Luk i strela kroz istoriju-nekad i sad

5

Luk i strela kroz istoriju-nekad i sad

offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

ovaj koji su koristili u filmu je ocigledno moderna replika i to ne bas tacna. istorijski dugi lok nije bio recurve.

dugi luk se protiv japanskog "borio" vise bodkin strelama nego konstrukcijom. za masovne sukobe je bio ok, jer se pravio jednostavnije, ali ga je bilo tesko napinjati. ja bih od svih najvecu prednost dao mongolskim i turskim lukovima. relativno kompaktni, mogli su se koristiti i sa konja, sto je velika prednost. pesadijski turski lukovi mislim da su bili apsolutno najbolji pesadijski lukovi u istoriji. jaci od konjickih, cak je njima ostvaren i rekord u daljini odapinjanja, koliko se secam, nekih 800 m!

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 29 Okt 2009
  • Poruke: 44

sebab ::ovaj koji su koristili u filmu je ocigledno moderna replika i to ne bas tacna. istorijski dugi lok nije bio recurve.

dugi luk se protiv japanskog "borio" vise bodkin strelama nego konstrukcijom. za masovne sukobe je bio ok, jer se pravio jednostavnije, ali ga je bilo tesko napinjati. ja bih od svih najvecu prednost dao mongolskim i turskim lukovima. relativno kompaktni, mogli su se koristiti i sa konja, sto je velika prednost. pesadijski turski lukovi mislim da su bili apsolutno najbolji pesadijski lukovi u istoriji. jaci od konjickih, cak je njima ostvaren i rekord u daljini odapinjanja, koliko se secam, nekih 800 m!



Rekord u dužini odapinjanja strele iz lika, snagom prostog natega rukama, drži turski Sultan, sa sredine 19 veka, koji je strelu odapeo negde oko 900 metara, na strelištu UK-MEGDAN, koji istina u prevodu sa turskog znači -strelište, ali ga tko istoričari krste, kod Istambula, a sve se to dogodilo u prisustvu nekih visokih evropskih zvaničnika, uključujući i ENGLESKOG AMBASADORA, tako da je ostalo zabeleženo. Dotični ambasador mora da se prenerazio, jer čak ni teški "Velški lukovi" od grubo tesane tisovine sa čvorovima, kakvi su pronadjeni u potpoljenom brodu Meri Rouz, slučajno iz vremena Henrija VIII nisu dobacivali ni upola toliko.

Dugi lik, istina, jako retko se sreće zakrivljen, pošto tisovina izgleda nije pogodna za plastičnu deformaciju, kako u vlažnom, tako i u suvom- parenom ili kuvanom stanju.

Turski, mongolski i avarski lukovi, bili su kompozitni, ČUDO TADAŠNJE TEHNIKE, slagani od drveta ili bambusa, sa elementima roga, i životinjskih tetiva, a sve to skupa je na okupu držao riblji lepak, po čijoj proizvodnji su bili čuveni HAZARI. E ima jedna začkoljica, u savremenim filmovima, sve i jedna orijentalna armija, naoružana je upravo takvim kompozitnim kompleksnim lukovima, a istorija nam prenosi da su dotični lukovi BILI DO ZLA BOGA TEŠKI ZA IZRADU, DA JE ZA ISTU TREBALO DUGO VREMENA, I PO PAR GODINA, I DA SU BILI DO ZLA BOGA SKUPI.

Turski sultani, SA PONOSOM SU ISTICALI NJIHOVO UMEĆE U IZRADI KOMPOZITNOG LUKA, A DA SU BILI MAJSTORI, JESU SIGURNO.

Nasuprot tome, Evropski, severnoevropski luk, onaj od bresta i jasena, tisa se javlja kasnije, ona je mediteransko drvo, BILI SU KRAJNJE PROSTI, JEDNOSTAVNI ZA IZRADU, ali ima i tu začkoljica

BILI SU DO ZLA BOGA TEŠKI ZA UVEŽBAVANJE I KORIŠĆENJE.Zahtevali su dobru fizičku pripremu, što je za vreme kada je vladala glad i kuga pravo čudo, I DOSTA SLOBODNOG VREMENA. . .

