobajgi, pravi ga helika...).

Najveća razlika iz one metafizike je da je za razliku od mira u ratu vreme jedan od glavnih faktora koji diskredituje spore radnje i postupke pa sa starim sitemima rada izgubimo u brzini tačnost. Zato su modernizmi, odometri, žiroi, digitalne magnetarke, GPS i laseri, majka mara.

I još nisam psovao po meto balistčkim popravkama i 9,81ovnima pri korekturama raznim, tek je to ... pa, pripovetka *U čestaru* poznatija kao film *Rašomon* (tako se zvala zbirka).

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

Popravke busole se rade kad se koristi magnetna igla za orjentaciju.

Ako se radi sa stalnih tacaka nisu potrebne nikakve popravke busole. Ta metoda je cista geodezija i nema veze sa magnetom. Instrument moze da radi bez ikakvih popravki. Naravno, moraju da se u racun orjentacije uvedu popravke magnetne deklinacije ali to rade racunaci i nema veze sa busolom. Deklinacija afektira pravac sjevera, koordinate dobijene topografijom sa busole su tacne.

https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0042-8469/2003/0042-84690302207P.pdf

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

Oluj2.1 ::
I onda te pošalju 200 km jugozapadno gde nađeš busolu kojoj em nije zona popravke ni blizu em se neko postarao da nekoliko godina nije popravke ni određivao. A tokom sledeće noći je marš još nekoliko desetina kilometara i u zoru igranka. U to svitanje, u konkretnom terenu često i nemoguće, ali uopšteno nema teorije ili ima sasvim malo šanse da se nabodeš negde između tačaka i da to odradiš u praskozorje, važi.... Istina uvek može da se radi po karti, tako su najveća s(D/2)anja najčešće i počinjala ali, ali možeš da probaš prethodno veče i sumrak u stutonu već ne ide, da nabodeš tri plus jednu i da sam ad hoc neprecizono odradiš popravke (još lakše ako imaš laser pa zasečes stajnu), biće dosta od srećnih 0-05 do gadnih 0-15, no ...inšallah...Ako nema lasera ili vremena ili se druge slabo vide, realnije je da se smestiš uz jednu (još bolje sa kontrolom lasera ili koincidentnog kojeg možeš da mazneš negde) i nađeš drugu i *prinudno* je usmeriš i pokupiš vrednost. E sa tim ideš na večernje postavljanje rekvizita za jutarnju igranku. Možda to izgleda bez problema ali samo izgleda, tu počneš da praviš čir na želucu. (kobajgi, pravi ga helika...).


Pa jebote ti ko da si sam ratovao protiv NATO. PA jeste li vi imali kakve jedinice? Jel bio tu oficir nekakav? Jel neko znao nesto gdje se ide i sta treba da se radi. Jel neko radio neku pripremu pred mars. Jel neko radio izvidjanje VP i osmatracnice prije izlaska na polozaj? KO je birao lokaciju VP i OS? Jeste li imali ljudi il je bilo ajde oluj matere ti skoci i zavrsi to.

Sve ovo gore sto si napisao je posao topografskog odjeljenja diviziona. I posao se zove topografska priprema VP i osmatracnice. Parafraziram, ne sjecam se tacnog naziva. E sad, ako si pripadnik diviziona koji postoji samo na pairu, a u stvarnosti se divizion svodi na jednog rezervnog kapetana koji od artiljerije ima sest mjeseci u SRO u Zadru i jos dvije vjezbe od po sedam dana u periodu od deset godina i nikog vise osim tebe, onda ste najebali. Pa nije artiljerija dobrovoljno vatrogasno drustvo pa da se radi kad ko moze. Ne kazem, bilo je devedesetih svasta, al ajde jednom da se odmaknemo od iskustva devedesetih i da pricamo kako je sada ili kako treba da se radi.

Ovo o cemu ti pricas ne bi trebalo da ima veze sa VS koja je profesionalna vojska popunjena 100% u miru bar na strucnim pozicijama, i sa strucnim ljudima placenim i obucenim da rade to sto se u proslim ratovima nije radilo. Valjda je to i glavna prednost profesionalne vojske u odnosu na naoruzani narod, da kad dodje do sranja odma znaju sta im je ciniti i kako to ciniti. I ko sta treba da radi.

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8374
  • Gde živiš: pecina stroga

Sad vidim ima clanak u Odbrani prosle godine o ognju. Na zalost nema ga u PDFu

Број 342 od 3.12.2020
Модернизована ракетна артиљерија
НОВИ „ОГАЊ” – СИСТЕМ КОНТИНУИТЕТА

Ne znam dal je neko zaludan da to skenira i okaci, bio bi mu zahvalan

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1024 korisnika na forumu :: 57 registrovanih, 11 sakrivenih i 956 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, _Rade, arsa, Ben Roj, bladesu, bojank, brundo65, dane007, Doca, doklevise, Dorcolac, dragoljub11987, dule10savic, Georgius, gorican, havoc995, ikan, ivan979, Još malo pa deda, KOV, Krusarac, kunktator, kybonacci, Lieutenant, ljuba, lord sir giga, LUDI, Luka Blažević, M1los, mercedesamg, Metanoja, mgolub, milenko crazy north, MiroslavD, Misirac, mnn2, mrav pesadinac, Nemanja.M, nemkea71, Neretva, oldtimer, pein, S2M, sap, sasa87, slonic_tonic, Smiljke, Stoilkovic, theNedjeljko, tubular, vathra, VJ, voja64, Volkhov-M, yufighter, zixmix, zlaya011