Kina - zmaj na Olimpu

4

Kina - zmaj na Olimpu

offline
  • Oscar  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 06 Maj 2010
  • Poruke: 806

Nastavak reportaze iz Fokskona, druga strana medalje Arrow http://www.blic.rs/IT/303430/Kad-mora-u-WC-kineski.....dju-zamenu

offline
  • Pridružio: 21 Jan 2012
  • Poruke: 126

Gluposti, zasto proizvode logicno jeftinija radna snaga, drugo dolar koji ce menjati kod kineza i uvuci ih u igru zvani dolar, i tako u krug.

Ne zalazim u to sta moze kina ili ne moze, vec gledam zasto se ameri nalaze tamo!

Nisu samo u Kini, po celoj aziji gde je stanovnistvo 100+ miliona ljudi.

Bio je jedan dokumentarac skoro, radna snaga i mateirjal za jedan proizvedeni primerak ih kosta oko 1 $, a prodaju za 30,40 dolara, plus ko zna koliko proivizije uzmu vlastodrsci u Kini.
Svi smo citali gde se najvise prodaju skupoceni automobili, upravo u Kini, zato nije ni cudo sto postoje one mreze oko zgrade.

offline
  • Pridružio: 03 Sep 2009
  • Poruke: 1752
  • Gde živiš: Zemun

Interesantan deo iz clanka koji sam morao da podelim sa vama:

U članku se kaže da po mišljenju Apple rukovodilaca veličine tamošnjih fabrika i njihova fleksibilnost, kao i brojnost, vrednoća i umešnost radnika koji u njima rade, daleko nadmašuju njihove američke pandane i da je njihova jedina opcija da proizvodnju povere strancima. Jedan bivši rukovodilac je čak opisao primer kako su se svojevremeno oslonili na kinesku fabriku da bi promenili proizvodnju iPhonea svega nekoliko nedelja pre nego što je telefon trebalo da se pojavi u prodavnicama.

Naime, takoreći u poslednjem minutu su redizajnirali ekran telefona zbog čega je bilo potrebno uvesti promene na montažnoj traci. Novi ekrani su počeli da stižu u fabriku oko ponoći. Nadzornik je odmah probudio 8000 radnika koji su inače smešteni u spavaonicama u krugu fabrike, svaki je dobio sendvič i šolju čaja i potom prebačen do radnog mesta i za svega pola sata 12-satna smena je počela da montira staklene ekrane. U narednih 96 sati fabrika je proizvodila preko 10.000 iPhoena dnevno.


Zašto se iPhone ne proizvodi u SAD?

Samo se bojim da ovo jednog dana i nas ceka, kako smo krenuli. Cilj mocnika je upravo da naprave sto vise ovakvih nacija. Strasno i zalosno.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7050

Moram reći da poštujem "kineski način". Možda samo prije jedno 50 godina i u mojoj kući na selu živjele su po 3 porodice, doduše istog roda. Mislim da su kupovali samo so i nešto vrlo malo petroleja, šećera i voska.
Danas u mnogim zemljama lični dohodak nije dovoljan za samostalan život. Ako radite nemate ni vremena da spremate, barem ne kuvanu hranu. Tako da je bolje i imati te kolektivne centre stanovanja vezane za radno mjesto nego ostavljati dobar dio plate na opučajući prevoz. Da ne pričam o tome da tamo gdje ima nekih radnika cijene su udvostručavaju. Kako god, Kinezi rešavaju probleme umjesto da nude frazerske pojmove.
Inače je i moj stari znao da ide na posao posle smjene - po pozivu, a pedesetih i šezdesetih su ih u radničkim menzama hranili doslovce splačinama. Sretna vremena.
Takođe Kinezima se mora skinuti kapa na činjenicu da uloženo u proizvodnju ne smatraju bačenim.

offline
  • gloyer  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 23 Feb 2007
  • Poruke: 3787
  • Gde živiš: Banat

WEG прави LCD и LED телевизоре у Србији.
Извор: http://www.blic.rs/tag/83221/Weg-fabrika
И, 'ае сада, ко је змај на Олимпу Smile

offline
  • vukm 
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 24 Dec 2010
  • Poruke: 607

Kina više nije zemlja sa najnižim platama



Tekstilna preduzeća napuštaju Kinu zbog rasta plata
Čini se da su vremena kada je Kina bila zemlja sa najnižim platama prošla. Kinesko Ministarstvo za rad navodi da su plate u prošloj godini povećane za 20 odsto.

Brojni radnici o takvim povećanjima plate mogu samo da sanjaju: prvog januara, lokalna vlada kineskog glavnog grada donela je odluku o povećanju minimalne plate za 8,6 odsto. Od 1. februara taj primjer sledi i industrijska zona na jugu Kine Šenžen. Donja granica kada je reč o ličnim dohocima u toj zemlji podignuta je na 1500 juana što je oko 185 evra.