Postoje zapisi iz engleske istorije, gde je svakom SLOBODNOM GRADJANU bilo zabranjeno da se u nedelju posle mise u crkvi- dok su još bili katolici- bavi iim drugim OSIM UVEŽBAVANJEM LUKOM I STRELOM, neka vrsta sadašnje američke nacionalne garde. . .

Podaci o snazi napinjanja variraju od 25- pa sve do nekih 65 kilograma, verovatno je bilo za svakog po neki luk. . .

Čak ni nateg od 25 kilograma, desnom rukom u punom zgibu nije ni malo lak, a kamoli za jače lukove. . .

Istorija nam prenosi, da su englezi bili ne samo jaki, nego i neverovatno brzi, naišao sam na jedan autentičan izvor, koji broj ispaljenih strela ne vezuje za MINUTE NITI DRUGU VREMENSKU JEDINICU, spretnost strelca, cenika se po tome što je morao da odapne tri strele, za vreme dok prva ne padne na zemlju, negde se pominje broj šest, a u većini tekstova se pominje 12 strela u minutu, i to nanišanjenih, što je već na granici "Pomozi bože"

Probojnost je verovatno bila različita, lančanu košulju Bodkin je bez problema probijao, a za oklop, pola pola. Da je strela lako probijala oklop niko OKLOP NE BI NOSIO, a da nije NIKO STRELCE SA SOBOM NE BI VODIO. . .tu nikad nisam bio načisto.

A što se Engleskih strelaca tiče, SVI OD REDA SU BILI SLOBODNI LJUDI, što je u ono vreme u evropi bilo jako teško naći. . . i IMALI SU DOVOLJNO SLOBODNOG VREMENA DA GODINAMA I GODINAMA SVOJU VEŠTINU USAVRŠAVAJU.

Naravno, i tu postoji ALI, niko od njih, osim možda nekih MAJSTORA STRELACA, nije bio plemenitog roda, PLEMSTVO JE SLOBODNO VREME KORISTILO ZA "dRUGU VRSTU ZABAVE " ali i tu mora da je bilo izuzetaka.

Čuveni pozdrav sa DVA PRSTA, KOJI JE PROMOVISAO ČERČIL, mada je i do njegovog vremena sigurno bio poznat, DUGUJEMO STRELCIMA, iz stogodišnjeg rata. . .

Francuzi su svakako ubijali zarobljenike NEPLEMENITA RODA, a strelce sa uživanjem, ali pre nego što bi ih ubili, SEKLI SU IM PRSTE, nekad iz predostrožnosti, da ako i prežive, više se nikad sa njima ne suoče. . .

Postoji jedan papin DEKRET, ne BULA, BULA JE ZA DUHOVNE STVARI,

JEDAN OD MNOGOBROJNIH PAPA, procenio je da je samostrel SUVIŠE OPASNO ORUŽJE, i pod pretnjom EKSKOMUNIKACIJE, zabranio njegovo korišćenje protiv HRIŠĆANA. . .dali su ga poštovali ilinisu. . .

Inače, JEDAN PAPA JE BIO I EKOLOG, zabranio je pravljenje nekog primitivnog elika, sa današnjeg stanovišta, ZARAD KOJEG SU TADAŠNJI KOVAČI PROSTO UNIŠTAVALI ŠUME KOJE SU PRETVARALI U ĆUMUR.

Pape su inače bile i veće napasti. . .

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

sebab ::ovaj koji su koristili u filmu je ocigledno moderna replika i to ne bas tacna. istorijski dugi lok nije bio recurve.

dugi luk se protiv japanskog "borio" vise bodkin strelama nego konstrukcijom. za masovne sukobe je bio ok, jer se pravio jednostavnije, ali ga je bilo tesko napinjati. ja bih od svih najvecu prednost dao mongolskim i turskim lukovima. relativno kompaktni, mogli su se koristiti i sa konja, sto je velika prednost. pesadijski turski lukovi mislim da su bili apsolutno najbolji pesadijski lukovi u istoriji. jaci od konjickih, cak je njima ostvaren i rekord u daljini odapinjanja, koliko se secam, nekih 800 m!

