Srednjovekovne tvrđave na teritoriji Srbije i njihova konzervacija, rekonstrukcija i revitalizacija danas

75

Srednjovekovne tvrđave na teritoriji Srbije i njihova konzervacija, rekonstrukcija i revitalizacija danas

offline
  • Pridružio: 11 Nov 2016
  • Poruke: 2

Pozdrav svima!
Da li neko zna kako su nazivali kulu u srednjovekovnoj Srbiji?
Unapred hvala!



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • djboj  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Jul 2010
  • Poruke: 1278

Prelep srednjovekovni srpski prsten "viteškog tipa" sa motivom zmaja, srebro, prva polovina 15. veka.
Prsten je izrađen u stilu zapadnoevropske gotinek, na glavi prstena se nalazi heraldički motiv, prelep grb kojeg čine šlem sa zmajem iznad štita, a na stranama prstena se nalazi predstava krilatog zmaja i biljni motivi.
Zbirka Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu.
Na mnogim primercima srednjovekovnog srpskog prstenja vidljivi su uticaji gotičkog stila, kao i drugih zapadnjačkih i istočnjačkih tradicija, ali i lokalnih stilova.
Tokom 14. i 15. veka u srednjovekovnoj Srbiji došlo je do procvata trgovine i rudarstva i tokom tog perioda domaći i strani zlatari proizveli su mnogo komada kvalitetnog nakita, stvarajući specifičan stil poznat u ono vreme kao "srpski", koji je bio cenjen i izvan granica ondašnje Srbije



FB stranica ArcheoSerbia



offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Gricko82 ::Pozdrav svima!
Da li neko zna kako su nazivali kulu u srednjovekovnoj Srbiji?
Unapred hvala!


Stup, a verovatno je korišten i grčki naziv pirg.

offline
  • djboj  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Jul 2010
  • Poruke: 1278

Marko Popović - Utvrdenja_Moravske_Srbije









https://www.mycity.rs/must-login.png

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 17738

Дигитализација културне баштине: 3Д

РТС 19:30

Дигитализација кутурне баштине, мини-серијал из три дела у форми документарно-игране структуре представља однос савремених технологија према културној и споменичкој баштини. Први део представиће 3Д моделарство које се већ уназад деценијама код нас примењује у археолошким и архитектонским реконструкцијама древних локалитета и објеката, док друга епизода иде корак даље обрађујући далеко усавршенији метод представљања виртуелне стварности: Аугментед ријалити, који би се најлакше превео као проширена или допуњена стварност која омогућује да се информације из стварног света комбинују са компјутерски генерисаним садржајем а затим их обједињене приказује на екрану адекватног пријемника

http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/254/rts-3/26511.....ne-3d.html

offline
  • Levi  Male
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 12 Nov 2011
  • Poruke: 584

Nasao sam ovaj PDF o Aleksandru Deroku iz serijala legende Beogradskog univerziteta.

http://arhiva.unilib.rs/unilib/o_nama/izdanja/2004/deroko.pdf

Ima zanimljivih skica i crteža istorijsko kulturnog nasleđa. Takođe ima spisak njegovih knjiga pa bi bilo lepo pronaći njegova dela u elektronskom formatu našao sam Srednjovekovni gradovi u Srbiji Crnoj Gori i Makedoniji

https://www.mycity.rs/must-login.png

Prizren




I tvrđava ribnica koja je sva u ruševinama i zapuštena a na tom mestu je rodjen Stefan Nemanja. Danas unutra se nalaze tri kontenjera za smeće onako u sredini kompleksa a na turističkoj tabli piše samo Otomanska tvrđava i njen naziv Depedogen

offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Prvi predlog Momira Korunovića za rekonstrukciju utvrđenja manastira Resava iz 1942. godine.

offline
  • djboj  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Jul 2010
  • Poruke: 1278

Ne zna se na šta je potrošeno 5,9 miliona evra za obnovu Golubačke tvrđave

Obnova srednjovekovne Golubačke tvrđave koštaće 8,1 miliona evra, 2,6 miliona evra više nego što je predviđeno prvobitnim projektom.
Ovo je za "Insajder.net" potvrdila Austrijska razvojna agencija, koja sprovodi obnovu ovog spomenika od izuzetnog značaja.