Plate u Kini zadivljujuće rastu. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalno staranje plate su širom zemlje prošle godine porasle za dobrih 20 procenata. Glavni razlog je rastući nedostatak radne snage u Kini, kaže ekspert za kinesko tržište rada Liu Kaiming sa Instituta za savremena istraživanja iz Šenžena: „Vidi se da od 2004. godine glavnu radnu populaciju čine ljudi koji su rođeni nakon 1980. godine. Ali zbog plana rađanja opada broj radne snage.“

Nedostatak radne snage posebno je primetan u sektoru sa nižim platama. U tekstilnoj branši, ali i u industriji igračaka, sve više preduzeća se, zbog plata koje rastu, odlučuje da prebaci proizvodnju u Vijetnam, Kambodžu ili Bangladeš. Vreme kada je Kina bila zemlja sa najnižim platama očigledno je prošlo. Kinesko rukovodstvo aktivno podstiče rast plata.

Ponovo „Made in America“


Zbog nedostatka radne snage rastu plate
Čak je zaustavljen i dugogodišnji egzodus američkih preduzeća u Kinu. „Bostonska konsultantska grupa“ (Boston Consulting Groupe) u decembru prošle godine objavila je izveštaj pod nazivom „Made in America, again“. U tom izveštaju navodi se da američka industrijska preduzeća za domaće tržište ponovo sve više proizvode u Severnoj Americi. Osnovni razlog za to leži u činjenici da porast produktivnosti ne može da bude kompenzovan u Kini zbog sve većih plata. Nasuprot tome, u SAD se plate smanjuju, dok produktivnost istovremeno raste. Pored toga tu je još i rast vrednosti kineskog juana u odnosu na slabi dolar.

Hal Sirkin, autor studije „Made in America, again“, računa sa tim da će troškovi proizvodnje u Kini do 2015. godine kod velikog dela proizvoda biti samo još deset odsto manji nego u SAD.

Povećana potrošnja

U Nemačkoj industriji takav trend kao u američkoj se ne uočava, kaže Aleksander Valdman iz Odbora za azijsko-pacifičko područje pri nemačkom Savezu industrijalaca. Naprotiv: nemačka preduzeća proizvode u Kini pre svega u oblasti visokih tehnologija i shodno tome ionako moraju da plaćaju velike lične dohotke. Za ta preduzeća kvalifikovanost radne snage predstavlja veću ulogu od pitanja visine plate, kaže Valdman.

Autori: Kristof Riking / Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15697456,00.h.....44-html-cb

offline
  • Oscar  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 06 Maj 2010
  • Poruke: 806

Zadnji u seriji clanaka, covek koji stoji iza svega Arrow http://www.blic.rs/IT/303655/Covek-koji-uposljava-.....ivotinjama

offline
  • Pridružio: 02 Apr 2010
  • Poruke: 271

Članak u listu Politika govori o narastajućim nesporazumima između stanovnika Hongkonga i došljaka sa severa
"Политика" у Кини: Змајеви копна и мора

Citat:Додатно иритирајући локалце, парадама дошљака сада се придружују труднице које овде долазе да се породе. Не само због срећне Године змаја, не само због здравства које је на вишем нивоу него на северу, већ и зато што новорођена деца аутоматски добијају стални боравак у Хонгконгу.
То подразумева 12 година бесплатног школовања и друге бенефиције недоступне северним сународницима, укључујући и путовања без виза у многе земље.

Има и парова који долазе да би избегли кинеску политику једног детета по пару, махом у градовима, и да би у Хонгконгу добили друго дете. Од десет порођаја прошле године, у четири случаја мајке су биле из унутрашње Кине. Све то узроковало је да у последњих пет година расте број оних који се прво осећају грађанима Хонгконга, а потом Кине.

offline
  • Pridružio: 28 Jan 2012
  • Poruke: 108

Јапан брине војна експанзија Кине
Токио и Пекинг и даље мучи територијални спор око острва у Источном кинеском мору, које у Јапану зову Сенкаку, а у Кини Дијаоју


Јапански извиднички авион над спорним територијама у Источном кинеском мору: за Јапанце острва Сенкаку, а за Кинезе Дијаоју Фото Ројтерс
Токио – Јапан је јуче оценио све већу улогу кинеске војске у наводном обликовању спољне политике земље као безбедносни ризик, рекавши да широм источне Азије постоји обазривост због очигледне војне експанзије Пекинга у региону, преноси Танјуг.

У годишњем извештају о безбедности, Токио каже да неки верују да односи између Народне ослободилачке војске (ПЛА) и руководства Комунистичке партије Кине „постају комплексни” и истиче да је то ствар за забринутост. Постоји могућност да се степен војног утицаја на одлуке спољне политике повећава, пише у извештају без даљег објашњава. „Та ситуација позива на обазривост због ризика питања управљања”, додаје се у извештају.

Извештај је објављен у време када кинески највиши функционери, обавештајни саветници и шеф поморске агенције, позивају на оштрију линију у заштити и односу према регионалним територијалним споровима са суседима. У односу на те спорове, међу којима је и дуготрајно разилажење с Јапаном у Источном кинеском мору, Токио понавља ставове изнете у извештају за 2011, који поздравља све већу улогу Кине на светској позорници, док констатује повећање агресивних потеза.