Ne znam da li si odgledao emisiju koju sam postavio na kraju. Sem lukova koje su nasli u jednom potopljenom brodu Henrija VIII nema drugih primeraka, niti skica konstrukcije. E sad, ti lukovi koje su nasli bili su zakrivljeni pri vrhu, kao sto potvrdjuju i slike strelaca iz srednjeg veka Wink .
Englezi su bili krstasi tako da su se susreli sa kompozitnim lukom.
Sto se tice pravljenja ovih lukova. Posto se pravi od samo jednog drveta. Ubedjen sam da je laksi za proizvodnju. Pogledaj emisiju sve ce ti biti jasno. I od kod drveta se pravi i otprilike kako.
A sto se tice strelaca na konju. U kampanji Edvarda III od 7500 strelaca 2500 je bilo na konju. Sto govori o njihovom statusu. Znaci nisu bili plemici, ali su bili odlicno placeni. A upravo oni su u jednom trenutku obezbedili siguran prolazak vojske preko reke/potoka.

offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

prvi put cujem da se engleski luk koristi sa konja. mozda su samo putovali na konjima ili su konjima nosili strele? dugi luk je predug za upotrebu sa konja. to s euvezbava ceo zivot i to su radili i koristili parti, mongoli, tirci, huni, avari...

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Uglavnom su putovali na konju. Ali su u ovoj situaciji bili prinudjeni da ga koriste. Englezi su morali preci na drugu stranu obale. Za njima je isla velika francuska vojska, dok ih je sa druge strane napala mala grupa vojnika sa ciljem da im onemoguce prelaz.

offline
  • Pridružio: 06 Jan 2010
  • Poruke: 10

Evo par stvari o samurajskim lukovima.

Vestina borbe lukom (strelicarstvo) zvana je Kyudo, a posebna tehnika gadjanja sa konja se zvala Yabusame.
-Kao sto je poznato japanski luk (yumi) je asimetrican, na gornjoj strani je duzi a na donjoj kraci.Na taj nacin dobijena je dovoljna energija odapinjanja
uz komfornu upotrebu sa konja.

-Prvi japanski lukovi,pod nazivom Maruki,pravljeni su od jednog komada drveta.
-Posle njega pravljeni su kompozitni lukovi od kombinacije bambusa i drveta.
-Jos efikasnije tip luka - Sanmaeuchi pojavio se 1100. god. sa 2 sloja bambusa i ispred i iza drvenog jezgra a 1300-1400 na scenu stupa Shinodake sa jezgrom od drveta i potpuno obavijenim bambusom.
-Da skratim, 1650. godine pojavljuje se luk sa petoslojnim jezgrom od bambusa i drveta.Ovako slozene konstrukcije koriscene su za postizanje boljih performansi i kvaliteta.

-Postoje stroga pravila o tome koje dimenzije luk i strela treba da imaju.

Do visine strelca 150cm luk bi trebao da bude dug 212cm a strela 85cm.

za strelca visine 150-165cm luk 221cm strela 85-90cm

za strelca visine 165-180 cm luk 227 cm a strela 90-100cm

za strelca visine 180-195 luk 233 cm a strela 100-105 cm

za strelca od 195-205 cm luk 239 strela 105-110 cm

za strelca preko 205 cm luk 245cm a srtela duzine preko 110cm

offline
  • Pridružio: 20 Avg 2009
  • Poruke: 706
  • Gde živiš: Beograd

Postoji prica da se lord Velington,u vreme Napoleonovih ratova,interesovao da li je moguce da se pojedini bataljoni Britanske armije naoruzaju Dugim lukovima,dobio je odgovor da vise nema toliko majstora koji bi u dogledno vreme mogli napraviti iole veliki broj lukova i strela te da nema ni vremena da se ljudstvo obuci za rukovanje lukom i strelom.