Obnova tvrđave počela je u septembru 2014, a trebalo je da se završi pre pola godine. Međutim, to se nije dogodilo, a zbog kašnjenja radova rok je produžen do kraja 2017. Kada je u junu istekao rok, od predviđenih 6,5 miliona evra potrošeno je 5,9 miliona, a neiskorišćena sredstva tada vraćena u fondove EU koja finansira čitav projekat. Za šta je sve trošen novac nije utvrđeno.
Za probijanje rokova i dizanje troškova obnove tvrđave najodgovorniji su izabrani izvođači radova i stručni nadzor. Međutim, prema tvrdnjama ADA, raskidanje ugovora s izvođačima nije bilo moguće jer bi to ugrozilo čitav projekat obnove zbog pravila fondova IPA iz kojih je projekat finansiran.
ADA, koja je raspisala tender za stručni nadzor i izvođače, za Insajder.net kao glavnog krivca za kašnjenje radova označava loš projekat arhitektkinje Marije Jovin.
"Nedovoljno razrađena i sa stanjem na terenu usklađena projektna dokumentacija je bila najveći razlog za kašnjenje. Uz sve navedene poteškoće bili smo suočeni i s otvorenim ometanjem projektantkinje Marije Jovin, koja je od samog starta bila neprijateljski nastrojena i potpuno nespremna za saradnju. Odbijala je da ispravi uočene nepravilnosti i nedostatke u svom projektu i u medijima iznosila neprimerene optužbe", navode u ADA.
ADA priznaje da je idejni projekat arhitektkinje Marije Jovin "prošao" tehničku kontrolu, ali naglašava da je to bilo pre nego što je ADA preuzela vođenje projekta.
Međutim, uprkos problemima s idejnim projektom, koji je prošao kontrolu i zbog kog je projekat i odobren, postavlja se pitanje zbog čega je ADA popustljiva prema izvođačima koji su potpisivanjem ugovora potvrdili da im je projekat jasan i da za sve probleme prilikom izvođenja radova snose finansijsku i drugu odgovornost.
Prema članu 1.7 ugovora, izvođač radova eksplicitno garantuje da je "temeljno pregledao gradilište i da smatra da je gradilište pogodno za izvođenje radova". Čini se da se odgovor krije upravo u činjenici da bi raskidom ugovora s izvođačima čitav projekat bio doveden u pitanje jer bi priliv novca iz EU fondova bio stopiran.
O tome kako su izvođač i stručni nadzor dizali troškove najbolje pokazuje primer raščišćavanja zelenila i seču drveta koje je raslo u Kuli 4. Naime, Insajder.net je objavio da je za raščišćavanje zelenila na Kuli 4 i seču drveta bilo potrebno čak 1.560 sati, uz trošak od 16.380 evra.
Međutim, ADA tvrdi da je ovaj posao Ornament radio 50 odsto manje vremena i za to dobio skoro upola manje novca - radio je 851 sat i za to plaćen 9.043 evra. Ipak, i taj umanjen trošak je desetostruko veći od projektom predviđenih 60 sati rada i troška od 600 evra.


http://www.021.rs/story/Info/Srbija/158127/Ne-zna-.....djave.html

offline
  • djboj  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Jul 2010
  • Poruke: 1278

Налетех на неки стари чланак о Некудиму.

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 17738

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 993 korisnika na forumu :: 9 registrovanih, 1 sakriven i 983 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., babaroga, Bubimir, comi_pfc, Dorcolac, indja, Mi lao shu, Milos ZA, procesor