„Кина је одговорила на конфликтна питања, укључујући и она с Јапаном и другим суседним земљама, на начин који је критикован као пун самопоуздања, што је повећало бриге за њен будући пут.”

Прошле године Токио је такође посебно указао на брзи раст кинеске војске, посебно морнарице, и навео да је војни буџет Пекинга повећан 30 пута у последње 24 године. Министар одбране Јапана Сатоши Моримото је рекао да многе земље у региону деле осећање опреза.

„Није да се опрез повећава. Али је тачно да постоји одређен степен опреза не само у Јапану него широм источне Азије у погледу пута којим иде Кина”, рекао је Моримото новинарима, а пренео Ројтерс.

Представник кинеског министарства војске је поновио стандардни одговор његове земље да је њена војна модернизација транспарентна и да није уперена против других земаља.

Међутим, представник Генг Јаншенг је критиковао „неодговорне изјаве” неких неименованих јапанских званичника поводом територијалног спора око острва у Источном кинеском мору, које у Јапану зову Сенкаку, а у Кини Дијаоју, и рекао да ће Кина бранити своја права.

„Заштита националног суверенитета, поморских права и интереса је општа одговорност свих надлежних департмана, укључујући војску, и ми ћемо са другима блиско координисати акције како бисмо савесно извршавали нашу одговорност”, рекао је он новинарима у Пекингу.

Као и у погледу јапанско-кинеског спора у Источном кинеском мору, напетости су порасле у последње време и у Јужном кинеском мору, где је Пекинг постао упорнији у тврдњама о суверенитету пред захтевима суседних земаља.

То море је због супротстављених територијалних тврдњи постало највеће потенцијално жариште и место конфронтације у Азији, а тензије су додатно порасле од када су САД усвојиле нову војну стратегију и политику јачања војног присуства у том региону. Кина тврди да је цело подручје Јужног кинеског мора под њеним суверенитетом, и то изазива честе спорове са Вијетнамом, Филипинима, Малезијом и Брунејима који потражују делове тог мора. На некима од острва околне земље имају и своје војне минијатурне гарнизоне, а водама тог мора пролазе најфреквентније светске трговачке поморске линије. Потврђене и процењене резерве нафте у Јужном кинеском мору иду и до 213 милијарди барела, по неким америчким проценама из 2008. То превазилази налазишта у свим другим земљама осим Саудијске Арабије и Венецуеле.

Прошле недеље Кина је именовала војне команданте гарнизона у Јужном кинеском мору, последњем потезу којим се појачавају тврдње о суверенитету над спорним острвима у тој регији. Именовање је обављено само два дана након што је Пекинг објавио да је на једном од спорних Параселских острва успоставио град Саншу као административни центар те регије.

politika.rs/rubrike/Svet/Japan-brine-vojna-ekspanzija-Kine.sr.html

offline
  • Pridružio: 20 Mar 2012
  • Poruke: 187

Rudari pregazili direktora zbog male plate

Vua Šengzaija (50) ubili su radnici tokom protesta, kada ga je udario rudnički vagon koji su na njega gurnuli rudari kada je pokušao da se sakrije pod zemljom, u oknu

LUSAKA - Rudari u Zambiji su ubili svog direktora Kineza, a drugog povredili tokom pobune izazvane sporom oko plata sa kineskim investitorom, izvestila je novinska agencija Zambije.

"Vua Šengzaija (50) ubili su radnici tokom protesta. Udario ga je rudnički vagon koji su na njega gurnuli rudari kada je pokušao da se sakrije pod zemljom, u oknu", rekao je policijski komesar Fred Mutondo, javlja agencija dodajući da je povređen jedan kineski zvaničnik rudnika.

Rudari su se pobunili u subotu u rudniku uglja "Kolum", u Sinazongveu, 300 kilometara južno od Lusake, protestujući zbog odlaganja utvrđivanja minimalne plate.

Tokom 2010. godine suđeno je dvojici Kineza iz uprave tog rudnika zbog pokušaja ubistva. Oni su tokom demonstracija pucali na rudare i ranili jedanaest.

Nekoliko zambijskih rudnika uglja i bakra u vlasništvu je Kineza.

Kina je 2010. godine u tu zemlju uložila više od milijardu dolara.

Kurir

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1320 korisnika na forumu :: 46 registrovanih, 3 sakrivenih i 1271 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, Asparagus, babaroga, Battlehammer, bladesu, Botovac, cenejac111, Centauro, DeerHunter, dencorr, Georgius, Griffon vulture, havoc995, Ivica1102, Karla, Kruger, kunktator, kuntalo, Lieutenant, loon123, Marko Marković, Mcdado, milan.vukovic, milenko crazy north, Milometer, milutin134, mnn2, operniki, pein, procesor, rodoljub, sasa87, slonic_tonic, Srle993, stegonosa, t84dar, vaso1, vathra, virked, vladaa012, voja64, vukovi, W123, yrraf, YU-UKI, zzapNDjuric99