Poznata je cinjenica da su u vreme Napoleonovih ratova Britanski pukovi bili najuvezbaniji i mogli su ispaliti kontrolisanih 5 plotuna u jednij minuti dok su vojnici ostalih armija mogli ispaliti od 2 do 3 plotuna u minuti i to slobodnom vatrom[ne kontrolisano],lord Velington je zeleo da poveca vec i onako veliku vatrenu moc svojih pukova time sto bi neke od njih naoruzao Dugim lukovima i jacina plotuna od 5 u minuti bi se popela na 12 plotuna u minuti....prava je steta sto se to nije desilo Very Happy

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2009
  • Poruke: 44

Lucky_One ::Postoji prica da se lord Velington,u vreme Napoleonovih ratova,interesovao da li je moguce da se pojedini bataljoni Britanske armije naoruzaju Dugim lukovima,dobio je odgovor da vise nema toliko majstora koji bi u dogledno vreme mogli napraviti iole veliki broj lukova i strela te da nema ni vremena da se ljudstvo obuci za rukovanje lukom i strelom.

Poznata je cinjenica da su u vreme Napoleonovih ratova Britanski pukovi bili najuvezbaniji i mogli su ispaliti kontrolisanih 5 plotuna u jednij minuti dok su vojnici ostalih armija mogli ispaliti od 2 do 3 plotuna u minuti i to slobodnom vatrom[ne kontrolisano],lord Velington je zeleo da poveca vec i onako veliku vatrenu moc svojih pukova time sto bi neke od njih naoruzao Dugim lukovima i jacina plotuna od 5 u minuti bi se popela na 12 plotuna u minuti....prava je steta sto se to nije desilo Very Happy


Na žalost, samo tri plotuna u minuti, a obična vojska po dva plotuna.

I to u "Tabličnim uslovima"

Pripremnih radnji za opaljenje "Kremenjačom" od Gotovs, do leta zrna ima negde oko 14, da ih sad ne brojim . . .

A izrada dugog luka i nije tako komplikovana, koliko to sve sporo ide,

Mogu da zamislim kako su englezi izlazili na kraj sa vlažnim drvetom bez sušara, u onoj njihovoj "Pustinjskoj" klimi.

offline
  • Pridružio: 20 Avg 2009
  • Poruke: 706
  • Gde živiš: Beograd

Valentin Terek ::

Na žalost, samo tri plotuna u minuti, a obična vojska po dva plotuna.

I to u "Tabličnim uslovima"

Pripremnih radnji za opaljenje "Kremenjačom" od Gotovs, do leta zrna ima negde oko 14, da ih sad ne brojim . . .

Pa da,sve armije su ispaljivale od 2 do 3 plotuna,samo je Britanska ispucavala do 5 plotuna.

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2009
  • Poruke: 44

SPREMAN SAM DA SE DAM U POTRAGU ZA primerkom "USTAVA U.K. GB and I " ako mi , da ne budem ko Vatralj, navedeš barem jedan izvor koji sa tim hvalospevom obasipa engleske linijske strelce.

To jednostavno sa puškom Brown Bessi , niti sa ijednom drugom kremenjačom nije moguće.

A da se vratim na luk i strelu.

Prostori južne panonije, BILI SU SVOJEVREMENO U SASTAVU AVARSKOG KAGANATA, od malo posle Huna, pa sve dok ih negde oko 750 godine nisu razbili franci karla Velikog. I ostavili nam Frušku goru.
AVARI SU BILI TADA " U TRENDU" ŠTO SE LUKOVA TIČE.

u mestu Bogojevo, na obali Dunava, iskopano je NEKOLIKO KOMPLETA KOŠTANIH PLOČICA ZA REFLEKSNI LUK, a iste su se nalazile i u Vukovaru, i u Sotinu.

Da mogu postavio bih sliku,

Detaljan prikaz imate u VESNIKU RADA VOJVODJANSKIH MUZEJA, od 1954 ili 1965 godine.

Kamo sreće da smo u tom trendu i ostali.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 887 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 5 sakrivenih i 844 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aleksmajstor, Andrija357, Apok, Ben Roj, bokisha253, Brana01, BRATORIII, Cassius Clay, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, FOX, Georgius, HogarStrashni, ivan979, Joja, Još malo pa deda, Karla, lord sir giga, Luka Blažević, mercedesamg, Milometer, Miškić, Mlav, moldway, nemkea71, opt1, sap, slonic_tonic, ss10, Steeeefan, stegonosa, suton, VP6919, W123, zbazin, zillbg, Zoca, 79693